Page 17 - 11.02.2016 Faktor 90

ČETVRTAK I 17
11.2.2016. I

Ekonomija

UKRATKO INTERVJU ADNAN ŠTETA, IZVRŠNI DIREKTOR KONZUMA BiH

Slovenija

Negativna Učvrstili smo lidersku
kamata na
zapise

Slovenija je nedavno priku- poziciju na tržištu BiH
pila 62 miliona eura prodajom
tromjesečnih, šestomjesečnih
i 12-mjesečnih trezorskih za-
pisa, prvi put uz negativnu
stopu prinosa, prenose agen- Mogu s ponosom reći da imamo više od 4.500 zaposlenih u 69 bh. gradova.
cije. Slovenački trezor je pro-
dao tromjesečne zapise za 4 Na našim policama nalazi se više od 8.000 domaćih proizvoda, kazao je Šteta
miliona eura, šestomjesečne
za 13 miliona i 12-mjesečne RAZGOVARAO AJDIN PERČO prodajnih objekata a danas
za 45 miliona eura. Godišnja onzum BiH je u 2015. Konzum BiH ima 259 pro-
kamata je u rasponu od mi- proslavio deset godi- davnica različitih formata u 69
nus 0,07 posto do minus 0,04 na rada na području gradova u BiH. Zaposlili smo
procenta, saopćilo je Mini- KBiH. Bio je to povod značajan broj građana BiH pa
starstvo finansija Slovenije. da s izvršnim direktorom u sada mogu s ponosom reći da
BiH Adnanom Šetom poraz- zaposlenici prodavnica i uprave
Prodaja Delte govaramo o poslovanju jed- čine broj veći od 4.500. Tako-
nog od najvećih trgovačkih đer, nastavili smo zapošljavati
Srbiji ni lanaca u BiH. nove pripravnike i na taj način
FAKTOR: Kakva je u po-
im pružiti priliku da svoja prva
eura od slovnom smislu bila jubilar- radna iskustva steknu upravo
u Konzumu.
na 2015. godina ?
poreza ŠTETA: Za Konzum je 2015. FAKTOR: Šta očekujete od
bila posebna, jer smo upravo u poslovne 2016. godine?
Vlasnik „Delta holdinga“ njoj obilježili 10 godina uspješ- ŠTETA: Očekujem u 2016.
Miroslav Mišković ne mora nog poslovanja. Konzum BiH stabilizaciju tržišta i dodatno
državi da plati ni eura poreza ispunio je sve planove kada je ulaganje u kvalitet jer samo
na transakciju kojom je beo- riječ o 2015. godini. Ostvarili on ostaje i opstaje, a to osi-
gradski „Delta city“ prodao smo rast u svim segmentima gurava sigurnost zaposlenja i
Afrikancima za 127,75 mi- poslovanja. Također, učvrsti- povećanje potrošnje. Mi kao
liona eura, piše srbijanski li smo lidersku poziciju na tr- Konzum nastavljamo reno-
„Blic“. Mišković je, kako žištu BiH. viranje naših prodavnica te
je jučer saopćeno, prodao FAKTOR: Koliko Konzum otvaranje 10 novih objeka-
tržne centre „Delta city“ u ima prodavnica i zaposle- ta širom BiH. Imamo velike
Beogradu ali i Podgorici juž- nih u BiH? planove za budućnost i dalje
noafričkom fondu „Hiprop ŠTETA: U 2015. godini ćemo uvoditi inovacije u tr-
investment limitid“ za uku- otvorili smo nekoliko novih govački sektor u BiH.
pno 202,75 miliona eura. Od
te transakcije država Srbija, POTEZ U 2014. GODINI Šteta: Očekujem u 2016. stabilizaciju tržišta i dodatno ulaganje
međutim, neće dobiti ništa, FOTO: ARHIV
a razlog je to što krajnji vla- Mercator preuzet u 40 dana FAKTOR: Na koji način na policama Konzuma. Na sada je Konzum BiH nebro-
snik „Delta city“ nije iz Sr- Konzum podržava bh. policama Konzuma BiH na- jeno puta pokazao podršku
bije već sa Kipra. - Poziciju najvećeg trgovačkog lanca u BiH utvrdili smo proizvodnju? lazi se više od 8.000 doma- domaćim proizvođačima,
2014. uspješnim pripajanjem 89 trgovina Mercatora. Kon- ŠTETA: Kada je Konzum ćih proizvoda odnosno više a novom linijom domaćih
Podaci za 2015. zum BiH je sa svojim resursima realizirao preuzimanje prije 10 godina počeo po- od 500 različitih brendova. proizvoda “Tradicija moga
kraja“ samo nastavljamo tu
slovati u BiH, imali smo 20 Kada je riječ o udjelu arti-
Mercatora u roku od 40 dana, što je bilo bolje od najbolje
Rast svjetske prakse. U skladu s ugovorom i poslovnom politi- dobavljača a sada ih imamo kala domaće proizvodnje, uspješnu priču. Osim podrške
više od 700, od čega je više na policama Konzuma je proizvođačima iz BiH s ko-
kom Konzuma, preuzeli smo i 1.710 uposlenika Mercatora.
profita Mi radimo dugoročno i kupci to prepoznaju što pokazuje od 400 domaćih proizvođača. između ostalog, više od 65 jima, moram naglasiti, Kon-
posto svježih prehrambenih zum ima odličnu saradnju,
Svi koji u BiH imaju kvali-
i broj Pika korisnika koji sada broji blizu 400.000 članova,
Heinekena ali treba napomenuti da je i 95 posto starih korisnika Pike tetan proizvod, koji zadovo- proizvoda. Otkup doma- naša je želja, također, snažno
zadržalo svoje kartice – kazao je Adnan Šteta. ljava zahtjeve naših kupaca ćih proizvoda je bio veći za podržati tradicionalnu proi-
Holandski proizvođač piva i tržišta, mogu ga prodavati 10 posto od planiranog. Do zvodnju u BiH.
Heineken “nazdravio” je ra-
stu neto profita od 25 posto u
2015. godini, kojem je dopri- List Der Standard je istražio kako su se Bosanci, Srbi i Turci snašli u inostranstvu
cija AFP. Neto dobit za cije- Uspjeh Bosanaca na tržištu rada Austrije
nijela veća prodaja, naročito
u Americi, izvještava agen-
lu prošlu godinu iznosi 1,9
milijardi eura (2,1 milijarda Integracija bosanskih ratnih iz Bosne u Austriju, a najveći Turaka u Austriji koji posje- U odnosu na Srbe, ta je brojka u Austriji pripisuju “srednjem
dolara), u odnosu na 1,5 mi- izbjeglica 90-ih godina u au- dio je u njoj i ostao. Statistič- duju diplomu koja prevazila- znatno veća. Mnogi Bosanci segmentu” na tržištu rada, a to
lijardi eura u 2014. godini. strijsko tržište rada izuzetno ka istraživanja su pokazala zi obavezni nivo obrazovanja. su iskoristili profesije koje se su zanatska zanimanja.
je dobro uspjela. Austrija je da su Bosanci dobri za tržište Sociolog Marko Valenta
Coca Cola uspjela integrirati na tržište rada. To postaje jasno kada se kaže je potrebno uzeti u obzir
“da su kao evropski imigranti
rada desetine hiljada izbjeglica njihova situacija uspoređuje s
Širenje u sa stranim maternjim jezikom drugim velikim migrantskim Bosanci manje vidljivi nego
grupama, Srbima i Turcima.
i različitom kulturnom pozadi-
ljudi s Bliskog istoka”.
Africi nom, dok se istovremeno ovo Tako je nezaposlenost među Upoređujući trenutnu situa-
pitanje postavlja kao ključni Bosancima u Austriji 6,7 po- ciju sa onom iz 90-ih, može se
Budući da posao sa sokovi- izazov za aktuelnu migrant- sto, a kod Turaka više od 15 reći da nema dokaza da bi se
ma u SAD-u slabi, kompani- sku krizu s kojom se suočava. posto. Samo 65 posto Turaka bosanski model mogao kopi-
ja Coca-Cola u potrazi je za Dok je predviđanje budućno- i 55 posto Srba u radnoj dobi rati. Uslovi su različiti. Afga-
novim tržištem. Iz kompani- sti teško, možda se može nešto ima posao - dok Bosanaca ima nistanske izbjeglice su obič-
je tvrde da je to upravo Afri- naučiti iz prošlosti, piše austrij- više od 70 posto. Jedan od no slabo obučene, mnogi ne
ka. Sveukupno će od 2010. ski dnevni list Der Standard, glavnih razloga za to je da su pohađaju školu. Pored toga,
do 2020. uložiti 17 milijardi prenosi Indikator.ba. Austrija ljudi sa sobom donijeli solid- školski sistemi u Siriji i Iraku
dolara, a nadaju se dvostruko je bila zemlja odredišta veli- no obrazovanje iz svog doma. teško su uporedivi s onim u
većem dobitku. kog egzodusa u ranim 1990- Prema organizaciji OECD, ima Evropi. Uloga žena u arapskim
im. Oko 90.000 ljudi došlo je dvostruko više Bosanaca nego Integracija bh. građana primjer za ostale zemljama je još jedan faktor.