Page 45 - STAV broj 170
P. 45
ratovima i previranjima, svađama i netr- Grad će time postati svet i za hrišćane / su širile strah među domicilnim stanov-
peljivostima, ali i grad koji je, uprkos sve- kršćane. Rimljani će nakon jevrejskog ništvom, koja je filozofija nastanka Izra-
mu tome, uspio u svom korijenu sačuvati ustanka grad sravniti sa zemljom 79. go- ela, moglo bi se pisati nadugo i naširoko.
mir i ne izgubiti svetost. Riječ je o Kud- dine. Tek 325. godine će hrišćanima / Međutim, za takvo što treba hrabrosti,
su, Bejtu-l Mukaddesu, Bejtu-l Makdasu, kršćanima u Rimskom carstvu biti data jer svako ko se usudi pisati o tim tema-
Bejtu-l Makdisu, Uršalimu, Jerušalajmu, sloboda, što će označiti početak gradnje ma mora biti svjestan da bi mogao trpjeti
Hierusalemu, Iliai, Urišlimu... Riječ je o brojnih crkava i vjerskih objekata, među ogromne sankcije i stravične posljedice.
tako bitnom gradu da su mu ime nadije- kojim će se svojom posebnošću isticati Ba- Sjetimo se samo francuskog filozofa Ga-
vali brojni narodi koji su među njegovim zilika Svetog groba. Kudsom će vladati i rodija. Međutim, upuštanje u ovu temu
zidinama prepoznavali nešto za sebe sve- Arapi, dodatno ga ukrašavati islamskim nužno znači da ne želimo svjedočiti na-
to. I lijepo. A svet je skoro svima koji u vjerskim objektima i čuvati uspomenu na stavku ogromne nepravde kojoj je izložen
svojim mislima imaju nešto što smatraju njegovu svetost prve kible i činjenice da goloruki palestinski narod; kako musli-
svetim. Ili religijskim naucima. Ili vjer- se časni Poslanik (a. s.) baš iz tog grada mani, tako i hrišćani. Pa ipak, sve je te
skim težnjama. uspeo na Mi’radž. Političke prilike i ne- podatke moguće pronaći i u historiograf-
prilike u Evropi u 11. stoljeću pokrenuti skoj literaturi i na internetu.
Malo je koji grad u svojih više od če- će val osvajačkih pohoda na muslimanske Ovom prigodom postavit ćemo ne-
tiri hiljade godina postojanja (arheološka zemlje pod izgovorom oslobađanja Sve- koliko pitanja vezanih za suštinu znača-
iskapanja pokazuju da je bio nastanjen još tog grada i Bazilike Svetog groba. Pljač- ja Kudsa, odnosno: Šta je nama Kuds?
u 3. stoljeću prije nove ere) iskusio tako kaški pohodi kroz koje su punjene kase Da li je priča o Kudsu priča o jednom
bremenitu sudbinu poput Kudsa. Njime vladarskih dinastija, trgovaca, mutikaša gradu bogate i bremenite historije, ili je
su vladali Ugariti (prema nekim tvrdnja- i sjecikesa širom Evrope ostat će poznati to, ustvari, priča o nama? Da li je priča
ma, ime je grada ugaritskog porijekla), kao križarski ratovi. o Kudsu priča o statističkim podacima,
zatim Kanaanci, koje oko 1300. godine broju stanovnika, klimatskim uvjeti-
prije nove ere poražava egipatski fara- Ratovi koji su donijeli jednostoljetno ma, svetim mjestima, mezarovima Bo-
on. Međutim, ni faraonova nije do zore trvenje u kojem je stradavala bijeda. Kri- žijih poslanika i bogougodnika, ili je to
sijala pa je tri stotine godina kasnije gra- žare će konačno poraziti glasoviti islam- priča o mjeri svih nas; mjeri razumije-
dom zavladao Davud / David. Vlasti su ski vojskovođa Salahuddin Ejubi, čija će vanja religijskih nauka koje slijedimo i
se smjenjivale. Smjenjivale su se i tradi- mudra rečenica da je “Kuds i ništa i sve” poruka vjere koju štujemo? Možemo li
cije. Jer, smjene vlasti nad Kudsom nisu odjekivati stoljećima poslije njega. Sulej- govoriti i pisati o Kudsu bez da se zapi-
označavale promjenu svojevrsne ljevice man I će ovaj grad uvesti u osmansku vlast tamo: Kako je moguće da se jedan grad
ili desnice na čelu vladajuće garniture, ili i dati ogroman doprinos njegovom razvo- zove “gradom mira” koji je svet za sve
pak vlastele i konkurentskih vladarskih ju. Slabljenje Osmanskog carstva označit tri velike abrahamovske religije, a da u
dinastija iznjedrenih od strane domicil- će utrku grabljivaca za zone utjecaja na isto vrijeme predstavlja i izgovor za tr-
nog stanovništva. Smjene vlasti u Kud- ogromnom geografskom prostranstvu venje sljedbenika tih religija? U čemu je
su označavale su trenutačne civilizacijske kojim je upravljala porta iz Carigrada, problem? Da li je priča o Kudsu, ustvari,
krahove i istovremeno usvajanje novih a Kuds će i na Bečkom i na Berlinskom priča o tome da nismo uspjeli razgovjet-
civilizacijskih tokova. Davudovu, a po- kongresu imati značajno mjesto. Britanci no razumjeti vjeru koju ljubimo? Ako
tom Ezekijelovu i Jošinu vlast smijenit će na koncu 1917. godine dobiti mandat nismo, jesmo li bar dovoljno hrabri da
će ni manje ni više nego Babilonci, koji u Palestini i licemjernim planom proble- to priznamo?
će srušiti i hram izgrađen u Davudovo me evropskih Jevreja početi rješavati nji- I na koncu, da li je priča o Kudsu priča
doba. Babiloncima će odzvoniti pedeset hovim nastanjivanjem u Palestini. Ni taj o sunovratu ljudske civilizacije, humano-
godina kasnije (537), kada grad osvaja proces neće ostati tako jednostavan jer će sti, čak i u onoj najminornijoj dozi koja je
ahameneidski kralj Kir / Kurije Veliki. se u cijeli projekt uključiti i Rusija, koja ustrijeljena snajperskim metkom koji je
Baš će on Jevrejima dozvoliti da se vrate će svoje Jevreje slati u Palestinu kako bi tako brutalno i osvetnički proletio kroz
iz izgnanstva i ponovo se nastane u Kud- osigurala utjecaj. srce 21-godišnje medicinske sestre Razan
su. Dozvolit će im gradnju sinagoga, što al-Najjar? Da li nakon tog metka uopće
je također bitan trenutak u jačanju sve- PASIVNOST ISLAMSKOG SVIJETA I ostaje prostora za izbjegavanje pitanja o
tosti ovog grada u judeanskoj tradiciji. POSLJEDICE RAZJEDINJENOSTI pasivnosti islamskog svijeta i posljedica-
ma razjedinjenosti i nespremnosti musli-
Helenistička vlast trpjet će nakon Kira O tome kako je teklo nastanjivanje Je- manskih zemalja da se okupe bar oko za-
/ Kurija brojne pobune, a Rimljani će sa vreja u Palestini nakon lutanja njihovih štite svetih mjesta među kojim značajno
sobom donijeti brutalne zakonske proce- brodova po raznim svjetskim lukama u mjesto zauzima i Kuds? n
dure na osnovu kojih će biti suđeno i ha- koje se nisu imali pravo iskrcati, kako su
zreti Isau (a. s.) / Isusu, sinu Merjeminom. se razvijale terorističke organizacije koje
STAV 7/6/2018 45
