Page 15 - 29.04.2016 Faktor 168
P. 15

29.4.2016. I         I 15
                                                                                                                              PETAK

                                                                                                                                Mišljenja




      Nova rješenja za Zemaljski muzej                    PREPOZNAJEMO LI ZNAČAJ POZORIŠTA
      Spasiti historiju                                                       Mjesto koje nas


      zbog budućnosti


      U odbranu naše najznačajnije kulturno-                                  uči da mislimo
      historijske i naučne institucije na poziv
      Osmanovića stale i vodeće bh. kompanije
                             dana u dan, iz mjeseca u mje-                    Na nama je da prepoznamo i sami da “duhovna
                             sec, a nova sredstva ne dolaze.
                             Situaciju je dodatno zakompli-  LEJLA TURČILO    nadogradnja ovdje nije bijeg od stvarnosti”
                             kovala i nemogućnost rješava-
                             nja pravnog pitanja ove institu-  amerni teatar 55 pri-  Memoara Mine Hauzen nudili  pomjera granice pri izvođenju  angažirane i intelektualno po-
                             cije. Manji entitet u BiH žustro   mljen je u članstvo  su građanima svojevrstan bijeg  predstava, a jedna od posebno  ticajne. Dakle, iako publika ne
                             odbija da ona dobije status koji   Evropske teatarske  od stvarnosti i davale privid nor-  zanimljivo postavljenih svaka-  dolazi u pozorište da nauči šta
                             joj svakako pripada. Dok se to   Kkonvencije, mreže  malnosti života. Kamerni teatar  ko je „Tajna džema od malina“  da misli, ona ipak u pozorištu
                             ne riješi, Osmanović je u po-  usmjerene na promociju teata-  55, koji je zabilježio ovo zna-  nastala po tekstovima Karima  uči kako da misli. Upravo iz tog
                             moć pozvao vodeće profitabil-  ra i njihovih uposlenika. Ovo  čajno postignuće ulaska u ETC,  Zaimovića, izuzetno zahtjevna  razloga suštinski je važno mla-
                             ne kompanije (Elektroprivredu   značajno priznanje nije samo  ima jednu od najdugovječnijih  za glumačku izvedbu, ali fasci-  dim generacijama ukazivati na
                             BiH, Lutriju BiH, BH Telecom   način da se promovira teatar-  predstava Umri muški, koju Ta-  nantna u ideji rediteljice Selme  važnost teatarske umjetnosti u
      MERIMA ČUSTOVIĆ
                             i BH Poštu), da pomognu u rje-  ska produkcija iz Bosne i Her-  tjana Šojić, Senad Bašić i Ad-  Spahić. Pozorište mladih i dalje,  njihovom životu i razvijati im
       Otkako je u aprilu prošle go-  šavanju finansija, drugog go-  cegovine u Evropi, nego nudi i  mir Glamočak izvode već punih  već godinama, izuzetnim napori-  potrebu za odlaskom u pozo-
      dine sjeo na čelo Ministarstva  rućeg problema koji bi mogao   mogućnosti konkretne saradnje  26 godina, što je najizvođenija  ma održava nedjeljne predstave  rište. No, u zemlji u kojoj tek
      civilnih poslova BiH jedan od  zauvijek ugasiti sada trenutno   i razmjene umjetnika i predsta-  predstava svih vremena u Bo-  za djecu koje su mnogim ma-  nekoliko velikih gradova ima
      prvih koraka koje je Adil Osma-  neprofitni Zemaljski muzej.   va sa evropskim pozorišnim  sni i Hercegovini, s obzirom  lišanima prvi susret s pozori-  pozorišne kuće, u kojoj se vr-
      nović napravio je rješavanje pi-  Njihovi direktori obavezali   kućama. Veliki je to korak za  da je odigrana više od 250 puta  štem uopće.   hunske predstave (dramske, ali i
      tanja Zemaljskog muzeja, naj-  su se da to neće dozvoliti, jer   internacionalizaciju bh. pozo-  uvijek pred punom dvoranom.   Ovi primjeri uspješnih i važ-  posebno operne i baletne) izvode
      značajnije kulturno-historijske i  Zemaljski muzej BiH ima puno   rišta, ali i prilika da se naš od-  Sarajevski ratni teatar, recimo,  nih predstava mogli bi dati ar-  pred polupraznom salom, dok
      naučne institucije koja već 128  toga da ponudi, ali treba uložiti   nos prema pozorištu i pozoriš-  gumente za tvrdnju da pozoriš-  neke druge „izvedbe“ sumnjivog
      godina baštini blago svih naro-  malo sredstava da se iskoriste   noj umjetnosti preispita i da se   na umjetnost doista ima svoje  kvaliteta, loše produkcije i vul-
      da naše zemlje.        njegovi potencijali, kako bi i   zapitamo: šta nama danas znači           mjesto u bh. društvu. A, zapravo,  garnog sadržaja pune dvorane
       Već sredinom septembra te  on postao profitabilan. Tome u   teatarska umjetnost i koliko smo    mnogo je više fer priznati da te-  i po nekoliko dana zaredom, u
      godine uspio je otvoriti njego-  prilog ide činjenica da je u peri-  svjesni kakve vrhunske umjet-  atar danas u Bosni i Hercegovi-  kojoj se kultura još uvijek sma-
      va vrata za posjetioce, koja su  odu od šest posljednjih mjese-  ničke pothvate čine teatarske   ni opstaje unatoč bh. društvu. I  tra troškom, a ne investicijom u
      prethodno bila zatvorena tri  ci imao duplo više posjetilaca   kuće i umjetnici u nemogućim   Bosanskohercegovačka   zahvaljujući individualnom en-  duhovni razvoj građana;  u ta-
      godine, zbog nebrige njegovog  nego u cijeloj posljednjoj godini   okolnostima i uvjetima.       tuzijazmu i neviđenim naporima  kvoj je zemlji teško tvrditi da
      prethodnika. Tako je ministar  njegovog rada, pa je samim tim           pozorišna umjetnost      menadžmenta pozorišta, te ple-  odgajamo teatarsku publiku i
      Osmanović pokazao da se uz  ostvaren i duplo veći prihod.  Umri muški   baštini dugu tradiciju   jade izvrsnih reditelja, glumaca,  da pozorišna umjetnost ima
      malo dobre političke volje, a u   Inače, svugdje u svijetu   Da li se pozorišnih umjetnika   i oduvijek je imala   scenarista, scenografa, kosti-  svijetlu budućnost.
      saradnji sa domaćim i stranim  je praksa da kompanije koje   i njihovih dostignuća sjetimo       mografa i svih ostalih kreatora
      vlastima, može učiniti mnogo. A  ostvaruju dobit pomažu vode-  samo prigodničarski, kad se   posebno mjesto   čarolije na daskama koje život   Bijeg od stvarnosti
      ponovo otvaranje vrata Zemalj-  će institucije kulture, posebno   događaju veliki, već u svijetu   na umjetničkoj i   znače, a koji su često zanema-  Vrhunski umjetnici koji danas
      skog muzeja i nedopuštanje da  muzeje, jer zemlja bez histo-  prepoznati festivali poput ME-  društvenoj sceni.   reni, marginalizirani i nepodr-  rade u pozorištima u Bosni i
      se ta institucija uništi nije ništa  rije nema budućnosti! A ako   SS-a, kada neka predstava do-  žani ne samo od institucija koje  Hercegovini doista pokušava-
      drugo nego novi otpor agresiji  je suditi po trenutnoj pozitiv-  bije prestižnu nagradu, kao što   Čak i tokom rata u   bi im morale pružati podršku,  ju svojim mukotrpnim radom i,
      na BiH, otpor narušavanju nje-  noj atmosferi oko Zemaljskog   je to na brojnim festivalima bio   opkoljenom Sarajevu   nego i od nas, publike koja u  prije svega, izuzetnom ljubav-
      nog identiteta i bogatog naslije-  muzeja BiH, kojem su pomoć   slučaj sa, recimo, Helverovom   predstave poput Bube   pozorište ode jednom ili nijed-  lju prema umjetnosti kojom se
      đa na kojem bi joj pozavidjela  pružile i mnoge ambasade,   noći? Razumijemo li važnost          nom u godini, a neko nažalost  bave, barem dijelom očuvati te-
      i mnoga civilizacijski bogatija  nevladine organizacije, ali i   različitih teatarskih žanrova i   u uhu ili Memoara   i u životu.   atarsku tradiciju i ponuditi nam
      društva.               zahvaljući Udruženju “Ak-  ulogu koju alternativne pred-  Mine Hauzen nudili   Oduvijek je pozorište bilo  predstave kojih se ne bi posti-
       Ali otvaranjem Muzeja otvo-  cija“, koja je uz Osmanovića   stave imaju u razvijanju našeg      mjesto susreta reditelja, glu-  djela nijedna svjetska teatarska
      reni su novi, a isplivali i stari  najzaslužnija za njegovo di-  gledalačkog ukusa i senzibili-  su građanima   maca i publike u jednom spe-  kuća. I zato im trebamo kao
      pravno-finansijski problemi.  zanje iz pepela, onda nemamo   teta? Pepoznajemo li kvalitet   svojevrstan bijeg od   cifičnom odnosu koji treba da  publika pružiti podršku puneći
      Dug od tri miliona KM raste iz  razloga za brigu.  predstava i imaju li kvalitetne   stvarnosti i davale   omogući specifičnu razmjenu  teatarske dvorane, a kao država
                                                      predstave doista priliku da dugo   privid normalnosti   energije, ideja, vrijednosti...  podržati njihove napore obez-
                                                      budu na daskama i da privlače                    Pozorište je kulturna institu-  bjeđujući im neometane uvjete
      ISTOK - ZAPAD                                   gledaoce ili bolje prolaze one   života. Kamerni teatar   cija, ali je i više od toga. Ono  rada i stvaranja. Evropa kvali-
      Poslije BREXIT-a                                koje se rukovode jeftinom pro-  55, koji je zabilježio   nas uči, ono nas odgaja. Pozo-  tet prepoznaje. Dokaz je tome
                                                                                                       rišna se publika odgaja dvoja-
                                                      dukcijom i populističkim po-
                                                                                                                               ulazak Kamernog teatra 55 u
                                                                              ovo značajno
                                                                                                       ko: stvarajući naviku dolaska u  Evropsku teatarsku konvenci-
                                                      dilaženjem masovnoj publici?
      nema povratka                                   Drugim riječima, ima li Bosna   postignuće ulaska   pozorište i prihvatanjem obra-  ju. Na nama je da prepoznamo
                                                                                                       zaca ponašanja u pozorištu, te  i sami da „duhovna nadograd-
                                                      i Hercegovina odgojenu pozo-
                                                      rišnu publiku?          u ETC, ima jednu         gledajući raznolike predstave,  nja ovdje nije bijeg od stvar-
      DANICA POPOVIĆ          evropskom prostoru. Niko van   Bosanskohercegovačka po-  od najdugovječnijih   pri čemu publika razvija senzi-  nosti, nego način i mogućnost
                              EU-a ovdje nema pristup, a da   zorišna umjetnost baštini dugu   predstava Umri muški,   bilitet za različite žanrove i uči  umjetničkog preobllikovanja
      Šta se Britancima više isplati:   bi na tržište ušao – pregovara   tradiciju i oduvijek je imala po-  koju Tatjana Šojić,   se tumačiti svijet putem tuma-  iste,“ kako je to nekad govorio
      da ostanu, ili – da odu? Koliko   se usluga po usluga, paragraf   sebno mjesto na umjetničkoj i   Senad Bašić i Admir   čenja pozorišnh predstava. Sa-  Karim Zaimović. A duhovne
      god prezirali evropske institu-  po paragraf, od kojih svaki po-  društvenoj sceni. Čak i tokom   vremene pozorišne predstave  nadogradnje i preoblikovanja
      cije, i bili po mom skromnom   skupljuje poslovanje – i zna-  rata u opkoljenom Sarajevu   Glamočak izvode već   trebalo bi da kreiraju misleću  naše stvarnosti nam treba. Da-
      mišljenju u tome upravu, ov-  čajno smanjuje profit. Kako   predstave poput Bube u uhu ili   punih 26 godina  publiku, budući da su mahom  nas možda više nego ikad.
      dje se ustvari vodi bitka izme-  bi se firme iz Dublina, Pariza,
      đu srca i novčanika. Novčanik   Frankfurta ili Milana radovale
      pokazuje da će BREXIT biti   da Britanija ode, pa se vrati da   impressum  IZDAVAČ               UREDNIČKI KOLEGIJ       REDAKCIJA
      skup. Zato što Evropska uni-  pregovara o povratku u ovaj               Simurg media d.o.o.      Edita Gorinjac (BiH – politika i   + 387 33 944 203
      ja ima jednu nagaznu minu,   sektor – gazeći po minama                  Fra Anđela Zvizdovića 1, 71 000   društvo), Nedžad Jamaković   + 387 33 944 204
                                                                              Sarajevo, Bosna i Hercegovina
                                                                                                                               e-mail: redakcija@faktor.ba
      koju su vjerovatno smislili baš   koje su sami postavili, a sad                                  (desk), Ajdin Perčo (ekonomija),
      sami Britanci, kako bi zaštitili   ne mogu da ih preskoče! Ne bi        GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK  Rešad Dautefendić (Sarajevo,   MARKETING I PRODAJA
                                                                                                       gradovi), Džemal Džakmić (kultura,
      svoj dragulj u kruni – sektor   ih to, naravno, sasvim istjera-         Elvir Huremović          lifestyle), Samir Šišić (sport),   + 387 33 944 206
                                                                                                                               + 387 33 944 207
      usluga. Tome je kumovala još   lo, suviše su dobri. Ali bi bri-                                  Zinaida Đelilović (crna hronika),   e-mail: marketing@faktor.ba
      Margaret Tatcher, kojoj je   tanske firme morale da otvo-               Zamjenik glavnog i       Muhidin Živojević (fotografija),   Štampa:  GIK  “OKO”    d.d.  Sarajevo
      ovaj argument bio odlučuju-  re filijale u zemljama EU-a u              odgovornog urednika      Almasa Kruščica (DTP)   Cijena: 1 KM
                                                                              Almir Šećkanović
      ći: Britanija presudno zavisi   kojima žele da posluju, što je   Bosanskohercegovački                                    WEB IZDANJE
      od izvoza usluga, pa je član-  sasvim nepotrebno, ali je baš   informativno-politički   Pomoćnik glavnog i   Koordinator uredništva   www.faktor.ba
      stvo u EU nužno jer osigura-  zgodno kad nekome hoćeš da                odgovornog urednika      Džanela Trebo           PARTNER
      va neometani pristup čitavom   zagorčavaš život.        dnevnik         Sejad Lučkin                                     Magazin STAV
   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20