Page 11 - STAV broj 358

podsjeća na genocid s tekstom “Opros- Naime, bh. društvo nalazi se u jednoj porijeklom zajednički se identitet gradi
titi nećemo 11.07.95”. šizofrenoj situaciji, gdje se na teritoriji na pripadnošću istoj državi i njenim sim-
Naime, ovi dvostruki aršini poka- koju je u Agresiji odbranila Armija RBiH bolima kao što su zastava, himna i grb.
zuje da je za FGR nacionalna homoge- nastoji na sve načine forsirati vrijednosti Koliko se u Bosni i Hercegovini poštuju
nost sasvim prihvatljiva u sredinama manjinskih zajednica u javnom prostoru, zajednički državni simboli, može svako
gdje većinski živi srpsko i hrvatsko dok se istovremeno kritizira obilježavan- primijetiti posjetima u kantonima i enti-
stanovništvo, pa stoga ovakvi incidenti je islamskih vrijednosti kao što su javni tetima gdje većinski živi hrvatsko i srps-
gdje se zabranjuje objavljivanje vjers- iftari. Uz parolu “tuđe hoćemo, svoje ne ko stanovništvo. Tamo se državna zastava
kih čestitki od drugih konfesija nisu znamo” FGR želi dresirati Bošnjake da može vidjeti jedino ispred javnih ustano-
vrijedni komentara jer to nije atak na u javnom prostoru minimiziraju svoje va, dok u ostalim mjestima dominiraju
suživot, toleranciju i zajednički iden- vrijednosti ako žele multietničku Bosnu šahovnica ili trobojka, grafiti i murali
titet. S druge strane, normalna konsta- i Hercegovinu. S druge strane, to što se u koji glorificiraju ratne zločince i nazivi
tacija da kićenje jelke nije dio islams- manjem bh. entitetu osporava bošnjač- ulica po četničkim vojvodama i ustašama
ke tradicije dočeka se na nož od ovih koj djeci bosanski jezik, ne dozvoljava se iz Drugog svjetskog rata. Pored toga, ne
suživotara jer to tobože “izaziva podje- postavljanje bajramskih plakata, što se za postoji zajednička bh. javnost, populus, s
le”. Dakle, Srbi i Hrvati mogu slobod- vrijeme Bajrama u bošnjačkim naseljima obzirom na to da je kulturni i medijski
no diskriminirati ostale narode tamo gasi struja – nije top-tema sarajevskih por- život podijeljen po etničkim principima.
gdje su većina, dok Bošnjaci ne mogu tala i novinara i očigledno nije udar na I na kraju, u političkom smislu na dru-
čak ni podsjećati na svoju tradiciju u suživot – ne barem u istoj mjeri koliko goj i trećoj strani ne postoje multietničke
mjestima gdje su većina. plakat da Djeda Mraz nije dio islamske stranke, nego Srbi i Hrvati konstantno
i bošnjačke tradicije. glasaju za svoje nacionalne stranke koje
U BOSNI ZVONO NIKAD NIJE SMETALO Tolerancija i multikulturalnost jeste u svojim programima propagiraju dalju
EZANU, ALI JE EZAN SMETAO ZVONU dvosmjerni put. Istinsko multikultural- etničku fragmentaciju i dezintegraciju
Ono što je zaista poražavajuće jeste što no društvo ne može se graditi na tome da Bosne i Hercegovine.
se bh. javnost bavi sekundarnim pitan- većinski narod, koji je doživio Genocid u Da li se ipak vrijedi truditi da se stvo-
jima u vremenima gdje se otvoreno ruši Agresiji, prihvati bezrezervno tuđe običa- ri, primjera radi na sportskim uspjesi-
ustavno-pravni poredak Bosne i Herce- je, a da se s druge strane s tihim odobra- ma, zajednički bosanskohercegovački
govine. Naime, akademici, intelektualci, vanjem prihvati diskriminacija najbro- identitet? Očigledno da je za postojanje
profesori i novinari predstavljaju u sva- jnijeg naroda u onim prostorima Bosne svake države potrebno da njeni građani
kom društvu intelektualnu elitu koja ima i Hercegovine gdje čine kao rezultat et- osjećaju državu svojom. No, ako gledamo
mogućnost da oblikuju javno mnijenje i ničkog čišćenja demografsku manjinu. kroz historiju Bosne, vidjet ćemo da od
teme o kojima javnost diskutira. Bošnjaci nikada nisu bili na strani šo- Kraljevine Bosne pa sve referenduma o
Ovo sa sobom nosi i veliku odgovor- vinizma, te su uvijek poštovali različitost. nezavisnosti Republike Bosne i Hercego-
nost, jer od rezultata tih polemika i dis- Stoga, govoriti isključivo Bošnjacima o vine 1. marta 1992. godine nije postojao
kusija zavisi i u kojem smjeru će se država multietničnosti potpuno je promašeno zajednički pogled na budućnost države
razvijati na ekonomskom i političkom pol- i neprimjereno. Tamo gdje su Bošnjaci od svih njenih naroda. Kao što je akade-
ju. Stoga je posebno tužno što se bošnjač- imali vlast i većinu uvijek je bio moguć mik Ferid Muhić rekao u nedavnom in-
ki intelektualci umjesto stvarima koje su razvitak života drugim i drugačijim. Ali tervjuu za TV Hayat: nikakvo bosanstvo
od suštinskog značaja za naciju i državu, kao što je Mustafa Busuladžić pisao, “naša nije kroz historiju branilo Bosnu, čak je je-
kao što su pitanja političkog jedinstva i tolerancija ne može ići dotle da mi mirno dan dio bosanstva radilo na uništenju Bosne.
minimalnog nacionalnog interesa, u ja- gledamo vlastito uništenje”. Stoga ni u modernim vremenima
vnosti bave snishodljivim raspravama o nema nikakve perspektive da se stvori
identitarnim pitanjima. NE POSTOJI ZAJEDNIČKI zajednički identitet na osnovu bosanstva,
Tako su dokoni komentatori ustvrdili BOSANSKOHERCEGOVAČKI IDENTITET jer takvo nešto nikada neće biti prihvaće-
da “u Bosni zvono nije smetalo ezanu, a Ako se na kraju vratimo na izjavu no od druga dva naroda. Na kraju kra-
ni ezan zvonu”. Ova konstatacija samo je Komšića kako je skidanje božićnih čestitki jeva, za budućnost Bosne i Hercegovine
djelomično tačna; istina je da zvono crk- udar na zajednički bosanskohercegovački to nije ni conditio sine qua non; dovoljno
ve nije smetalo ezanu, ali je ezan iteka- identitet, postavlja se logično pitanje – je da je njen većinski narod Bošnjaci je-
ko smetao zvonu crkve, o čemu svjedoči šta je to zajednički bh. identitet i da li on dinstven po pitanju opstanka države u
uništenje preko 600 džamija i islamskih uopće postoji u današnjem društvu? Nai- njenim historijskim granicama. Samo
vjerskih objekata u posljednjoj agresiji me, u nacionalno heterogenim državama treba imati dovoljno pameti i mudrosti,
od strane VRS-a i HVO-a. gdje građani nisu povezani istim etničkim a prije svega državotvornosti. n

U nacionalno heterogenim državama gdje građani nisu povezani istim etničkim porijeklom
zajednički se identitet gradi na pripadnošću istoj državi i njenim simbolima kao što su zastava,
himna i grb. Koliko se u Bosni i Hercegovini poštuju zajednički državni simboli, može svako
primijetiti posjetima u kantonima i entitetima gdje većinski živi hrvatsko i srpsko stanovništvo. Tamo
se državna zastava može vidjeti jedino ispred javnih ustanova, dok u ostalim mjestima dominiraju
šahovnica ili trobojka, grafiti i murali koji glorificiraju ratne zločince i nazivi ulica po četničkim
vojvodama i ustašama iz Drugog svjetskog rata. Pored toga, ne postoji zajednička bh. javnost,
“populus”, s obzirom na to da je kulturni i medijski život podijeljen po etničkim principima.

STAV 14/1/2022 11