Page 17 - STAV broj 287

STAJALIŠTA

Ne zaslužujemo da nam bude bolje bez promijene svijesti

ŠTA JE GRAĐEVINA

KOLEKTIVNOG

Piše: IDENTITETA BOŠNJAKA
Sead ŠEMSOVIĆ,
šef Odsjeka za
književnosti naroda Zatečeno stanje bošnjačkog kolektivnog identiteta nije usklađeno s
BiH na Filozofskom
fakultetu Univerziteta temeljnim principima, posebno u slučajevima propagiranja nacionalnog
u Sarajeva identiteta bosanstva nauštrb narodnosnog identiteta bošnjaštva;
neučestvovanje akademske i intelektualne zajednice u kreiranju vlastitog
čitanja svih naučnih disciplina, a posebno onih od nacionalnog interesa
(historija, književnost, lingvistika...), već pristajanje na orijentalističku,
beogradsku ili zagrebačku perspektivu posmatranja stvari

Onakvi smo kakvo nam je društvo! To jasno vidimo kod Jevreja. Jevrej je Jevrej stoljeće), jezikom koji je iskorišten za
Društvo nam je onakvo kakvi smo mi! gdje god da živi, kako u narodnosnom, tako normiranje svih književnih jezika u okru-
i u vjerskom smislu. Na isti način funkcio- ženju (srpskog, hrvatskog i crnogorskog),
Svaka vrsta identiteta, pa tako i kolek- nira i Srbin, Hrvat, Albanac, Bugarin, Ita- stećcima koji odjednom postaju baština
tivni identiteti, temelji se na iskustvu. Po- lijan, Pakistanac, Indonežanin... Primjeri i drugih naroda i kultura, sevdalinkom,
razi i pobjede, usponi i padovi definiraju identiteta Amerikanac, Australac, Kanađa- guslarskim pjesmama i sličnim kultur-
kako pojedinca, tako i zajednice. KOLEK- nin, Švicarac nisu utemeljeni na kolektiv- nim proizvodima koji bivaju prisvajani,
TIVNO ISKUSTVO nužno gradi KOLEK- nom iskustvu, već na trenutnom interesu, moramo priznati da bošnjački kolektivni
TIVNO PAMĆENJE, koje ne služi tek te samim tim nisu adekvatni primjeri ko- identitet, a zbog narušenog kontinuiteta
očuvanju znanja o prošlom, već se iz nje- lektivnog identiteta. U tim identitetima pamćenja i borbe za očuvanjem i usavrša-
ga treba postepeno kristalizirati slojevitost participira veliki broj različitih kolektiv- vanjem, nije na nivou zrelosti srpskog ili
KOLEKTIVNOG IDENTITETA. Svaka nih identiteta tvoreći interesnu zajednicu. hrvatskog kolektivnog identiteta.
zajednica proživljava, na ovaj ili na onaj BOŠNJACI svoj identitet temelje na ZATEČENO STANJE bošnjačkog
način, neki vid zajedničkog iskustva – od pojmovima Bosna, Bošnjaci, bosanski jezik kolektivnog identiteta nije usklađeno s
iskustva će nastati pamćenje ukoliko se ti i islam. Bez obzira na to da li žive u državi temeljnim principima, posebno u slučaje-
doživljaji i zaključci iskustva verbalizira- Bosni i Hercegovini, u domovinskim zemlja- vima propagiranja nacionalnog identiteta
ju i neprestano ponavljaju kroz obrazovni ma – Sandžak: Srbija i Crna Gora, Kosovo bosanstva nauštrb narodnosnog identiteta
sistem, medije i uopće u svakodnevnom ili u dijaspori: Hrvatska, Makedonija, Slo- bošnjaštva; neučestvovanje akademske i
životu. Tek verbalizacijom iskustva i nje- venija, Njemačka, pa do Kanade i Australije intelektualne zajednice u kreiranju vla-
govim ponavljanjem stječu se preduvjeti i Novog Zelanda, Bošnjaci dijele zajednič- stitog čitanja svih naučnih disciplina, a
za oformljenjem kolektivnog pamćenja, a ke identitarne pojmove. Znanje, svjesnost posebno onih od nacionalnog interesa
potom i kolektivnog identiteta. i emotivna veza prema označenim idejama (historija, književnost, lingvistika...),
KOLEKTIVNI IDENTITET temelji objedinjuju ih u snagu zajedničkog identi- već pristajanje na orijentalističku, beo-
se na znanju, svjesnosti i emotivnoj vezi teta. Njihova zajednička briga za Bosnom, gradsku ili zagrebačku perspektivu po-
prema Državi, Narodu, Jeziku i Vjeri. bošnjaštvom, bosanskim jezikom i islamom smatranja stvari; smanjeno učestvovanje
Ova četiri stupa drže građevinu kolektiv- ujedinjuje ih u željama, htijenjima i ciljevi- dijaspore u izborima, posebno za općin-
nog identiteta, čija se stabilnost samjerava ma vlastitog sazrijevanja, što će se ogledati sku vlast onih gradova i općina koji su
brojem članova koji dijele iste svjetonazore u glasanju na izborima za sve nivoe vlasti, etnički očišćeni progonom i ubistvima
o sva četiri pojma. Oni članovi zajednice učešću u oblikovanju obrazovnog sistema, civilnog bošnjačkog stanovništva; suno-
koji participiraju s tri stupna identitarna u razvijanju naučnih disciplina od nacio- vrat obrazovnog sistema kojim se grade
pojma sudjeluju u održavanju njezine sta- nalnog interesa i slično. Ukoliko žive izvan identitarno bezlične generacije bez pam-
bilnosti, dok svaka kombinacija od dva ili prostora Bosne, njihova iskustva iz drugih ćenja. Sve pobrojano i puno toga drugog
eventualno jednog pojma u manjoj mjeri država mogu biti od iznimnog značaja za nužno je uskladiti s temeljnim principima
prisutnosti ne koristi kolektivnom iden- pospješivanjem vlastite svijesti o zajednič- kolektivnog identiteta s početka teksta,
titetu, a u većoj mjeri prisutnosti mu šteti. kom identitetu. Na taj način funkcioniraju bez promjene lične svijesti, niko ne za-
Kolektivni identitet ne smije biti naru- svi kolektivni identiteti na svijetu. služuje da mu bude bolje, jer onakvi smo
šen životom izvan matične zemlje, već ga Iako država s najstarijom diplomat- kakvo nam je društvo, a društvo nam je
može i treba obogatiti dodatnim iskustvom. skom praksom u okruženju i šire (12. onakvo kakvi smo mi! n

STAV 3/9/2020 17