Page 24 - STAV broj 258
P. 24
BESPUĆA INTERNETSKE ZBILJNOSTI
HISTORIJSKA POSRTANJA HUSNIJE K.:
IDEOLOGIJA UMJESTO ČINJENICA
eakcija Husnije Kamberovića na Stavov tekst Bošnjacima
Rbi građanski diletanti mogli doći glave, u kojem je pro-
blematizirano Kamberovićevo stajalište u vezi s velikosrpskim
divljanjem učenika u Srebrenici, dodatno je potvrdila tezu o
intelektualnim diletantima u Bošnjaka koji uglavnom zbog
ljevičarskih ideoloških oglava nisu u stanju niti percipirati,
a kamoli iskreno promišljati društvena kretanja i probleme.
Kamberović je nastupio kako se to, uostalom, i očekivalo,
zauzimajući defanzivnu poziciju žrtve ugrožene kritikom.
Umjesto da promisli o svojim promašenim zaključcima, ili
barem o samoj kritici, Kamberović je dodatno potvrdio du-
binu svojih zabluda, opet pokušavajući da endemični veliko-
srbizam i antibošnjački šovinizam srpskog društva predstavi
kao nekakav fenomen koji potiče ili iz neznanja ili revizio-
nizma iz osamdesetih. Kamberovićevo intelektualno nepo-
štenje, ili krajnja ideološka miopija, ogleda se u tome što
bio on kao doktor historijskih nauka jednostavno MORAO
znati da latentni antibošnjački šovinizam u srpskom druš-
tvu nije posljedica nekakvog revizionizma iz osamdesetih,
već nešto što je bilo prisutno i sedamdesetih, šezdesetih,
pedesetih... Štaviše, da je riječ o kulturološkom fenomenu
koji je odlično dokumentiran sve do 1875. godine, ili čak i
do takozvanog Prvog srpskog ustanka 1804. godine. Čet-
nici su samo jedna od manifestacija tog fenomena koji je
bio obilato zastupljen i u redovima “antifašista”, onih koji
su se borili protiv tih istih četnika.
Uprkos tome, Husnija Kamberović uporno insistira da je
pokazano četništvo srebreničkih školaraca posljedica na-
rativa revizionističke historiografije o četnicima kao “antifa-
šistima”, a ne kućnog odgoja ili vrijednosti društva kojem se
pripada, a u kojem termini fašizam ili antifašizam ne igraju
nikakvu ulogu, za razliku od termina “Turci” i “poturčenjaci”. Ipak, svoju istinsku ideološku ostrašćenost Kamberović po-
Kamberoviću, kao ljevičaru, bajka o revizionizmu osamdese- kazuje na pitanju osnivanja grada Sarajeva. On i dalje zastu-
tih treba kako bi na neki način amnestirao vrijednosti bivšeg pa tezu da nije moguće utvrditi datum osnivanja Sarajeva,
sistema i kako bi ustvrdio da je, eto, četništvo počelo jačati a argumentacija za ovakvo suprotstavljanje historijskim či-
tek kada je komunizam krenuo slabiti, a što je notorna ne- njenicama su mu tankoćutni osjećaji katolika i pravoslavaca
istina. Da ponovimo, četništvo je samo jedna od manifesta- koji žive u Sarajevu. Ovakav potpuni diletantizam, gdje jedan
cija velikosrpskog šovinizma, koji je itekako bio zastupljen historičar pretpostavlja emocije određenih grupa historij-
u prošlom, navodno antifašističkom sistemu, a što se može skim činjenicama, zaista liči na profesionalno samoubistvo.
odlično vidjeti, recimo, kroz tretman kakav su imale teme ve- Kako može datum osnivanja grada unositi podjele? Koga
zane za Bošnjake u literaturi, od enciklopedije JNA, preko uopće briga za osjećaje onih, makar oni bili “pravoslavci i
školskih historijskih udžbenika, pa do zabavnih magazina. Ali katolici”, kojima smetaju historijske činjenice poput one da
Kamberoviću, kao angažiranom “građanskom intelektualcu”, su Sarajevo osnovale Osmanlije? Kako je uopće moguće
takve zablude odgovaraju jer legitimiziraju fantazije o narodi- tražiti da se činjenice o tome ko je i kada osnovao Saraje-
ma koje su zaveli “zli nacionalisti” i koji bi se sutra složili kao vo prilagođavaju ili sakrivaju zbog nečijih osjećaja, a kamoli
jedan samo da zavlada neka “istinski građanska stranka”. zbog nečijih predrasuda i šovinizma? Kako je moguće da
Neukusno, nepristojno, nepošteno, ali ipak sasvim očeki- je Kamberoviću kao “zajednički” praznik prikladniji 6. april
vano, Kamberović vlastite tragove neuspješnog pokušaja 1945. godine od 1. februara 1462. godine? Zašto onda
amnestije srpskog društva od velikosrbizma pokušava sa- ne 2. maj 1992. godine? Uostalom, u kakvo to zajedniš-
kriti imputirajući da oni koji ga kritiziraju žele po “kratkom tvo Kamberović vjeruje i poziva? Ono gdje se sakriva isti-
postupku” sabljom vaspitavati zavedenu srpsku omladinu. I na i identitet zbog toga što se nekoj etničkoj ili ideološkoj
ne samo to, Kamberović tvrdi i da je borba protiv izmišljenog manjini ne sviđaju? Hvala, ali, ne, hvala – taj ponižavajući
narativa o “četnicima kao antifašistima” otežana “ambijen- jaram zbačen je još 1990. godine i neće ga niko ponovo
tom podjela” kakvom doprinose oni koji se usude kritizirati vratiti, pogotovo ne intelektualno nepošteni diletant poput
njegov lik i djelo. Kakva žalosna i sramotna zamjena teza. Kamberovića.
24 13/2/2020 STAV