Page 13 - STAV broj 348

U ovom trenutku evropske diplomate nemaju saglasnost da li sankcije, pored Dodika i
njegovih saradnika, trebaju obuhvatiti i institucije Republike srpske, uzimajući u obzir da su
institucije ovog entiteta glavni instrument u sprovedbi antiustavnih politika. Pojedine zemlje
u EU imaju veoma udaljena gledišta o tome na koga bi se sankcije trebale primijeniti, ali i šta
bi sve trebalo obuhvatiti tim sankcijama. Usaglašavanje po ovim pitanjima moglo bi potrajati
mjesecima, što ide u prilog SNSD-u, glavnom eksponentu srpske političke hegemonije u BiH.

ignorantskog stava spram našeg pitanja. Uzevši to u obzir, lideri bosanskih Srba su unilateralno povukli saglasnost po
kako god to mazohistički moglo zvučati, možda je dobro što pitanju članstva BiH u NATO i tako poništili dva osnovna
se aktuelna kriza dešava upravo sada, umjesto za desetak ili temelja na kojima počiva Mirovni sporazum u BiH – povra-
više godina, kada bi međunarodna podrška za očuvanje bosan- tak prognanih i članstvo u NATO i EU. Danas prijete diso-
skog suvereniteta bila vjerovatno još slabija. U tom kontekstu, lucijom države. Republika srpska je tako, umjesto bh. admi-
ova kriza ujedno predstavlja i šansu da se ostvare određene nistrativne jedinice sa srpskom većinom, postala odmetnički
političke pobjede koje bi bilo mnogo teže postići za nekoli- dio države koji osporava Ustav i suverenitet BiH. Dejtonski
ko decenija. Ova pitanja zaista pozivaju na hitno formiranje sporazum nikada nije sproveden u cijelosti, primarno zbog
široke svebosanske koalicije koja će zajedničkim djelovanjem separatističke političke ideologije lidera iz RS-a, što danas
pružiti djelotvoran odgovor za aktuelne izazove, jer ako ništa otvara legitimnu i legalnu mogućnost za njegovu korjenitu
drugo, naši su srpski sugrađani nas uspjeli uvjeriti da ne žele reviziju ili čak povratak ingerencija Republike BiH koje su
živjeti u državi gdje oni ne vode glavnu riječ. prestale važiti potpisivanjem Dejtonskog sporazuma. Pro-
Nakon višedecenijskog ideološkog sukoba građanskog bosanske snage moraju početi proaktivno djelovati i podići
uređenja države u odnosu na etnički, lideri RS nam iznova ljestvicu kako bi napokon pokušali kapitalizirati argumente
dokazuju istinitost svoje teze da su Republika srpska i Bosna međunarodnog prava, ali i podršku koju ova zemlja još uvijek
i Hercegovina duboko suprotstavljeni koncepti, te da samo ima među utjecajnim članicama međunarodne zajednice, jer
jedno od to dvoje može imati budućnost. Možda je neophod- ova podrška nije slovo u kamenu i ne smije se uzimati zdra-
no da Bošnjaci revidiraju vlastite političke stavove o zajednici vo za gotovo. n
tri naroda i napokon prihvate tezu da postojanje ekskluzivnog
srpskog entiteta u građanskoj BiH nije održivo. Jedan koncept
isključuje drugi i samo jedan koncept može postojati. U ovom
trenutku, koncept BiH ima veće šanse da prevlada, ali probo-
sanski lideri moraju dobro razmisliti o svakom narednom ko-
raku. Dok bosanski Srbi traže nezavisnost RS, bosanski Hrva-
ti traže vlastiti entitet po uzoru na RS, bošnjačka i građanska
strana nemaju vlastitih zahtjeva, već pozivaju na smirivanje
strasti. Ovakav pristup stavlja probosanski blok u nezavidan
pregovarački položaj jer će se o ustrojstvu državne morfologi-
je uskoro morati ponovo pregovarati, s obzirom na to da je u
međuvremenu Dodik uspio dokazati da RS ima kapacitet da
blokira državne institucije stvarajući vlastite parainstitucije.
Upravo ova činjenica glavni je pokretački argument da se ovi
instrumenti moraju uskratiti Republici srpskoj jer je samo pi-
tanje vremena kada bi oni bili ponovo zloupotrijebljeni. Važ-
no je prepoznati da se radi o sistemskom problemu koji se ne
smije personalizirati i svesti na lik i djelo Milorada Dodika.
Istrajavanje na ovoj ideološkoj matrici polazi od činjenice
da bosanski Srbi doživljavaju Republiku srpsku kao ekskluzi-
van srpski teritorij umjesto kao administrativnu jedinicu BiH
gdje su Srbi većina, a drugi imaju garantirana ustavna prava
i jednakost pred zakonom. Povratak Bošnjaka i Hrvata pro-
tjeranih iz RS-a tvrdoglavo je onemogućavan zastrašivanjem,
osporavanjem korištenja vlastitog jezika, uzurpacijom privat-
ne imovine itd. Kao rezultat tridesetogodišnje politike apar-
thejda i etničkog čišćenja u ovom entitetu, danas Republika
srpska ima 95 posto etnički homogeno stanovništvo, što je u
potpunoj suprotnosti s načelima Dejtonskog mirovnog spo-
razuma koji je predviđao i nametnuo kao obavezu, povratak
protjeranog stanovništva unutar cijele BiH. Dosljednom spro-
vedbom Mirovnog sporazuma polovina odbornika u NSRS
danas bi bili Bošnjaci i Hrvati i ova institucija ne bi mogla
usvajati neustavne zakone po direktivi političkog Beograda.
Mirovnim sporazumom sva su tri konstitutivna naroda
postigla opći konsenzus i ustanovila dva najveća vanjsko-
politička prioriteta BiH – članstvo u NATO i EU. Politički

STAV 5/11/2021 13