Page 15 - 18.03.2016 Faktor 126

18.3.2016. I I 15
PETAK

Mišljenja

Firma-slučaj iz Hercegovine BITI UMJETNIK U BOSNI I HERCEGOVINI
POLITIKA U Oni su naši

ALUMINIJU

Propast Aluminija bila bi mnogo prosvjetitelji
veća katastrofa od pukog otkaza
za 850 radnika

davno bilo kada se nekadašnji Umjetnička djela ne samo da nadžive autore, nego
direktor Aluminija Ivo Bradvi- LEJLA TURČILO i one koji su odlučivali o pomoći tim umjetnicima
ca žalio da moraju gasiti proi-
zvodnju optužujući EP HZHB mjetnici Nesim Tahi- taj identitet drugima i gradi re- sponzorstvo pomagati umjetnič- u buduću publiku kulturnih sa-
da ultimativno odbija pregovo- rović i Ana Kovač, u putaciju. Upravo iz tog razloga ka i kulturna zbivanja (mnoge držaja, a ne u gledatelje reality
rati o postepenom namirenju poznim godinama ži- umjetnost i kultura moraju biti od njih to i čine). Umjetnici su programa i sapunica.
dugovanja. Uvota i nakon blistave visoko na ljestvici prioriteta sva- oduvijek imali podršku mece- Nadalje, izlaganje umjetnič-
Saniranje dugova međutim umjetničke karijere suočavaju kog društva, a država mora imati na, odnosno onih koji su imali kih djela autora iz zemlje i ino-
ne smije biti na štetu drugih se s egzistencijalnim problemi- jasnu viziju i strategiju razvoja finansijska sredstva da podrže stranstva uz podršku državnih
firmi kojima Aluminij duguje ma. Gospođa Kovač u potrazi kulturne politike i za nju obez- umjetničke projekte, ali u da- institucija i pokroviteljstvo nad
novac. Vijest da je EP HZHB je za mjestom na kojem bi mo- bijeđena finansijska sredstva. našnje vrijeme ta vrsta podrš- kulturnim događajima moraju
AJDIN PERČO sada i računovodstveno u mi- gla stanovati nakon deložacije Također, ekonomska sfera, od- ke i sponzorstva prisutnija je u biti jedan od načina na koje se
nusu skoro 100 miliona KM za iz stana u kojem živi gotovo 60 nosno profitabilne kompani- nekim drugim oblastima, poput umjetnost i kultura približavaju
Mostarski Aluminij, bio u 2015. je prije svega “zasluga“ godina, a gospodin Tahirović u je mogle bi kroz korporativno sporta, naprimjer, jer one izazi- građanima. Pri tom je izuzetno
dugovima ili ostvarivao mili- Aluminija. Da nije ovog pro- potrazi za mjestom u kojem bi vaju više pažnje i korporativna važno da se akcenat ne stavlja
onski profit, neosporno je pre- blema, EP HZHB bi ostvarila ubuduće mogla „stanovati“ nje- poruka tako dolazi do većeg bro- samo na one kulturne manife-
duzeće od strateškog značaja dobit i imala solidno poslova- gova djela, nakon deložacije iz ja ljudi. Upravo zbog činjenice stacije i umjetničke događaje
za Federaciju BiH, ali i Vladu nje uz blagi rast prihoda. Pored dosadašnjeg ateljea. da elitna kultura i umjetnost, za koji mogu izazvati veliku pa-
Republike Hrvatske koja po- toga, Aluminij je bio i poprište razliku od masovne, nije sve- žnju i za koje gotovo unaprijed
sjeduje 12 posto dionica. političke bitke između različi- Like na mreži prisutna i sverazumljiva, ona postoje garancije masovnog od-
U ovoj firmi svoj kruh za- tih frakcija što je ostavilo po- Ove dvije vijesti sa margina na- ne nailazi na veću podršku i tu ziva publike. Naime, još je važ-
rađuje 850 radnika, a godišnji sljedicu na povjerenje banaka, ših medija, koje nisu izazavale je uloga države presudna. Bez nije podržavati male umjetnič-
izvoz je oko 300 miliona KM. partnera i kupaca prema ovom veliku pažnju javnosti otvaraju obzira na korporativna sponzor- ke pothvate i ne tako masovno
Uz to, Aluminij uz sebe veže preduzeću. nam pitanje: Šta su nama naši stva, bez snažnije podrške države prihvaćene umjetničke forme.
i stotine manjih ili većih do- I dok je većina prethodnih umjetnici danas? A ta šutnja jav- umjetnost i kultura nisu održivi. Raznolikost sadržaja i otvo-
bavljača kojima je mostarski kao i sadašnja Uprava Alu- nosti, te nereagovanje institucija Međutim, intervencija države renost prostora za različitosti
gigant izuzetno važan klijent. minija za finansijske gubitke sistema na egzistencijalne kri- nije samo finansijska, niti je do- suština su pristupa u umjetno-
Stoga bi propast Aluminija bila krivila pad cijene aluminija na ze naših umjetnika, djelimično bro svoditi je samo na davanje sti i kulturi i kao takve trebaju
mnogo veća katastrofa od pu- svjetskom tržištu, pojedinci daju odgovor na to pitanje. U materijalnih sredstava za umjet- biti prepoznate i podržane i od
kog otkaza za 850 radnika. U poput profesora Zdenke Kle- vremenu kada našim ekranima ničke projekte. Ona se, prije strane zvaničnih institucija i od
pitanje bi došla opstojnost ve- pića koji je član Nadzornog i našim svjetonazorima caruju svega, mora odnositi na građe- strane publike.
likog broja firmi i istog kraja. odbora ove firme to negiraju starlete, prosječni i ispodprosječ- nje svijesti o važnosti kulture i
Zabrinjavaju milionska du- i u prvi plan ističu nepovolj- ni „stvaraoci“ , a „vrijednost“ umjetnosti za zajednicu, za druš- Nema čekanja
govanja mostarskog Alumi- ne ugovore koje je ova firma djela se mjeri brojem likeova tvo, među građanima. Razvija- I naposlijetku, podrška umjet-
nija po raznim osnovama, a sklapala te nepotizam pri za- na društvenim mrežama teško nje afiniteta prema umjetničkim nicima u smislu rješavanja nji-
ponajviše Javnom preduzeću pošljavanju. Sa sjetom se Kle- je govoriti uopće o postojanju djelima i kulturnim događajima hovih egzistencijalnih pitanja,
Elektroprivredi HZHB za is- pić sjeća perioda u kojem je nekog pozitivnog odnosa prema od najranije dobi, dakle među od zdravstvenog osiguranja do
poručenu struju. Od pronala- na računu Aluminija bilo 100 umjetnosti i o strategiji podrš- djecom i mladima, mora biti prostora za izlaganje njihovih
ženja krivaca za ovakvo stanje miliona KM, plaćene zalihe i ke umjetnicima. One iz mlađe strateški cilj obrazovnih i od- djela dio je strategije očuva-
u preduzeću važnija je jedino repromaterijal te isplaćeni du- generacije, zapravo, primijeti- gojnih politika, a prepoznavanje nja kulturne baštine također. I
sanacija trenutnog stanja. govi. Takvo vrijeme je prošlo, mo tek kada ostvare neki inter- sklonosti za umjetnički izričaj i tu podršku treba umjetnicima
Trenutna uprava pod vo- neki bi rekli i nepovratno. To nacionalni uspjeh, uglavnom podrška mladim talentima dio pružati tokom njihovog stvara-
đstvom v.d. direktorice Ružice ipak nije razlog da se rješava- individualnim entuzijazmom napora da se mladi umjetnici lačkog puta i umjetničkog živo-
Udovičić je nedavno saopćila nju problema, kako političke i naporima, dok one etablirane Umjetnost je oduvijek zadrže u Bosni i Hercegovini. ta, ne čekajući da ih izgubimo
da je zaustavljeno gomilanje tako i ekonomske prirode, ne hvalimo i vrednujemo uglavnom bila ne samo način Razvijanje osjećaja za lijepo i na bilo koji način (odlaskom iz
dugova, a sastanak sa rukovod- pristupi sa ozbiljnošću kakvu posthumno i komemorativno. U oplemenjivanja razlikovanje prave umjetnosti ove zemlje ili sa ovog svijeta),
stvom EP HZHB signalizira da ova firma i zahtijeva. Alumi- međuvremenu, uslijed općeg od dominantno prisutnog kiča kako bismo poslije glorificirali
su ova dva preduzeća odlučila nij je jednostavno prevelik da nastajanja novih elita praćenih duha, nego i način re/ i šunda način su na koji se od- njihova umjetnička postignuća
“zakopati ratne sjekire“. Nije bi propao. snobizmom, djela tih umjetnika prezentacije nekog gaja buduća publika i gradi kul- i izražavali žal za njima.
umjesto zidove etabliranih ga- društva i zajednice. turno osviještena zajednica. U „Ars longa vita brevis“, kaže
lerija često krase domove onih tom je kontekstu nužna snažni- Hipokrat. „Umjetnost je trajna,
ISTOK - ZAPAD koji im sem komercijalne nika- Na unutrašnjem ja saradnja između obrazovnih a život kratak!“. Vrijedna umjet-
kvu drugu vrijednost ne znaju. planu, ona doprinosi
nička djela ne samo da nadžive
institucija i kulturnih ustano-
Tiho amnestiranje ne samo način oplemenjivanja građenju specifičnog va. Ima, naime, veliki broj dje- svoje autore, nego i publiku,
Umjetnost je oduvijek bila
ce koji prvi put u životu uđu u ali i one koji su o pomoći tim
Miloševića i zločina duha, nego i način re/prezen- kulturnog identiteta, pozorište, umjetničku galeriju, umjetnicima odlučivali za svo-
tacije nekog društva i zajed- a na međunarodnom
pogledaju baletnu predstavu ili ga i njihova života. Zato bi od-
nice. Na unutrašnjem planu, predstavlja taj operu samo i jedino ako im to govor na pitanje: Šta su nama
SAFETA BIŠEVAC smrti? Možda griješim, ali ona doprinosi građenju speci- organizira škola koju pohađaju. naši umjetnici? trebao da glasi:
čini mi se nikada skromnije fičnog kulturnog identiteta, a identitet drugima i Takvoj djeci dužni smo pružiti Oni su naši prosvjetitelji, a mi
Za Srbiju je mart često bio godišnjicu atentata na Đinđi- na međunarodnom predstavlja gradi reputaciju tu priliku želimo li da odrastu smo njihova podrška.
mjesec prelomnih i tragičnih ća, dok je godišnjica Miloše-
događaja. Sjetimo se nekih vićeve smrti praćena brojnim
martovskih događaja: 27. analizama njegove vlasti i to impressum IZDAVAČ UREDNIČKI KOLEGIJ REDAKCIJA
marta 1941. - demonstraci- dosta blagonaklonim po po- Simurg media d.o.o. Edita Gorinjac (BiH – politika i + 387 33 944 203
je zbog potpisivanja Trojnog kojnog predsjednika. Ratovi, Fra Anđela Zvizdovića 1, 71 000 društvo), Nedžad Jamaković + 387 33 944 204
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: redakcija@faktor.ba
pakta, 9. marta 1991. - de- zločini, sankcije...kao da nam (desk), Ajdin Perčo (ekonomija),
monstracije opozicije protiv je sve palo s neba, kao da Mi- GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Rešad Dautefendić (Sarajevo, MARKETING I PRODAJA
gradovi), Džemal Džakmić (kultura,
Miloševića, 24. marta 1999. lošević veze s tim nije imao. Elvir Huremović lifestyle), Samir Šišić (sport), + 387 33 944 206
+ 387 33 944 207
- početak NATO bombardo- “Ni luk jeo, ni luk mirisao”. Zinaida Đelilović (crna hronika), e-mail: marketing@faktor.ba
vanja, 12. marta 2003. - ubi- Dobro, možda je malo negdje Zamjenik glavnog i Muhidin Živojević (fotografija), Štampa: GIK “OKO” d.d. Sarajevo
jen Zoran Đinđić, 11. marta pogriješio i pretjerao, ali i da odgovornog urednika Almasa Kruščica (DTP) Cijena: 1 KM
Almir Šećkanović
- 2006. umro Slobodan Milo- je neko drugi bio na njego- Bosanskohercegovački WEB IZDANJE
šević. Kako je Srbija ove go- vom mjestu, ishod bi bio sli- informativno-politički Pomoćnik glavnog i Koordinator uredništva www.faktor.ba
dine obilježila godišnjice Đin- čan, moglo bi se zaključiti iz odgovornog urednika Džanela Trebo PARTNER
đićevog ubistva i Miloševićeve pojedinih tekstova i analiza. dnevnik Sejad Lučkin Magazin STAV