Page 11 - STAV broj 313
P. 11

u Slavnu 712. brdsku brigadu). “Učestvujem   snaga Bosne i Hercegovine koji je komandi-  se Bošnjacima ne smije dirati država Bosna i
          u svim bitkama, a značajno je napomenuti   rao nekom međunarodnom misijom. Nje-  Hercegovina. Njen međunarodni integritet,
          da je moj 4. bataljon prvi otišao za Krajinu   gova respektabilna karijera nastavlja se u   subjektivitet i suverenitet su vitalno važni
          da vrati Krajišnicima ono što su dali za od-  kabinetu ministra odbrane Selme Cikotića   Bošnjacima. Hrvatima je vitalno važno da ne
          branu travničke regije”, sjeća se Dautović.   u funkciji savjetnika za NATO i PFP. Sve   budu majorizirani do tačke nestajanja, i to
                                            što je u te dvije i po godine urađeno, dakle   kroz programe isključivih građanskih opcija
          BOGATA VOJNA I UNIVERZITETSKA     sve do MAP-a, prošlo je kroz Dautovićeve   bez zaštite kolektivnih prava. Mišljenja sam
          KARIJERA                          ruke. S te pozicije je odabran za generala   da ovakva Bosna i Hercegovina, kakvu sada
            Nakon rata odlazi u RZ i PZO komandu   Oružanih snaga BiH i postaje komandant   poznajemo, nemoguća je bez Srba i Hrvata.
          i nakon godinu dana javlja se za komand-  5. pješadijske brigade u Tuzli, gdje provodi
          no-štabno usavršavanje u Republici Turskoj,   5 godina, kada prelazi u Butmir na funkciju
          gdje je proveo četiri godine. Prvu godinu učio   zamjenika komandanta Operativne koman-
          je jezik, dvije godine na akademiji, a onda   de za operacije. Na toj funkciji nedavno za-
          je radio kao oficir za vezu između dvije voj-  vršava svoju aktivnu vojnu službu i postaje
          ske. “Vratio sam se u Bosnu i pitao gdje je   general u rezervi. Do sada je završio tride-
          najgora dužnost. Rekli su mi Glamoč. Tamo   setak raznih kurseva i programa, od kojih se
          sam dobrovoljno otišao”, kaže Dautović. Na-  ističu oni za generalski nivo u NATO školi
          ime, nije želio da mu neko prigovori da je   u Rimu i Bruxellesu, a stručno usavršavanje
          u inostranstvu bio “u turizmu”. Tražio je,   ga odvodi i u Veliku Britaniju, Kinu, SAD
          dakle, najmanje popularno odredište, a to je   te mnoge druge države.
          bio Glamoč. I možda je ovaj detalj ključan   Njegova akademska karijera počinje
          da se razumije kvaliteta ovog čovjeka koji   2006. godine postdiplomskim studijem, a
          nikada nije bježao od izazova i nikada nije   magisterij radi na temu Prevencija društve-
          birao lakši put. Iako je veći dio života proveo   nih konflikta. Njegov magistarski rad postaje
          kao komandant i kao univerzitetski profesor,   predmet na Fakultetu političkih nauka koji i
          nikada nije bježao od teških izazova, nika-  dan-danas predaje. “Znate, moja ratna isku-
          da mu nije bio problem “zasukati rukave”.   stva su bila ključna na ovu temu jer ja sam
          Nakon što je “odradio” Glamoč, u Sarajevu   uvijek smatrao da bolje pregovarati sto godi-
          postaje komandant Centra za simulacije, u   na nego jedan dan ratovati”, kaže Dautović,
          međuvremenu završava napredni kurs na   koji je do 2009. uradio doktorsku disertaciju
          proslavljenom Maršal centru u Njemačkoj.   na temu (Post)konfliktna konstrukcija bosan-
          Kurs je bio na engleskom jeziku, koji tada   skohercegovačke države i društva.
          usavršava i pridodaje odličnom znanju tur-
          skog jezika. Zatim je zamjenik pa koman-  PRONALAŽENJE AKADEMSKOG
          dant Centra za operacije podrške miru, što   ODGOVORA NA KLJUČNA PITANJA
          je bio projekt međunarodnog karaktera, te   Dautović naglašava da je želio odgovo-
          je Dautović time postao prvi oficir Oružanih   riti na pitanje kako će se riješiti problem
                                            duboko podijeljenog društva u Bosni i
                                   Odbrana   Hercegovini. “Istraživao sam i socio-
                                  doktorske   loške i politološke aspekte te zaklju-
                                  disertacije
                                     2009.  čio da društvo treba da kreira državu,
                                            a ne obrnuto. Zanimalo me je kako
                                            će država biti funkcionalna ako dio
                                            njenih građana u njoj ne želi da
                                            živi. Ponudio sam svoje rješe-
                                            nje za koje i danas mislim da
                                            je jedino moguće, a to je da
                                            se nacionalni interesi i stra-
                                            hovi ozakone. Naime, da se
                                            vidi šta je to minimum koji
                                            svi moraju imati. Da se to
                                            postavi u Ustav kao kata-
                   Odbrana magistarskog rada 2006.
                                            log nacionalnih interesa
                                            koji će se štititi i brani-
                                            ti. Sve iznad toga treba
                                            biti kreacija funkcio-
                                            nalne države, da se
                                            ne može nacionalni
                                            interes na svakom
                                            mjestu potezati da bi
                                            se blokirala država.
                                            Ako me pitate šta
                                            se vidi kao mini-
                                            mum, primi-
                                            jetio sam da


                                                                                                    STAV 5/3/2021 11
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16