Page 9 - 01.02.2016 Faktor 80

PONEDJELJAK I 9
1.2.2016. I

Život

UKRATKO VODENI ĆIRO IZGRAĐEN U GORAŽDU I DANAS PLOVI DRINOM

Dan bez cigareta

Život
bez dima

Medicinski radnici danas
su poručili građanima BiH
da se izbore za prostorije
bez duhanskog dima. Oni
su jučer na pres-konferen-
ciji u Sarajevu u organiza-
ciji Udruženja PROI, po-
vodom Dana bez cigareta,
podsjetili da prema Zakonu
o ograničenoj upotrebi du-
hanskog dima pušenje nije
dozvoljeno ni u trgovačkim
centrima.
-Uvođenjem posebnih
pušačkih prostorija i meha- Kapetan Mile kormilari
nizama ventilacije ne pred-
stavlja nikakvu zaštitu – ka-
zala je koordinatorica za
kontrolu duhana iz Federal-
nog ministarstva zdravstva kroz najljepše kanjone
Aida Ramić-Čatak.
Mjerenjem krvnog pri-
tiska, dijeljenjem promo-
tivnog materijala na Trgu
Krajine u Banjoj Luci stu-
denti Medicinskog fakul- Cijene usluga broda su 100 konvertibilnih maraka za sat vremena vožnje
teta obilježili su jučer Na-
cionalni dan borbe protiv ili tri marke po osobi, ali s tim da grupa ne smije biti manja od 30 osoba
duhanskog dima.
Predsjednik Saveza stu- rod "Vodeni Ćiro", pre- pedesetak kilometara nekadaš- u Splitu i plovio morima širom naša lokalna zajednica – ispri- Rudog. Sa njim radimo turistič-
denata Medicinskog fakul- teča popularnog voza nje uskotračne pruge na relaciji svijeta. Nakon što je u Splitu čao je kapetan. ke izlete. Dolaze nam turisti iz
teta Radomir Jerkić rekao "Ćire" koji je saobra- Priboj – Sarajevo, koja je naj- proveo više od tri decenije vra- Njegov otac je radio na sta- svih krajeva bivše Jugoslavije,
je da je cilj ove aktivnosti Bćao na nekadašnjoj većim dijelom potopljena na- tio se u Rudo, svoj rodni kraj da rom Ćiri, vozu, koji je saobra- čak i iz okolnih zemalja. Imali
da se promovira zdrav na- uskotračnoj pruzi Sarajevo – kon izgradnje Hidroelektrane bi upravljao “Vodenim ćirom”. ćao istom dionicom početkom smo i par grupa iz Amerike, čak
čin života, te ukaže na pro- Beograd, plovi u najljepšoj “Višegrad“. U razgovoru za AA dok prošlog vijeka. “Ćiro” je do kraja sa Novog Zelanda - ispričao je
bleme aktivnog i pasivnog prirodnoj oazi Evrope, u 50 Posebno od aprila, kada do- upravlja svojim "mjezimcem" sedamdesetih godina, uskotrač- kapetan Miličević za AA.
pušenja. kilometarskoj vodenoj maršu- laze ljepši i sunčaniji dani ne pojašnjava da je plovidba Li- nom prugom povezivao jugoi- Cijene usluga broda su 100
Predsjednik komiteta za ti između Rudog, Višegrada i postoji osoba koja se kretala mom za turiste poseban doga- stočnu Bosnu sa ostatkom zemlje KM za sat vremena vožnje ili
razmjenu studenata Medi- Goražda. na tom području, a koja nije đaj, prije svega zbog brojnih i predstavljao je važnu kariku u tri marke po osobi, ali s tim da
cinskog fakulteta u Banjoj Izgrađen je u Fabrici mašina u vidjela plavo-bijeli brod kako kanjona i klisura koje okružuju privrednom razvoju tog kraja. grupa ne može biti manja od
Luci Kristina Rendić nave- Kopačima u Goraždu. Dugačak ponosno plovi kanjonom Drin- plovni put. Prateći trasu nekadašnje želje- 30 osoba. Što se tiče turistič-
la je da su istraživanja od 14,5 metara, a širok 4,60, može sko-Limskog jezera i na relaciji -Tu sam se vratio i dobio znice, rijekama Drinom i Limom ke sezone tu nema nekog pra-
2002. do 2010. pokazala da primiti oko 40 ljudi zajedno sa Setihovo – Strgačina – Brodar ponudu da budem kapetan na danas plovi brod “Vodeni Ćiro”. vila jer su imali turiste čak i u
je u RS-u pušača manje za posadom. Također, raspolaže – Međeđa – Ustiprača. 'Vodenom Ćiri'. Vjerujte da -Sad će deset godina kako je zimskom periodu. Oko 70 po-
3,6 posto. kabinom za kapetana, salo- Za kormilom je kapetan bro- ne mogu zamisliti dan da ni- naš ljepotan “Vodeni Ćiro“ u sto su domaći, a 30 posto stra-
nom za smještaj putnika, mini da Mile Miličević iz Rudog, sta- sam na vodi. Tako da mi ovaj funkciji. Izgrađen je u Goraždu ni turisti. Prošle godine je bio
Općina Derventa barom, ali i palubom. “Vodeni ri, iskusni moreplovac koji je posao pričinjava zadovoljstvo, u jednoj tvornici. Ja sam prvi solidan broj turista iz Rusije,
Ćiro“ je trebao da nadomjesti dugo godina radio kao kapetan a ujedno od ovog korist ima i stao na njega i dovezao ga do Italije, Njemačke.
595 hiljada

maraka za Hercegovački geolog Goran Glamuzina tvrdi
komunalije
Iz budžeta općine Der- Piramida nema u Visokom,

venta u ovoj godini za re- ali zato ima u Hercegovini
alizaciju Programa zajed-
ničke komunalne potrošnje
bit će izdvojeno 595.000 I Hercegovci imaju pirami-
maraka. Od predviđenog de i za njihovo postojanje PIRAMIDA SUNCA
iznosa, za čišćenje gradskih odavno se zna. Prvi put su Ovakvu niko nema
ulica je planirano 70.000, a detaljnije istražene 1970-ih
za zimsku službu za grad- godina u djelu Petra Ore- Glamuzina podsjeća kako Petar Oreč u radu “Prapovije-
ske ulice i trotoare 45.000 ča, jednog od najboljih pri- sna svetišta kod Mostara i u Miletini kod Ljubuškog” (Go-
maraka. jeratnih terenskih arheo- dišnjak br. 29., Sarajevo, 1991.) navodi kako je “mostarska “Mostarska piramida sunca” služila je za drevne obrede
Za održavanje javnih sa- loških istraživača koji se piramida sunca” služila, baš poput majanskih i astečkih pi-
obraćajnih površina pla- zanimao za prapovijesna ramida, za drevne obrede poštivanja sunca pri čemu su se obodu brda Orlac, sjeveroza- bilo kakve veze treba navesti
nirano je 90.000 KM, za naselja i grobne gomile u najvjerojatnije takvi obredi odvijali na dan zimskog ili ljet- padno od mostarskoga naselja to da u slučaju tzv. visočkih
odvođenje atmosferskih Hercegovini. nog solsticija. Glamuzina ističe kako na prostoru od Istre Vihovići. piramida ne postoji za sada
voda 30.000, a potrošnju Oreč je takve objekte prvo pa do Crne Gore nije nađena ovakva građevina. On ističe kako će pojedini još niti jedan svima jasan,
javne rasvjete i održava- prepoznao kod posuškog sela vjerovatno ovu prapovijesnu očiti dokaz da je nekoliko či-
nje 250.000 KM. Za za- Rakitno, zatim u relativno u relativnoj medijskoj tišini prailirski, brončanodobni sta- “mostarsku piramidu” poku- tavih brda u okolici Visokog,
brinjavanje pasa lutalica manjoj gomili kamenja kod ponovno krenuo s detaljni- novnici ovog područja, koji su šati dovesti u vezu s “visočkim navodnih piramida - uopće
predviđeno je 15.000, ko- međugorskog sela Miletina, jim istraživanjem. Njegovi slobodno nazvani “praherce- piramidama”, odnosno pira- izgrađeno od ljudske ruke,
liko i za održavanje opre- a potom u “Sridnjoj gomili” zaključci o graditeljima i sta- govci”, odnosno “prahumlja- midolikim brdima od neogen- dok se mostarske piramidalne
me zajedničke komunalne kod mostarskog sela Raštani, rosti uglavnom se podudara- ni”, “praposušani”, “prame- skih sedimenata kod Visokog gomile kao ljudske građevi-
potrošnje. Za višegodišnje a poslije je otkriveno još ne- ju s onim Orečovim: riječ o đugorci” i “pramostarci”… u srednjoj Bosni. ne vide doslovno iz svemira,
nasade planirano je izdva- koliko piramidalnih struktura. stepenastim piramidama sta- Glamuzini su posebno zani- -No, takva veza uopće ne tj. na satelitskim snimcima, a
janje od 10.000 maraka. Geolog mr. sc. Goran Gla- rim oko 3.000 godina koje su mljive prapovijesne građevi- postoji. Prvenstveno, u startu pogotovo pobližim pogledom
muzina proteklih godina je gradili drevni, najvjerovatnije ne koje se nalaze na krajnjem kao glavni razlog nepostojanja – ističe Glamuzina. P. ZVIJERAC