Page 3 - STAV broj 240

UVODNA RIJEČ

Filip Mursel Begović

Lažne percepcije multikulture

DA SE RODIO NA SELU,

ALEKSA ŠANTIĆ BIO BI

VALJDA GUSLAR

Neosporno jeste da je Aleksa Šantić značajno (P. Slijepčević), a kritika ove ocjene zaokružuje nova truba zovne. Primjera je mnoštvo jer je kod
ime književnosti naroda Bosne i Hercegovi- isticanjem srpske rasne supremacije dinarskog Šantića majka vazda probuđeno srpstvo, što ne
ne koji je svoj spisateljski put započeo u pre- tipa, što su prepoznali i u Šantićevoj ličnosti i krije ni u ovim stihovima: Iskru svetu Srpstva
porodnom romantizmu, a završio nemušto u njegovom djelu. Odnosno, Šantića nisu srp- mila ne može mi otrgnuti. / Njemu služim, vjerno,
i slabašno zagazivši u modernu. Neosporno ski historičari književnosti hvalili kao velikog pravo, svetinja mi mila to je! / Zdravo da si, Srp-
je i to da je Šantić i srpski i bosanskoherce- pjesnika, ali ga jesu vidjeli kao velikog Srbina. stvo slavno, ponajveće blago moje.
govački pisac, ali i to da je njegovo djelo in- Multikulturu i interakciju s Bošnjacima nisu Navedeno je bitno spomena jer nije po-
terkulturalnim kodovima u komunikaciji i s ni primijetili, jer su one tek potkontekst koji hvalno da Bošnjaci nešto tako lijepo kao što
bošnjačkom književnosti. Iako mu srbijanski naivno usvajaju Bošnjaci. Naime, nije uopće je multikultura grade na lažnom mitu, opo-
historičari književnosti odriču istaknuto mje- čudno ni problematično da u periodu roman- našajući time Srbe koji su na laži sagradili i
sto u srpskoj književnosti, pogotovo kada ga tizma Srbi srbuju, a Hrvati hrvatuju, ali jeste svoju historiju i svoje mitove. Upravo su laž i
vrednuju naspram njegovog onovremenika čudno da Bošnjaci na to do današnjeg dana navodno stote po redu “Šantićeve večeri po-
i saputnika Jovana Dučića, Šantić je visoko odgovaraju češljajući svoju nježnu multikul- ezije”, koje su netom održane u Mostaru pod
vrednovan u Bosni i Hercegovini, štaviše, po- turalnu golubinju dušu. pokroviteljstvom Milorada Dodika, nepogre-
stao je svojevrsni sinonim za ljepotne izraze Zazivanja srpske supremacije, moći, buđe- šivog u prepoznavanju srpskih truba i trube-
multikulturalnosti. To je tako ponajviše zbog nja i zore imaju istaknuto mjesto u Šantićevoj dara. Otkrio nam je ovu podvalu publicista
njegovih pjesama Emina i Hasanagin sevdah, rodoljubnoj poeziji. Kao i zazivanje srpske Salko Šarić, autor leksikona pod nazivom Pre-
koje su uglazbljene postale dio kanona koji bratske sloge. U pjesmi Pred ikonom svetog Save gled stvaralaštva u Mostaru. Šarić je pregledno
se smatra klasičnim repertoarom sevdalinki. veli: Oj, ti srpski svetitelju! / Ispuni mi mladu i argumentirano dokazao da novoosnovano
Naravno, one nisu sevdalinke, ali jesu u direk- želju: / Nek se bratske duše spletu / Pa nek dižu srpsko udruženje “Gusle” krivotvori jer nije
tnoj komunikaciji s njima i čitavim ozračjem školu svetu / Rad poroda svog. Ovo nije jedini postojala ni izbliza slična manifestacija u Mo-
specifične bošnjačke kulture neodvojivo ve- primjer Šantićevog jednonacionalnog shva- staru prije stotinu godina, a “Šantićeve večeri
zanim uz tu narodnu pjesmu, upravo poput tanja bratstva, što govori da zazivanje brata u poezije” počinju tek 1969. godine. Povodom
Heineove Kraj tanahna šadrvana. njegovoj znamenitoj pjesmi Ostajte ovdje nije ovih lažnih stotinu godina mostarska “Pro-
Šantić, baš kao i Heine, potvrđuje prijem- bilo upućeno svima. Samo je jedan veliki brat svjeta” domislila se da producira i prvu sev-
čljivu zavodljivost bošnjačke usmene književ- u Šantićevoj poeziji – veliki brat Srbin. To dah-operu, predstavu Što te nema, a mediji su
nosti, stoga i ne čudi da je ona imala dobru je vidljivo i u njegovoj pjesmi Seobe: Ne idi- to prenijeli kao priču o balkanskom Romeu
recepciju kod pisaca drugih naroda. Dakle, te, braćo, od rodnog praga, / Jer mučenoj zemlji i Juliji, na tekst beogradske autorice koja će
nije Aleksa Šantić, preporodni bard srpskog mučenika treba… / Treba muške snage i viteških ujediniti regiju.
naroda u BiH, pisao sevdalinke, one su na ruka; / Treba Obilića i slobodnih lava... / Treba Ne umanjujemo ljepotu Emine i Hasa-
njega utjecale pa je u tom blagotvornom inter- više smrti i vašijeh muka, / Jer, tamo daleko, naša naginog sevdaha, jer one jesu pozitivni izraz
kulturalnom prožimanju nastala jedna očara- zora spava… / Pusto li ćeš biti, Nevesinje ravno, prožimanja kultura naroda BiH, ne sprdamo
vajuća pjevna ljepota. Kada se tome pridoda- / Rasadniče srpstva, kolijevko lava!” se s legitimnim romantičnim rodoljubljem
la Šantićeva nesretna ljubavna životna priča, Mogli bismo reći da je ovaj pjev urodio mostarskog pjesnika, tek zaključujemo, još
ispunili su se svi klišeizirani motivi da se od plodom jer u Bašgićevom rodnom mjestu čuju jednom, po stoti put u stotinu godina, da se
ovog pjesnika napravi ikona ljubavi i multi- se danas samo srpske trube. A Šantić je mnogo multikultura ne gradi na laži i da joj kolijevka
kulture. I to su forsirali Bošnjaci, a ne Srbi. volio trube. Ciničan je i u opisivanju sanjalač- ne može biti ničiji “rasadnik srpstva”, pa ni
Naime, Srbi su znali još nešto, o čemu ve- kog raspoloženja Rašid-bega u istoimenoj pje- onaj Šantićev. U skladu s nacionalnim projek-
ćina naivnih Bošnjaka nema pojma: To da je smi: Na čardaku starom beg Rašid-beg sio, Puši… tima u 19. stoljeću Šantić je svojom poezijom
Aleksa Šantić bio jedan lijep i veliki komad / U snu gleda carske nizame i horde, / Sanja… No afirmirao i širio srpsko nacionalno ime u BiH
Srbina. Iako mu odriču da je veliki pjesnik u đaurska truba pisnu neđe. / On se prenu, trže, gu- i tako prevodio bosanske pravoslavce u Srbe.
poredbi s Dučićem, vrlo su pohvalno ocijenili ste skupi veđe, / I obori glavu među suhe ruke. Da To je glavna sadržina njegove poezije i o tome
Šantićevu “žarku ljubav prema svome narodu” ne bi bilo zabune na koje trube misli, otkriva govori najveći broj njegovih pjesama. Manji
i “obnovu starije, gotovo zaboravljene patriot- nam u jednoj drugoj pjesmi gdje majci, koja ga dio je ljubavna poezija, a još manji je poezija
ske poezije” (J. Skerlić). Zatim je rečeno “da nježno budi i pita kad će ustati iz postelje olov- onog Šantića kojeg Bošnjaci vole i izmišljaju
se rodio na selu, g. Šantić bio bi valjda guslar” ne, odgovara: U moravske čete, kada me, majko, za sebe. n
urednik@stav.ba

STAV 10/10/2019 3