Page 24 - STAV broj 430
P. 24
POLITIKA
je veliku radost kod građanstva i naroda,
koji je pozdravio pravednost svoga Narodnog
suda.“ Strijeljani poput ovih osoba također
su završavali u grobnicama na Radimlji ili
je njihove kosti odnosila Bregava.
IGRA BROJEVA
U maju 1945. godine ka granici Slove-
nije i Austrije, u okolini Maribora, odno-
sno, na mjestima koja se danas uobičajeno
nazivaju „na Bleiburgu“, valjala se rijeka
ljudi, među njima je bilo najviše ustaša i
domobrana, ali i brojne četničke snage. Tu
je i mnoštvo civila, među njima su i broj-
ne izbjeglice iz Hercegovine, zvaničnici
raspale NDH, ali i običan svijet koji bježi
iz straha od komunista. Do njih su doprle
vijesti o ubistvima u Travniku u oktobru,
a zatim i u Jajcu, Kupresu, Maglaju i broj-
nim drugim mjestima.
Koliko je ukupno ljudi krenulo ka Au-
striji, ni danas se tačno ne zna, brojke idu
od maksimalnog umanjenja do neumjere-
nog uvećavanja, čime se bavila uglavnom
ustaška emigracija. Ozbiljni historičari sla-
žu se da se u Austriji našlo oko 200 hiljada
ustaša i domobrana, oko 100 hiljada Nije-
maca, četnika, kozaka. Ono što je nama u
BiH bitno jeste i činjenica da se u Austri-
ji našlo i oko 60 hiljada civila, uglavnom
Hrvata iz Hercegovine, ali je i među njima
bilo mnoštvo Bošnjaka.
Mnogi od zarobljenih u Austriji zavr-
šavali su u zatvorima, na sudovima, u ka-
žnjeničkim logorima. Dio bivših vojnika,
što ustaša, što domobrana, ali i civila ne-
posredno nakon što su njihova mjesta doš-
la pod nadzor novih komunističkih vlasti
skrivali su se kako bi spasili život. Poznati
su pod nazivom “škripari” i “križari”. Za
njima se tragalo sve do kraja 1947. godine,
kada su suđeni na smrt ili višegodišnju ro-
biju. “Škripari” i “križari” pojavljivali su godine, kada jedinice NOV-a zauzimaju to čiji su članovi uglavnom bili Srbi i Mu-
se na mnogim područjima Bosne i Herce- područje. U istočnoj Hercegovini nalazila slimani. Zarobljenike su trpali svezane u
govine i Hrvatske, uglavnom gdje je živje- se 29. divizija, a njena 13. brigada bila je zgrade ‘Gruntovnicu’ i ‘Doganu’, odakle
lo hrvatsko stanovništvo. Dio uhapšenih okrenuta prema Stocu, odnosno na smjeru su ih provodili preko suda do stratišta... U
upućen je opet u zarobljeničke logore kao Stolac – Bileća. Matković navodi detalje iz samome Stocu najpoznatije stratište bili su
bi radili na izgradnji privrednih objekata, knjige „Završne operacije za oslobođenje stolački zatvori koji su ujedno bili i muči-
kao što su omladinska pruga Šamac – Ze- Jugoslavije“, u kojoj stoji da je nakon parti- lišta. Među stratištima ističe se i područje
nica – Sarajevo i Hidrocentrale Jablanica. zanskoga zauzimanja Čapljine dio Hrvata, Radimlje (poprište partizanskih strijeljanja
Neki od tih uhapšenih na Bleiburgu izbjeglih iz Stoca i okolnih sela, zarobljen i 1944. i 1945. godine) za koje je sačuvao naj-
skončali su i na Radimlji. Koliko je tačno odveden natrag preko Neretve u „neke vr- više dokumentacije i na kojemu se nalazi
pripadnika ustaškog pokreta, ali i civila ste sabirnog logora u školu u Tasovčićima i najveći broj stratišta/grobišta, a posebno su
među kojima je bio i dobar broj fratara, drugdje“, a zatim upućen „preko Domano- važne izjave osoba koje su pokapale strije-
teško je odrediti. Desničarski orijentirani vića, gdje ih je preuzeo ‘Narodni sud’, koji ljane i masakrirane žrtve.“
historičari i novinari najčešće koriste broj je oslobodio 37 žena, a 141 muškaraca su Matković navodi i rezultate istraživanja
od deset hiljada dok će ozbiljni istraživači odveli i strijeljali na Radimlji bacajući ih u kontroverznog fra Krunoslava Draganovi-
i historičari barataju s brojem od oko dvije nabujalu rijeku i rupu uz njezino korito“. ća, koji tvrdi da su od sredine maja do kra-
hiljade pobijenih ustaša i civila. Dodaje se kako je i Komisija za utvrđi- ja jula 1945. partizani ubili 306 pripadni-
Prema istraživanju Blanke Matković, vanje ratnih i poratnih žrtava koju je 1991. ka oružanih snaga NDH-a iz Hercegovine
čiji su rezultati objavljeni u radu pod na- godine osnovala Hrvatska evidentirala naj- na nepoznatim mjestima. U radu Blanke
slovom „Poslijeratni komunistički zločini i veći broj stratišta u okolini Stoca. U njiho- Matković navodi se i podatak kako su to-
grobišta u Istočnoj Hercegovini“, likvidacije vim izvještajima koja navode različiti auto- kom Drugog svjetskog rata „stradala 683
ratnih zarobljenika u istočnoj Hercegovi- ri stoji da su „stolačka stradanja ponajviše vojnika, 684 djece i 817 žena, a nakon rata
ni započele su već u drugoj polovini 1944. djelo zloglasnoga stolačkog poratnog suda na križnim putovima život su izgubila 1333
24 2/6/2023 STAV
