Page 24 - STAV broj 423
P. 24
POLITIKA
su nešto poput umjetne neinteligencije – ALIĆ: Bošnjačka nacionalna zajednica humanističkim potrebama onog najljep-
ne bave se činjenicama nego komesarski je kao jednu od svojih aktivnosti pokre- šeg i najvrednijeg, onog univerzalnog u
posao odrađuju površno i nekonzistentno. nula i Medijsko opismenjavanje. Narav- čovjeku.
no, Savjet ga nije prepoznao kao važnu
STAV: Jesu li mediji bili glavni generator stvar. Činjenica je, međutim, da je to me- STAV: Kada je riječ o književnosti, po-
tzv. cancel kulture? dijsko opismenjavanje važno ne samo za znato je da ste bili inicijator pokretanja
ALIĆ: Dublji su korijeni cancel kulture nacionalne manjine nego i za većinski jednog društva pisaca koje bi okupljalo
od fenomena zaobilaženja, medijskog pre- narod, a ponajviše za ljude koji obnaša- manjine. Je li uspjela ta ideja, kakav joj
skakanja, zanemarivanja i sl. Svaka je kul- ju neke funkcije. Dakle, medijski smo je odziv i ima li budućnost?
tura ideološkog karaktera i nju utemeljuju relativno nepismeni. Da ne idemo dalje ALIĆ: Za sve pa i za tu inicijativu treba
i provode sljedbenici određenog svjetona- prema filozofsko-medijskom kritičkom vremena. Objavili smo na internetskim
zora, odnosno njihovi egzekutori i njihovi propitivanju... stranicama prva dva broja našeg časopisa.
mediji. Iz moje perspektive to izgleda ova- Na ovoj strateškoj razini važno je reći da Ministarstvo kulture nas još nije prepo-
ko. Svaki put kada su me zaobišli, poslali je sistem bolje komunikacije među Boš- znalo, ali ima vremena. Doći će i mlađi, i
su vjetar u moja leđa. Gotovo da sam cijeli njacima važniji od mjesta u Saboru. Ho- bolji, i snažniji, i umniji, i mudriji, krea-
život plovio na lošim namjerama okoline rizontalno komuniciranje može pomo- tivniji ljudi manjina. Ta je ideja sama po
koja mi je davala snagu. Možda sam se po- ći da se ljudi upoznaju i da prepoznaju sebi snažna. Hoće li biti realizirana ove
vremeno i sam potrudio biti isključenim istinske aktivnosti važne za sve. U tom ili neke od budućih godina, stvar je i Mi-
iz mainstreama jer je on podrazumijevao smislu i radimo u Zagrebu pripreme za nistarstva kulture, ali i ljudi koji su dio
prilagodbu, mir i odustajanje. stvaranje Bošnjačkog medijskog centra. korpusa nacionalnih manjina.
Mediji vole i potcrtavaju razlike. Vole krv, Bilo bi dobro da se u te aktivnosti uključe
rat, obračun, teške emocije... U prirodi je svi Bošnjaci koji su se na bilo koji način STAV: Na samom kraju, valja istaći da ste
štampanih, elektronskih, pa i mrežnih me- bavili medijima. bili jedan od rijetkih bošnjačkih intelektu-
dija da supstancu života koriste kao mate- alaca u Republici Hrvatskoj koji se javno
rijal za proizvodnju viška vrijednosti. Zato STAV: Na koji način mediji mogu biti u suprotstavio radikalnom skretanju hrvat-
je važno biti oprezan s medijima i sa sva- službi nacionalnih manjina? skog društva udesno. Poznato je da ste
kim sistemom medijskog posredovanja. ALIĆ: Polahko svi dolaze do svijesti da javno digli svoj glas protiv imenovanja
Istina tako lahko sklizne kroz prste da je su mediji ključ. Ne samo za osvajanje vla- Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture,
mogućnost da se zahvati rukom novina- sti neke velike politike, nego i za samo- zbog čega ste čak došli u konfrontaciju
ra ili urednika iznimno mala. Kao i kod osvješćivanje nacionalnih manjina i njihov s dijelom Islamske zajednice u Republici
lijekova, dobit ćete manje ljekovitog sa- zajednički nastup. Možda je velika stvar Hrvatskoj. Kakvo je danas hrvatsko druš-
stojka, a više ambalaže. I mediji donose napravljena kada su se manjinski zastu- tvo i kakav mu je odnos prema Bošnjaci-
više bolesti nego zdravlja. pnici ujedinili. Smatram da bi višestruko ma i Bosni i Hercegovini?
više napravljeno da su udružili sredstva ALIĆ: Javno reagiram vrlo rijetko. Isklju-
STAV: Koliko smo generalno medijski pi- i izgradili zajednički kanal komunicira- čivo ako neko od onih kojima je dužnost
smeni? Kako to unaprijediti? nja prema hrvatskoj javnosti. Mediji su nisu to napravili. Mene ne zanima ni lje-
danas kamen na kojem se kleše historija. vica niti desnica. Reagirao sam jer je na
Polahko svi dolaze do Utoliko su sve inicijative koje idu u tom djelu bio pokušaj da se jednom političkom
smicalicom Bošnjaci identificiraju s oso-
smjeru neizmjerno važne.
svijesti da su mediji ključ. Godinama zagovaram i zajednički radio i bom koja se, recimo to blago, ne identi-
Ne samo za osvajanje vlasti zajednički televizijski program nacional- ficira s bošnjaštvom. Mislim da su danas
nih manjina. Taj zajednički nastup po-
svi svjesni da je tada na djelu bio poku-
neke velike politike, nego kazao bi vrijednost, kvalitetu, bogatstvo, šaj manipuliranja. To se moralo presjeći.
i za samoosvješćivanje raznolikost, pa i snagu kultura nacional- Slična se situacija događa sada kada alban-
nih manjina. Pokazao bi da postoji jedan
ska zastupnica gura u prednji plan Ishaka
nacionalnih manjina i njihov ljepši svijet od politike. Da postoje ljudi Hodžića jer joj on osnažuje poziciju dije-
zajednički nastup. Možda je kojima nisu važne fotelje nego doživljaj ljenja bošnjačkog korpusa na sljedećim
velika stvar napravljena kada druge osobe. Politički dogovori jesu važ- izborima za Sabor. Nadam se da Bošnja-
ci neće nasjesti.
ni, ali oni su površina ispod koje je dubi-
su se manjinski zastupnici na i raznolikost nacionalnih manjina…
ujedinili. Smatram da bi STAV: Gdje je budućnost medija? Je li u ma- STAV: Za razliku od nekada, ne čini li Vam
se da Bošnjaci u Republici Hrvatskoj gube
višestruko više napravljeno ločas spomenutoj umjetnoj inteligenciji? na svojoj homogenosti, da se asimiliraju?
da su udružili sredstva i ALIĆ: Uz ovakve medije nema budućno- ALIĆ: Svi su procesi uvijek na djelu. Ži-
vot se kreće u raznim smjerovima. Sreća se
sti ni za čovjeka niti za medije. Umjetna
izgradili zajednički kanal će inteligencija pomoći da se jasnije vidi pronalazi u neočekivanim kombinacijama.
komuniciranja prema razlika između stvaralačkog, ljudskog, Umjesto o homogeniziranju i asimilaciji,
ja bih radije govorio o ljepotama, kulturi,
umjetničkog pristupa i onog drugog ko-
hrvatskoj javnosti. Mediji jeg je razvijala copy-paste kultura. Čovjek umjetnosti, tradiciji, vrijednostima boš-
su danas kamen na kojem treba medije po svojoj mjeri, a ne čovjeka njaštva koje danas u Hrvatskoj ne dolaze
po mjeri tehničkih naprava.
dovoljno do izražaja. To nije uredu i zato
se kleše historija. Utoliko su Sve je u pitanju. Sve može završiti kata- treba uložiti konstruktivnu energiju us-
sve inicijative koje idu u tom strofom o kojoj neće imati ko izvijestiti u postavljanja uvjeta za život Bošnjaka sa
svom bh. kulturom i bh. duhom i u Hr-
nekom od medija, ali i sviješću o nužno-
smjeru neizmjerno važne. sti oblikovanja medija prema duhovnim, vatskoj. n
24 14/4/2023 STAV