Page 43 - BROJ 58 14.04.2016.

STAJALIŠTA

MALI JERUSALIM
U susret Pesahu

STRAH OD

SLOBODNOG SUTRA

Da bi ih se onemogućilo da se u susretu s prvom preprekom kao
“cuke” vrate u Egipat podvijena repa, Tora Jevrejima nalaže da
Piše: naprave korak koji će stvoriti u njima svijest da je povratak u Egipat
Eliezer PAPO nemoguć te da je pitanje uspjeha Izlaska pitanje života i smrti

U žrtvi Tora nastoji preduprijediti ovakav ra- biti zdravo, da bi se spriječilo opravdava-
Po svemu sudeći, propisima o pashalnoj
skladu s ozračjem nastupajućeg
Pesaha, razmišljam o slobodi i
nje tipa: “Mislili smo zbog mane da ovo
ropstvu. Interesantno je da se,
jagnje ne predstavlja boga.” Muško, da se
zvoj događaja u slučaju u ropstvu rođenih i
recimo, za ukidanje ropstva u
bi ih se onemogućilo da se u susretu s pr-
SAD-u nisu izborili robovi nego bijelci na ropstvo priviknutih Sinova Izraela. Da preduprijedi pravdanje tipa: “Nismo znali
da se i žensko jagnje poštuje kao bog.” Staro
sa sjevera, koji su, iz ekonomskih razloga, vom preprekom kao “cuke” vrate u Egipat godinu, da bi se spriječilo pravdanje tipa:
slobodne radnike pretpostavljali robovi- podvijena repa, Tora im nalaže da naprave “Mislili smo da je ovo ovca, a ne jagnje.”
ma. Ne uspijevam da se prisjetim ijednog korak koji će stvoriti u njima svijest da je Žrtva se morala peći (da miris dopre i do
primjera da su se robovi sami organizo- povratak u Egipat nemoguć te da je pita- egipatskih kuća), a za sve to vrijeme (pa
vali i izvojevali slobodu. nje uspjeha Izlaska pitanje života i smrti. čak ni za vrijeme jela) nije se smjela slo-
Kad se ima na umu da osim očigled- Ovo nije smjela biti još jedna buna u kojoj miti nijedna kost žrtve, jer su kosti (kao i
nih spoljašnjih sredstava prisile, koja su će kolovođe biti kažnjene, a ostalim opro- krvlju namazani dovraci) trebali posluži-
na raspolaganju izrabljivačima, postoje šteno. Tora navraća Jevreje da se odvaže ti egipatskim optužiteljima, privučenim
i unutrašnja, ništa manje efikasna, po- na akt koji im faraon i egipatska vlastela mirisom pečenja, kao korpus delikti. U
put ropskog mentaliteta, ova činjenica i ne bi nikad oprostili. Koji im, sve i kad bi slučaju da su kosti bile sklonjene, mo-
ne začuđuje posebno. Robovlasnički si- htjeli, ne bi mogli oprostiti bez da dovedu gao bi rob (zauvijek sklon kompromisu s
stem svjesno kultiviše ropski mentalitet, u pitanje osnove na kojima je počivalo pa- “gazdom”) zanijekati da je riječ baš o ja-
zasnovan na dehumanizovanoj predstavi gansko egipatsko društvo. gnjetu: “Jeste, pekli smo meso, piletinu.”
roba kao domaće životinje kojoj je neop- U detaljno razrađenom planu akci- Kosti i krvlju namazani dovraci trebali
hodan pastir. Držani kao životinje, robo- je Tora ne nalaže Jevrejima samo opšti su svjedočiti glasno umjesto prepadnutih
vi su (u rijetkim momentima posezanja ustanak nego i paljenje mostova natrag robova: “Jeste, pobili smo vaše ‘bogove’,
za slobodom) često potvrđivali ideju da ka Egiptu. II Knjiga Mojsijeva (12:3-14) koji su očigledno pravi ‘bogovi’, čim su ih
samo izrabljivači mogu da stvore funkci- propisuje jevrejskim robovima da na 14. najobičniji robovi mogli pobiti i pojesti, a
onišuće društvo. “Kao s lanca pušteni”, dan mjeseca nisana zakolju zdravo muš- kao što se ne bojimo vaših ‘bogova’, tako
oni bi palili, pljačkali i ubijali bez plana ko jagnje od godinu, da njegovom krvlju se ne bojimo ni vas.”
i cilja. Izgleda da su, “zahvaljujući” ovoj namažu dovratke, ispeku ga bez da mu Izlazak iz Egipta nije bio klasična re-
dezorganizaciji (anarhiji), ustanci rođe- slome ijednu kost, te da ga pojedu u noći volucija čiji bi krajnji cilj bio smjena vla-
nih robova osuđeni na neuspjeh. Ustan- 14. nisana, i to s gorkim zeljem i beskva- dajuće garniture, revolucija u kojoj orga-
ci porobljenih slobodnih ljudi, koji su u snim hljebom, u žurbi, i ne ostavivši ni- nizatori ustanka zauzimaju mjesta svojih
ropstvo ponijeli svijest o svojoj suvere- šta za sutra. Prema Tori, stanovnici zemlje dojučerašnjih gospodara, a ovi posljednji,
nosti i svjesni su neprirodnosti stanja u Gošen (u kojoj su prebivali svi egipatski pak, postaju sluge svojih bivših robova.
kome su se zatekli, svojih sposobnosti i Jevreji) obožavali su jagnje, pa uživanje Pashalna žrtva morala se jesti sa štapom u
mogućnosti, nešto su sasvim drugo i nisu jagnjetine nije bilo zabranjeno samo ro- ruci i obućom na nogama, da bi se ukazalo
predmet ovog promišljanja. bovima nego i slobodnjacima. U II Knji- na činjenicu da Jevreji napuštaju Egipat
U slučaju pobune rođenih robova zi Mojsijevoj (8:26) žrtvovanje jagnjeta jer je u njemu sloboda nemoguća. Meso
moguće je zamisliti dobro organizovane nazvano je to’avat Misrajim, egipatski tabu: se moralo pojesti do ujutru da bi se spri-
robovlasnike kako, relativno lako, hva- “A Mojsije reče: Ne valja tako – jer bismo ječilo da robovi “razgode” meso na mje-
taju kolovođe, kažnjavaju ih, a ostalim prinijeli Gospodu Bogu našemu ono što sec, shodno ropskom strahu od Slobodnog
robovima “božanski velikodušno” opra- je za Egipćane tabu, a ako bismo žrtvova- Sutra. Za postizanje prave slobode bio je
štaju grješnu pomisao o slobodi, nakon li egipatski tabu na očigled Egipćana, ne potreban spoljašnji, objektivni, Bogom
čega se robovi, presretni, vrate svakod- bi li nas pobili kamenjem?” dani Zakon. Samo Zakon koji nije plod
nevnom radu, “dirnuti” velikodušnošću Jevreji ovim aktom, de fakto, žrtvuju samovolje moćnika mogao je da stvori
robovlasnika. egipatskog “boga”. Zato je jagnje moralo horizontalno društvo jednakih. n

STAV 14/4/2016 43