Page 41 - STAV broj 368
P. 41
BOLNICA NA KOŠEVU gradova, koji danas svi nastoje, da svoje
Zdravlje i medicina bili su svakod- bolnice isključe iz sredine kuća, gdje ljudi
nevna tema pisanja tadašnjih novinara. stanuju.” Posebno je naglašeno kako se
U novembru 1891. godine objavljuju da nova bolnica sastoji od više zgrada, od-
je “Zemaljska vlada uvidjela, da dosada- nosno, odjeljenja “tako da svaka bolest
nja zgrada Gazi Husrev begova vakufa, imade svoju posebnu zgradu, a naročito
koja je prije 20-25 godina sagrađena za da budu bolesnici, koji boluju od raznih
bolnicu, i koja i dan danas za to služi, zaraznih bolesti, sa svijem međusobno, a
ne odgovara onim zahtjevima, koji se i od drugih bolesnika odijeljeni”.
na bolnicu staviti smiju i moraju. Zato List Bošnjak u junu 1894. godine
je i odlučila, da se u proljeće započme detaljno izvještava iz nove bolnice na
graditi nova bolnica u Koševi. Što je za Koševu. “Više od deset zgrada niže se
bolnicu izabrano mjesto u Koševi, tuma- tuđe jedna uz drugu, a svaka je uređena
či se time, što je ondje vrlo mirno, te je najvećom udobnošću. U njoj je sve, što
i vazduh razmjerno najčišći, a to je vrlo bolesniku treba: i vješti liječnici, i vr-
važno za bolestnike.” Dodaju i kako će sni ljekovi i tačna podvorba. Nova bol-
“nova bolnica biti uređena po svim pra- nica i njezino uzdržavanje košta odista
vilima, koja znanost za bolnicu traži. lijepu svotu novaca i neki upravo misle,
Zato naša vlada ne će žaliti ni troška, te da je previše u tu svrhu potrošeno. No
je u tu svrhu odredila svotu od 400.000 ako se uzme, da zdravlje vrijedi više od
for. Ako se pokaže potreba, to će se do srebra i zlata, onda i ona svota za taku
nove bolnice u Koševi sagraditi također korisnu stvar potrošena sa svijem je ne-
tramwayska pruga. Time će naše Saraje- znatna. Dalje se mora promisliti, da je
vo učiniti u zdravstvenom pogledu velik bilo skrajnje vrijeme, da se gradi nova
Hamdija
korak naprijed po uzoru inih modernih Karamehmedović bolnica, jer stara nije ni izdaleka odgo-
varala svojoj svrsi, a osim toga bila je
u potonje doba prepuna od bolesnika.
Morala se dakle graditi bolnica, pa kad
je to već moralo biti, onda je sa svijem u
redu, da se sagradi bolnica ne od danas
do sutra, već za mnoge i mnoge godi-
ne unaprijed. Najzad nam je spomenu-
ti, da je bolnica u glavnome sagrađena
za srednje imućne i za fukaru, koja kod
kuće ne može imati ni dobre podvorbe,
ni čestite hrane, ni liječnika, ni čistoće,
uopće ništa, što u bolesti upravo glavnu
ulogu igra...”
Kada se govori o historiji medicine u
Bosni i Hercegovini, ime Hamdije Ka-
ramehmedovića ne smije se zaobići. Bio
je jedan od najobrazovanijih liječnika u
Bosni i Hercegovini. Rođen je u Trebi-
nju 1883. godine, gimnaziju je završio u
Sarajevu 1903, a Medicinski fakultet u
Beču 1909. godine. Godine 1910. izabran
je za sekundarnog liječnika u Državnoj
bolnici u Sarajevu i našao se na listi po-
slanika u Parlamentu BiH. Za ministra
zdravlja Kraljevine Jugoslavije izabran je
1921. godine, a razriješen godinu kasni-
je. Od 1924. ponovno je direktor Zavoda
za zarazne bolesti Državne bolnice, a od
1931. radi kao direktor Državne bolnice.
Penzioniran je 1932. i od tada je obav-
ljao niz funkcija u Društvu liječnika BiH.
S profesorom perzijskog jezika Sakirom
Sikirićem preveo je oko 50 knjiga s arap-
skog, turskog i perzijskog jezika. Njegova
je ideja bila osnivanje prvog Medicinskog
fakulteta u Bosni i Hercegovini još 1914.
godine, ali je Prvi svjetski rat osujetio re-
alizaciju tog projekta. Od tog dana pa do
osnivanja Medicinskog fakulteta proći će
još trideset godina. n
STAV 25/3/2022 41
