Page 50 - STAV broj 227

EKONOMIJA

Pripremanje terena u “Aluminiju” za

dolazak Olega Deripaske
VRAĆANJE

DUGOVA

RUSIMA

Danas “Aluminij” ima više od 400 miliona maraka duga, od
čega je približno 300 miliona za struju Elektroprivredi Hrvatske

Piše: Jakub SALKIĆ zajednice Herceg-Bosna. Već godinama traju natezanja između
jakub@stav.ba Elektroprivrede i “Aluminija”. Elektroprivreda zaprijeti isključenjem
struje, “Aluminij” obeća da će platiti, ne plati. Ali ako HDZ naredi

da daju struju džaba, Elektroprivreda će je davati džaba
U minij” nije bio održiv u slučaju da plaća KOLIKO KOŠTA
trenutku kada je ovaj tekst
Od trenutka kada je osnovan, “Alu-
štampan “Aluminij” d. d. Mo-
900 RADNIH MJESTA
Treba reći i to da je u Brajkovićevo
star trebao je biti isključen s
struju po tržišnim cijenama, ali je funk-
elektroenergetske mreže. Time
i dok je slovio za “najpoznatijeg herce-
bi proizvodnja u ovom preduzeću bila cionirao tako što je sve bilo državno pa vrijeme, dok je bio na čelu “Aluminija”
se i struja dobijala po prihvatljivim cije-
ugašena. Tako je barem najavio njegov nama. U ratnom i poslijeratnom periodu govačkog menadžera”, Vladi Federacije
direktor Dražen Pandža. Međutim, Dra- “Aluminij” je postao oličenje segregacije. BiH priznato vlasništvo od 44 posto u
ženu Pandži nije vjerovati jer je obećao i Bošnjacima i Srbima koji su prije rata ra- “Aluminiju”; 44 posto vlasništva je u ru-
dati ostavku, a nije je dao. Cijeli dan bio dili u ovoj firmi ulaz u krug fabrike bio je kama radnika, ali samo Hrvata, a najviše
je s radnicima protestirajući i blokiraju- zabranjen, nisu dobili udio u vlasništvu preplaćenih menadžera poput Brajkovića,
ći magistralnu cestu, umjesto da se kao u “Aluminiju”. Umjesto njih, dobili su te 12 posto u vlasništvu Vlade Hrvatske,
najodgovornija osoba u firmi posvetio ga Hrvati koji su zaposleni na njihovim odnosno šibenskog TLM-a. No, spora-
traženju rješenja za isporuku električ- radnim mjestima. zum o prijenosu vlasništva potpisan je
ne energije. Ali sve ovo s “Aluminijem” U poslijeratnim godinama direktor tek nekoliko godina poslije, nakon što je
zapravo je predstava s ciljem da se mo- “Aluminija” bio je Mijo Brajković, koji Brajković otišao u penziju, a na mjestu
starska kompanija baci u naručje švicar- je s Miroslavom Tuđmanom otvorio ob- direktora bio Ivo Bradvica. I tada je je-
skom “Glencoreu”, odnosno konzorci- novljeni “Aluminij”. Brajković nije bio dan od zahtjeva bio da Vlada Federacije
ju koji predvodi “Glencore”, a čine ga direktor, on je bio vladar “Aluminija”. U BiH omogući “Aluminiju” snabdijevanje
još širokobriješki “Feal”, PPD Zagreb i to vrijeme predstavnicima federalnih insti- strujom po povoljnijim uvjetima. Ni tada
PPD-ova firma “Erdal”. tucija bio je zabranjen ulazak u ovu firmu. “Aluminij” nije dobio povoljniju cijenu
Sve što je prethodilo ovome dio je iste Brajković, poznat i kao veliki zago- struje. Gubici ostvareni u poslovanju su
predstave, koja je počela još 2007. godi- vornik ulaska “Glencorea” u mostarsku postojali, ali nisu bili dramatični. U me-
ne. Prije nego što se vratimo na sami po- kompaniju, pokušao je još 2007. godine đuvremenu se desila svjetska ekonom-
četak, potrebno je kazati da Vlada Fede- “Aluminij” prepustiti “Glencoreu”. Pri- ska kriza, snažan pad cijena aluminija
racije FBiH ni u kojem slučaju ne smije likom pokušaja privatizacije “Glenco- na svjetskom tržištu i kula od karata po-
pristati na aranžman u kojem “Aluminij” re International” bio je prvorangirana čela se rušiti.
dobija nižu cijenu struje od ostalih potro- kompanija, ali do privatizacije nije doš- Danas “Aluminij” ima više od 400 mili-
šača, bilo bi katastrofalno da građani Fe- lo jer Vlada Federacije BiH nije pristala ona maraka duga, od čega je približno 300
deracije BiH svojim novcem finansiraju da “Glencore” dobije povoljniji status i miliona za struju Elektroprivredi Hrvatske
proizvodnju aluminija. subvencioniranu cijenu struje. zajednice Herceg-Bosna. Već godinama

50 11/7/2019 STAV