Page 7 - STAV broj 328

PRVA DŽUMA NAKON 80 GODINA

rošlog je petka u selu Malkočevci nado-
Pmak Glamoča nakon 80 godina klanjana
džuma-namaz u obnovljenoj Malkoč-begovoj
džamiji. Čast da predvodi vjernike na džumi
u vjerskom objektu koji je u potpunosti de-
vastiran 1942. godine, a čiji se datum po-
dizanja veže za sredinu 16. stoljeća, imao je
Muhamed ef. Dragolovčanin.
Kako nam je kazao predsjednik Medžlisa
Islamske zajednice Glamoč Arif Kovačević,
početkom aprila prošle godine završeni su
svi građevinski radovi na džamiji, ali se ubr-
zo nakon toga pristupilo i djelomičnoj re-
konstrukciji prilaznog puta ovom vjerskom
objektu. Kako dodaje, svečano otvorenje bit
će upriličeno kada budu okončani radovi na
čitavom kompleksu. s početka 40-ih godina, i to nam je bio do- materijal teško održavati, odlučili smo se za
“Značajno je da smo se vratili u Glamoč. datni motiv da pristupimo njenoj obnovi”, ciglu. Sredstva za obnovu je u potpunosti
Objekti Islamske zajednice u prošlosti su kazao je Kovačević. obezbijedila Vakufska direkcija. Tačnije, nji-
porušeni do temelja, kamen na kamenu nije On ističe da su na osnovu temelja i ostata- hova partnerska organizacija iz Kuvajta je
ostao. Malkoč-begova džamija je srušena ka zidova napravili rekonstrukciju izvornog najveći finansijer, oni su vakifi”, istakao je.
u Drugom svjetskom ratu, a Malkočevci su izgleda ove džamije, što im je poslužilo da Kovačević kaže i da im je krajnji cilj ponovna
selo koje su u tom periodu četničke horde joj vrate što autentičniji izgled. reaktivacija nekada postojećeg Malkoč-bego-
zapalile i uništile. Više od 120 ljudi je na “Ostatke kamena koje smo pronašli iskori- vog vakufa te uvezivanje svih njegovih obje-
najsvirepiji način ubijeno. Trenutno u Malko- stili smo u procentu od 80 posto pri obnovi. kata u jednu cjelinu. Od skorijih projekata
čevcima ne živi veliki broj bošnjačkih poro- Odstupili smo samo pri rekonstrukciji krova. najavljuje izgradnju Malkoč-begovog konaka
dica, mali je broj povratnika, ali ova džamija Ako se ne varamo, krovna konstrukcija se pored džamije, koji će uključivati dva apar-
je donekle simbol stradanja našeg naroda u prošlosti bazirala na šindri, a pošto je taj tmana i prostoriju za sohbet. /M. A./

FRIZERI DOBILI NOVAC, otvorili radnje za prodaju tehničke robe. Ovi koji se još drže
tradicije morat će to raditi bez novčane pomoći Vlade Kantona.
FOTOGRAFE KO ŠIŠA Ali da se vratimo frizerima kojih je svakako najviše na listi onih
koji su dobili poticaj od Vlade. Delić u svome postu na Fa-
cebooku, a tako je bilo i u javnom pozivu, navodi da se sred-
arajevska kantonalna Vlada voli komunikaciju putem druš- stva dodjeljuju na osnovu Uredbe o kriterijima i postupku za
Stvenih mreža, međutim, desi se ponekad da komentare na ostvarivanje prava na podsticajna sredstva za očuvanje i razvoj
neke objave njenih ministara jednostavno ne možete pronaći. tradicionalnih i starih zanata – obrta. U toj Uredbi naveden
Takav je slučaj s komentarima sarajevskog fotografa Ensada je popis starih tradicionalnih zanata koji mogu dobiti poticaj
Adilovića na objavu ministra privrede Adnana Delića o konač- od Vlade. Frizeri nisu na popisu. Jesu berbersko-brijački za-
noj listi obrtnika koji su dobili poticajna sredstva od Vlade KS. nati, ali frizeri nisu. Razlika između frizera i berbera/brijača je
Riječ je o poticajnim sredstvima za očuvanje starih tradicio- prilična. Berber/brijač je zanatlija koji šiša, “podšišava”, brije
nalnih zanata. Adiloviću je zasmetalo to što niko od fotografa i uređuje brade muškarcima, dok frizer, “obični frizer” šiša i
nije dobio ni marku poticaja, ali je zato dobilo 40-50 vlasnika žene i muškarce.
frizerskih salona. Iako su sredstva simbolična, nešto više od Istina, postoji određen nesklad između Uredbe o zaštiti tradi-
700 maraka po jednom korisniku, fotografi su izostavljeni, ali ne cionalnih i starih obrta, koju je donijela Vlada Federacije BiH
samo da su izostavljeni kao korisnici sredstava nego su “izo- koja prepoznaje frizerski zanat kao stari tradicionalni zanat uko-
stavljeni” i komentari nekih od njih koji su pitali ministra kako liko je frizer položio majstorski ispit, ne navodeći radi li se o
to da niko od njih nije dobio ni marku poticaja. muškim ili ženskim frizerima, i Uredbe Vlade KS-a, ali Delić se
U Sarajevu je danas opstalo svega nekoliko fotografa koji svejedno ne poziva na tu Uredbu Vlade FBiH nego na Uredbu
su registrirani kao stari zanati, svi ostali su se “digitalizirali” i Vlade Kantona Sarajevo. S obzirom na to da su berberi/brijači
prepoznati kao stari zanati, dok obični frizeri nisu, u posljednje
vrijeme primjetan je sve veći broj “muških frizerskih salona” ili
moderno nazvanih barber shopova. Mnogima od njih naziv nije
prepreka da rade i ženske frizure, što nije baš u njihovom opisu
posla kojim se mogu baviti, a to je kršenje zakona.
Možda Vlada ne zna ove male, “nebitne” razlike, koje puno
znače. To bi bilo i dobro, barem ne znaju šta rade. Ako znaju,
onda je to već problem, svjesno krše propise, daju onima koji
nemaju pravo, a ne onima koji imaju. /J. S./

STAV 18/6/2021 7