Page 19 - 01.08.2016 Faktor 259

1.8.2016. I
PONEDJELJAK I 19

Kultura

INTERVJU Elvedin Nezirović, bosanskohercegovački književnik
Mostar prije rata i danas, osim

imena, nemaju ništa zajedničko

Često u posljednje vrijeme kažem - kada nestane nas koji ga se sjećamo, nestat će

i potrebe da ga se pamti. Prilično sam siguran u onu staru tezu da pisac ne bira

temu o kojoj će pisati. Upravo obrnuto, tema bira pisca

Razgovarala: najbližih, stalnim selidbama i književnim trendovima i uku- pisca. “Boja zemlje” je knjiga
ALMEDINA BEČIĆ ŠUTA zauvijek izgubljenom zavičaju. sima - pisao sam onako kako u potpunosti zasnovana na au-
U razgovoru za naše novine sam knjigu osjećao i na način tobiografskom iskustvu. Kada
njiževnoj sceni Elve- govori o tome kako se životno na koji je ona sama htjela biti kažem da je to iskustvo željelo
din Nezirović, bosan- iskustvo pretočilo u književni napisana. Možda bi najtačnije biti zapisano, nimalo ne pretje-
skohercegovački pi- tekst, o Mostaru kakvog pam- bilo reći da su se riječi, nekako rujem - ja sam samo bio medij.
Ksac, do sada je podario ti i kojeg više nema, te o tome same od sebe, izlile na papir. Valjda zbog svega toga imam
dvije knjige poezije „Bezdan“ i kako opstaje Pavarotti centar na Kao da je sav taj talog gorčine utisak da knjiga, danas, najma-
„Zvijer iz hotelske sobe“, zbirku čijem je čelu. koji se nakupio u meni tokom nje pripada meni, ili mi pripada
priča „Toliko o tome“, a njegov FAKTOR: Objavili ste prvi svih ovih godina želio postati isto onoliko koliko i njenim li-
prvi roman nosi naziv „Boja ze- roman „Boja zemlje“. Kakav tekst. Ja sam mu samo, čini mi kovima - stvarnim ljudima koji
mlje“. Dobitnik je i nekoliko je osjećaj kada se u javnosti se, pomogao u tome. Knjiga je su na ovaj ili onaj način obliko-
književnih nagrada i priznanja. pojavi ono što se stvaralo go- do sada promovirana u Beogra- vali moj život.
Nakon uspješne promocije u dinam u četiri zida? du i Mostaru, a izdala ju je beo- FAKTOR: Kakva su Vaša raz-
Beogradu, roman je predstavljen NEZIROVIĆ: Lijep, moram gradska Laguna. mišljanja o Mostaru nekada
i u Elvedinovom rodnom Mo- priznati. U nekoliko navrata sam FAKTOR: Zašto takav na s lov? i danas?
staru. Nastao je prema fotogra- već isticao da sam knjigu, prije NEZIROVIĆ: “Boja zemlje” NEZIROVIĆ: Mostar
fijama iz autorovog porodičnog svega, pisao za sebe i nekoli- naziv je jednog od sedam po- je jedna velika, i u našoj
albuma. Riječ je o autobiograf- cinu dragih ljudi. Nisam mno- glavlja u knjizi. Od sedmog mje- književnosti, neispričana
skoj priči o odrastanju, sudbini go vodio računa o postojećim seca, pa do sedme godine života, priča. Sve ono što se ov-
stanovao sam u jednom malom dje dogodilo u posljednjih
TO NIJE SAMO NAŠ PROBLEM selu, u blizini Stoca. Poslije sam stotinjak godina, zavređuje
se tamo često vraćao. Još kao ozbiljnu književnu studiju.
Pavarotti centar doslovno klinac, primijetio sam da je boja To je grad koji se, tokom
opstaje, ali ne vrijedi kukati zemlje na seoskim oranicama rata, promijenio čak do
drukčija u različita doba godi-
te mjere da s onim pre-
ne. To mi je oduvijek bilo fas- dratnim Mostarom, osim
FAKTOR: Direktor ste Muzičkog centra Pavarotti. Kako taj cinatno. Osim toga, zemlja ima imena, nema više ničega
projekt opstaje, na koje probleme nailazite? simboličko značenje u mnogim zajedničkog. Veliki broj
NEZIROVIĆ: Pavarotti centar je velika ideja koja opstaje kulturama, pa tako i u našoj. Od ljudi se u tom vremenu iz
već dvadeset godina. Kada kažem “opstaje”, onda to treba zemlje smo stvoreni, zemlji se Mostara iselio, dok se, s
doslovno shvatiti - imamo veoma mali budžet u odnosu na vraćamo, na kraju krajeva. druge strane, veliki broj
realne potrebe, i iz godine u godinu smo prinuđeni krpiti kraj FAKTOR: Njome počinje i njih, (pro)gonjen ratom, do-
s krajem. To je naš najveći problem, ali i ne samo naš, rekao završava porodična historija. selio. Tako se mijenjao pre-
bih. Većina kulturnih institucija u BiH je u sličnoj situaciji, Zašto upravo ta tema i da li poznatljivi, kulturni identitet
tako da ne vrijedi mnogo kukati. U svakom slučaju, Centar je bilo teško pisati? Likovi ro- grada. Nije to više Mostar iz se-
ima svoju misiju, a ona je da zbližava i ujedinjuje ljude. To je mana su Vaši najbliži, rođaci i damdesetih i osamdesetih godina
prije svega mjesto akulturacije, u njenom punom značenju, prijatelji. Kakve su reakcije? prošlog stoljeća. Takav Mostar
a potom i odgojno-obrazovna ustanova, jer kroz naše radi- NEZIROVIĆ: Prilično sam više ne postoji. Često u posljed-
onice i projekte prođe oko 400 djece tokom jedne školske siguran u onu staru tezu da pi- nje vrijeme kažem - kada nestane
godine, što je samo po sebi dovoljan dokaz da Centar živi. sac ne bira temu o kojoj će pi- nas koji ga se sjećamo, nestat će NEZIROVIĆ: Sve ono što se ovdje dogodilo
sati. Upravo obrnuto, tema bira i potrebe da ga se pamti. zavređuje ozbiljnu književnu studiju

Iz Muzeja Grada Zenice ponovo ističu ZEMALJSKI MUZEJ BiH Eksponati vam pričaju...
Slab odziv građana da Ženska kapa sa tepelukom

doniraju ratne predmete U rubrici Eksponati vam pri- Na kapi je te-

čaju... iz kolekcije Zemaljskog peluk sa
Muzej Grada Zenice nastoji muzeja BiH donosimo priču o zlato -
radom ispuniti društvenu ulogu, ženskoj kapi sa tepelukom koja vezom
pa mnoge zanimljivosti, kroz FOTO B. MAHMIĆ datira iz 19. stoljeća. i vezom
stalne postavke i izložbe, pri- Napravljena je iz više dije- od veoma
kazuju posjetiocima. lova. Svaki dio radio je drugi sitnog bise-
S ciljem da se u ovoj kultur- majstor, a na kraju spajao u ra. Motivi su
noj ustanovi organizuje posebna jednu cjelinu zanatlija koji se sitne granči-
zbirka sa tematikom Armije Re- bavio izradom fesova. ce raspoređene
publike BiH, pokrenuli su inici- Kapa ima oblik plitkog fesa u krug. U sredini
jativu da im svi koji posjeduju od filca crne boje, dok su joj se nalazi rozeta od
određene predmete doniraju, JAŠAREVIĆ: Sedam sa prednje strane ivice malo bisera.
godina nastojimo
kako bi osnovali stalnu zbirku. napraviti zbirku niže nego pozadi. Oko kape su Ovaj predmet
- Nastojimo već sedam godi- postavljene rese od crne žive dio je gradske
na prikupiti neke od trodimen- - ističe direktor Muzeja Adna- odbrambeno-oslobodilačkom svile, sa prednje strane kraće, bošnjačke žen-
zionalnih eksponata. Međutim, din Jašarević. ratu od 1992. do 1995, ali ne pozadi duže, skoro do ramena. ske nošnje, i kao
nikada nismo uspjeli ništa po- Muzej je ove godine, povo- mogu bez pomoći onih koji su Sa prednje strane iznad čela mnogi skupocjeni i
sebno skupiti. Onda smo obja- dom Dana Armije, uspio pri- bili direktni učesnici. Zbog toga nema resa nego su našivene tri pažljivo rađeni dije-
vili javni poziv, pa ko želi nek rediti izložbu, ali su ekspona- još jednom apeluju na sve uče- turske pozlaćene pare. Kapa je lovi odjeće, ukazuje
donese, ali nažalost opet je odziv te morali vratiti vlasnicima. snike rata da se odazovu pozivu optočena ljubičastom trakom na prestižni društveni Datira iz
vrlo slab, da ne kažem nikakav Voljni su prikupiti građu o i doniraju predmete. N. G. koja je pozadi vezana u mašnu. status vlasnice. 19. stoljeća