Page 29 - STAV broj 249

da s izložbe odstrane sve ono što im ne
odgovara. Skinuto je sve ono što poka-
zuje život opkoljenog Sarajeva. Ne zna
se ko je napadao, a ko branio Sarajevo.
Ne zna se ko ga je opkolio, pa se izlož-
ba tako zove.
Kada pitaju gdje je zastava, Hašimbe-
gović kaže da je na restauraciji. Problem
je samo što ta restauracija traje evo već
godinama. Ta se zastava ne smije restau-
rirati. Ona se smije samo konzervirati,
a to traje desetak dana. Direktorici se
ta zastava ne sviđa i zato i nije izložena.
Ona mora biti izložena, sviđala se ona
nekome ili ne.
Izložba o opkoljenom Sarajevu podi-
jeljena je na sedam tema. Tema vojnog
dijela sadržava zastavu, oružje koje smo
sklepali kako bismo odbranili Sarajevo,
puške pravljene od cijevi, vojnu opremu
koju smo sami sklapali, šivene uniforme,
patike, sredstva veze... Toga više nema.
Ono što je skinuto s izložbe u Beogradu
ostalo je skinuto i danas, izložba je osa-
kaćena i takva ostavljena. Gradska upra-
va dala je novac za izložbu i oni moraju
pitati zašto je osakaćena.
Sarajevo se u svojoj historiji prvi put
odbranilo te 1992. godine. Jedan od ek-
sponata na izložbi bila je i telefonska
centrala koju su vojnici Prvog korpusa
napravili od priručnih sredstava; radio-
stanica Amora Mašovića koju je koristio
tokom pregovora o razmjeni zarobljenih
i pobijenih. Ne zna se ni gdje je to.
Postojale su i originalne fotografije bit-
ke za Predsjedništvo BiH, njih 130 koje
osim onoga čime treba da se bavimo. U samo izložbe koje su nekad davno po- su iznimno vrijedne. Na njima su svi de-
holu Muzeja bila je izložba muških i žen- stavljane, ništa novo se ne radi. Mi ne- talji te bitke, na njima su pobijeni “Niški
skih kondoma. mamo stalnu postavku o historiji BiH. specijalci”, spaljena vozila. To, naravno,
U Muzej se dovode osobe bez ikakve Nema jer su na katu, umjesto historije, nisu nosili u Beograd, ali isto tako nisu
zakonski propisane procedure. Dovede- umjetničke slike. ni vratili na izložbu po povratku iz Beo-
na je tehnička sekretarica, dovedena je grada. I to je – negdje.
arheologinja, dovedena je historičarka BALADA O BOSNI Kroz tunel ispod aerodroma je tokom
umjetnosti, doveden je portir, nekoliko Kod nas u Muzeju nestaje materijal, opsade provučen kabal za struju. Postoji
ljudi kojima tu, po našim pravilnicima, nemamo pojma gdje je i šta se s njim originalni projekt tog poduhvata za koji
nije mjesto. Po sistematizaciji, mogu biti dešava. Neki od tih eksponata su oni je Elektroprivreda BiH dala 10.000 mara-
uposleni samo profesori historije. Muzej nulte kategorije. Najvrednije što BiH ka da bi taj njihov projekt stajao izložen.
je postao umjetnička galerija, ne bavi se može imati. Jedan od tih eksponata jeste I to je skinuto i niko nema pojma gdje je
uopće historijom. Naša direktorica je, pri- zastava Republike Bosne i Hercegovine, taj historijski važan dokument.
je nekoliko godina, na Dan bijelih traka prva koja je izvješena na zgradu Pred- U Muzeju je ozbiljno oštećena i jedna
zakazala koncert Ede Maajke u Muzeju, sjedništva BiH. Nema je, ali nije samo od njegovih najvećih vrijednosti. Riječ je
pa je pomjeren za jedan dan nakon žesto- da nje nema, nema još mnogo toga. Kada o mozaiku nazvanom “Balada o Bosni”.
kih reakcija javnosti. smo radili izložbu o opkoljenom Sara- Na tom je mozaiku ispisana cijela histo-
Muzej je 25. novembar obilježio jevu, profesor Enver Imamović donio rija Bosne, od početka do kraja. Mozaik
izložbom djela Safeta Zeca, umjesto je svoju zastavu, onu koju je kreirao. je postavljen 1963. godine. Visok je deset
postavkom kojom se podsjeća na da- Na njoj su naša znamenja, zastava s lji- metara, širok četiri metra i napravio ga
tum obnove državnosti BiH. Zeca se ljanima. Ona je sva izbušena gelerima. je Mladen Srbinović. I onda dođe “Ars
postavlja u galerijama, a ne u Histo- Nekome je to možda obična krpa, ali je Aevi” i Hadžiomerspahić. U tom moza-
rijskom muzeju. 25. novembar znači nama ta zastava najveća svetinja. Kada iku izbuši ruše da bi na njega postavio
datum obnove državnosti, laž je da su je izložba gostovala u Švedskoj, zasta- ploče od rigipsa!? S “Ars Aevijem” na
to temelji. Temelji su 26. oktobra 1377. va je izložena. U Podgorici također, uz kraju smo završili na sudu i dobili smo
godine. Trebamo pričati o krunisanju neke sitne redukcije. Međutim, kada je pravosnažnu presudu po kojoj su nam
kralja Tvrtka, to je temelj države. Ta- Hašimbegović dogovarala izložbu u Beo- dužni isplatiti 370 hiljada maraka. Mi-
kvih stvari u Muzeju nema, postoje gradu, tada je Beograđanima dopušteno slimo da nam još duguju 70 hiljada. n

STAV 12/12/2019 29