Page 6 - 29.04.2016 Faktor 168
P. 6
6 I I 29.4.2016.
PETAK
Teme
Ambasador Wigemark u Tuzli Kolegij Zastupničkog doma sačinio prijedlog
Problem stranih
sudija u Sudu BiH
riješiti dogovorom
Odredbe o Ustavnom sudu BiH su dio “dejtonskog paketa” i
niko ne može parcijalno mijenjati pojedine odredbe
adatak radne grupe,
koja će biti uspostav-
WIGEMARK: Razgovarao i sa muftijom Fazlovićem ljena na osnovu za-
Na kantonima je da Z ključka Zastupničkog
doma BiH, bit će da utvrdi
koje bi se sve izmjene držav-
provode reforme nog Ustava i zakona trebale
provesti, ako bi neko ponovo
pokušao mijenjati način izbo-
Šef Delegacije EU-a i spe- - ocijenio je ambasador Wi- ra stranih sudija u Ustavnom
cijalni predstavnik EU-a u gemark, prenosi Fena. sudu BiH. Trenutno, prema
BiH ambasador Lars-Gu- On je podržao napore Vla- Ustavu, strane sudije imenuje
nar Wigemark razgovarao de TK-a da se prihodi, koji predsjednik Evropskog suda za
je jučer u Tuzli s premi- su po prirodi zajednički, su- ljudska prava.
jerom Tuzlanskog kanto- kladno Zakonu o pripadnosti
na Begom Gutićem o ak- javnih prihoda, raspoređu- Interresorna grupa
tivnostima na provođenju ju na pravičniji i uravnote- - Odredbe o Ustavnom sudu
Reformske agende, u dije- žen način. BiH su dio „dejtonskog paketa“
lu nadležnosti koje imaju AmbasadorWigemark po- i niko ne može parcijalno mi-
kantoni. sjetio je i muftiju tuzlanskog jenjati pojedine odredbe, jer bi
- Pozdravljam napore koje Vahida ef. Fazlovića sa kojim se time narušio balans stvoren MAJKIĆ: Kritikovala Bosića
TK poduzima na provedbi je razgovarao o aktuelnoj si- Dejtonskim sporazumom. Tim
Reformske agende, ali sada tuaciji u Bosni i Hercegovini, balansom podrazumijeva se članova Ustavnog suda BiH. opozicije. Zastupnik SDP-a nisam očekivala da ćete uraditi
smo došli do najtežeg dijela, posebno na području sjeve- da je posebna pozicija Ustav- Povod za donošenje ovog za- Denis Bećirović optužio je to što jeste, odnosno da ćete o
a to je konkretna realizaci- roistočne Bosne. nog suda povezana sa drugim ključka, koji je bio zajednički Džaferovića da ovaj zaključak Ustavnom sudu razgovarati i
ja. U tome će kantoni imati U razgovoru je naglašen pitanjima iz ovog „paketa“, prijedlog sva tri člana Kolegija predstavlja ustupak strankama dogovorati se sa ostalim čla-
veliku ulogu, a Grad Tuzla i značaj međureligijskog di- poput različitih nivoa vlasti, Doma Mladena Bosića, Šefika iz RS-a, dok je zastupnica SN- novima Kolegija Doma – izja-
TK su, na neki način, mjeri- jaloga i saradnje među reli- nadležnosti, načina donoše- Džaferovića i Borjane Krišto, SD-a Dušanka Majkić optužila vila je Majkić na posljednjoj
lo dešavanja u cijeloj zemlji gijama i kulturama. nja odluka... Ako bi se neko bio je prijedlog izmjena Krivič- Mladena Bosića da daje ustup- sjednici.
odlučio da pokuša promijeniti nog zakona i donošenje zako- ke Bošnjacima. -Svima mora biti jasno da
neke od odredbi, kao što je to na o Ustavnom sudu BiH, na se u ovoj zemlji ništa ne može
Presuda za zločin u Kalinoviku sada bio slučaj sa prijedlogom čemu su insistirali predstav- Ko s kim razgovara postići nametanjem. Jedino što
da se sudije stranci isključe iz nici stranaka iz RS-a. Ovim Bilo je zanimljivo čuti i la- možemo je da sjednemo i raz-
Novici Tripkoviću Ustavnog suda BiH, onda bi se zakonskim rješenjima pred- mentiranje Dušanke Majkić govaramo, kako bismo donije-
lagano je isključivanje sudija nad činjenicom da se Bosić u li rješenja koja će zadovoljiti
morali mijenjati i drugi dije-
osam godina zatvora lovi tog „paketa“, kako bi se stranaca iz najviše pravosudne razgovorima o Ustavnom sudu sve u BiH. Mislim da je došlo
stvorila nova ravnoteža – kazao institucije u našoj zemlji, kao BiH okrenuo Kolegiju Doma, vrijeme da se i o ovom pitanju
je zamjenik predsjedavajućeg i ukidanje sankcija za nepro- a ne prema Miloradu Dodiku. otvore razgovori, a formiranje
Sud Bosne i Hercegovine augustu 1992. godine. Zastupničkog doma PSBiH vođenje njegovih odluka. Ovi - U priču o Ustavnom sudu ove grupe predstavlja upravo
osudio je bivšeg pripadni- Tripković je proglašen kri- Šefik Džaferović. prijedlozi su se dva puta našli krenuli smo zajedno, sve stran- svojevrsni početak tih razgo-
ka Vojske Republike Srpske vim za ubistvo tri civila boš- Zaključkom, kojim će biti pred zastupnicima i oba puta ke iz RS-a i očekivala sam, vora - odgovorio je Bosić.
(VRS) Novicu Tripkovića na njačke nacionalnosti, koji su formirana ova interresorna su odbijeni. kada je postalo jasno da ovi Još uvijek nije utvrđen pre-
osam godina zatvora za zlo- bili zatočeni u školi u Kali- radna grupa, predviđeno je da Zanimljivo je da su se u toku zakoni neće biti usvojeni, da cizan datum kada ova interret-
čin počinjen u Kalinoviku u noviku, javila je Fena. bude sačinjena od predstavnika rasprave predlagači suočili sa ćemo zajedno raditi na nalaže- sorna radna grupa treba biti
državnog Parlamenta, kao i od potpuno oprečnim optužbama nju novih rješenja. Međutim, uspostavljena. A. ŠARENKAPA
Podignuta optužnica za zločine u Prijedoru IZVJEŠTAJ CCI-ja
Mrđa i ostali ubijali i mučili civile Najviše zasjedale
Prijedora tokom 1992. godine. sti, kao i za ubistvo najmanje vlade u KS i USK
Tužilaštvo Bosne i Herce- Babića, Radenka Marinovića stanovništvom na području civili bošnjačke nacionalno-
govine podiglo je optužnicu i Milana Gavrilovića za zlo-
protiv Darka Mrđe, Zorana čine počinjene nad nesrpskim Ovi pripadnici Interventnog tri osobe te odvođenje jed-
voda i policije Centra javne ne u nepoznatom pravcu, čiji Najviši stepen realizaci- prvom kvartalu 2016. godi-
HAŠKI TRIBUNAL bezbjednosti Prijedor terete se su posmrtni ostaci nađeni u je obaveza planiranih go- ne, koji su danas u Sarajevu
Mrđa osuđen na 17 godina za ubistva, prisilne nestanke Tomašici. dišnjim programima rada predstavili Centri civilnih
i druga nečovječna djela uči-
nakon prvog kvartala ove inicijativa (CCI).
Optuženi se terete i za mu-
njena od kraja aprila do kraja čenje i ubijanje logoraša u Ma- godine imaju skupštine Tu- Govoreći o broju sjednica
Darko Mrđa je u Haškom tribunalu osuđen na 17 godina septembra 1992. u namjeri na- njači i Omarskoj. zlanskog i Hercegovačko-ne- u prva tri mjeseca, konsul-
zatvora zbog učešća u masakru koji je 21. augusta 1992. iz- nošenja velike patnje, ozbiljne Optuženima Tužilaštvo retvanskog kantona, te vlade tant CCI-ja Muris Bulić
vršen na Korićanskim stijenama na Vlašiću. Tada je ubijeno fizičke ili psihičke povrede te Bosne i Hercegovine na te- Zeničko-dobojskog i Tuzlan- kaže da su ih najviše odr-
više od 200 civila. Mrđa, inače bivši zapovjednik specijal- narušavanja zdravlja nesrp- ret stavlja ubistvo najmanje skog kantona. žale vlade Kantona Saraje-
ne policije bosanskih Srba iz Prijedora, odslužio je u špan- skog civilnog stanovništva. devet osoba. To je navedeno u Izvješta- vo i Unsko-sanskog po 19,
skom zatvoru dvije trećine kazne nakon čega je pušten na Mrđa se tereti za zločine po- Optužnica je proslijeđena ju monitoringa svih kanto- što je jedna i po sjednica
slobodu. Pripadnici SIPA-e uhapsili su ga u februaru 2016. činjene 20. jula u naselju Bi- na potvrđivanje Sudu Bosne nalnih vlada i skupština u sedmično.
šćani, kada su masovno ubijani i Hercegovine. S. KA.
