Page 3 - STAV broj 438

UVODNA RIJEČ

Elvir Resić

Plansko obezglavljivanje

ŠTA TO NE ŠTIMA

KOD BOŠNJAKA

Prosječno obrazovan posmatrač političke Tokom cijelog 20. stoljeća, kada su države i kako su dostojanstveni bili Pašaga Mandžić,
zbilje u Bosni i Hercegovini, ma gdje živio i ma narodi kao nikada ranije razvijali vlastita sazna- Šefkija Kurt ili Husaga Čišić.
kojeg porijekla bio, uvidjet će da kod Bošnjaka nja o sebi – historiografiju, filologiju, etnologiju, U vrijeme kada su se uglavnom školova-
kao političkog naroda nešto ne štima. Rasuti lingvistiku, historiju umjetnosti i druge humani- li današnji političari, novinari, profesori, javni i
na desetine političkih subjekata, međusobno stičke discipline, Bosni i Bošnjacima to je bilo kulturni radnici, razni društveni aktivisti, a to je
do krvi zavađeni, usitnjeni i razbijeni, sasvim si- uskraćeno, ponajviše zbog činjenice da su i kao vrijeme 70-ih i 80-ih godina prošloga vijeka,
gurno (nažalost ne i polahko) Bošnjaci ostaju država i kao narod kontinuirano bili izloženi os- učilo se o poturicama, tamnom vilajetu, na-
bez vlastitog koncepta i cilja, imajući sve ma- poravanju i negiranju u okviru državnih zajed- silnoj islamizaciji, begovskoj surovosti, musli-
nje odgovora na izazove kojih je sve više, povrh nica u kojima su se našli. Bošnjacima je sve manskom podaništvu i kukavičluku, bosanskoj
svega bespotrebno se baveći potpuno margi- to vrijeme osporavano njihovo ime, nacionalni gluposti i naivnosti.
nalnim pitanjima koja im se smišljeno nameću identitet i kulturološka posebnost, dok je pro- Nakon što čitavo jedno stoljeće, i to ono
i otvarajući nove frontove i podjele unutar vla- stor Bosne i Hercegovine bio izložen različitim najvažnije, nismo učili istinu o sebi, danas teš-
stitog nacionalnog bića. Društveno angažira- negativnim utjecajima iz susjedstva. U njenom ko prihvatamo da je među nama bilo i da još
nih intelektualaca u pravom smislu gotovo da obrazovnom sistemu nije se, ni izbliza koliko je ima prvaka vrijednih poštovanja, vrhunskih li-
i nemaju, djeluju bezglavo, zbunjeno i, čini se trebalo, učilo o bosanskoj i bošnjačkoj auten- dera, mislilaca, književnika, poduzetnika. Zato
čak, izgubljeno. U vremenu u kojem se odnosi u tičnoj kulturi, tradiciji, književnosti. je Bošnjacima, i to onim viđenijima, i danas
svijetu mijenjaju brže i traumatičnije nego ikad, Prosječan građanin Bosne i Hercegovine lahko nametnuti bespotrebne rasprave i lažne
kada se redefinira svjetski poredak, odnosi u zna veoma malo o najznačajnijim događajima dileme o tome jesu li Bošnjaci ili Bosanci, da
Evropi i regiji dobijaju bitno drugačiju strukturu, iz prošlosti vlastite domovine, velikanima bo- li im je bilo bolje u Jugoslaviji, jesu li se trebali
dok im se kao narodu otvoreno krše ustavom sanske historije, o svojim umjetnicima, pisci- boriti za nezavisnu Bosnu, je li Alija počeo rat
zagarantirana prava čak i u onom dijelu gdje ma, herojima. Takvo nepoznavanje vlastitih i da li ga je mogao izbjeći i druge jalove i be-
su apsolutna većina, bošnjačka se „pamet“ vrijednosti uzrokuje negativne posljedice i u smislene teme o kojima se onda danima ra-
bavi trivijalnim i davno prežvakanim temama. najširem društveno-političkom kontekstu, a spravlja po društvenim mrežama i debatnim
I to bi bila najblaža ocjena stanja u kojem se rezultatima svjedočimo i danas. emisijama, dok se na drugoj strani vrše pri-
nalazi najbrojniji, ekonomski i demografski naj- Onaj kome to nije životni poziv ne zna preme kako da nas se obezglavi i ponizi, kako
dinamičniji narod u Bosni i Hercegovini. Krivca gotovo ništa o bosanskoj i bošnjačkoj proš- da nam se oduzmu mehanizmi odlučivanja i
ćemo, naravno, tražiti u politici, izborima i njiho- losti jer je kroz školovanje napamet učio ne- upravljanja resursima od kojih će zavisiti naša
vim rezultatima, strankama i njihovim liderima. A što drugo – od Kosovskog boja do Gorskog budućnost, naš opstanak.
zapravo, politika i lideri samo su odraz i proizvod vijenca, od cara Dušana do kraljevića Mar- Bosanska je nauka sa samostalnošću Bo-
općeg društvenog nerazumijevanja i nesnalaže- ka. Za prosječnog bosanskog čitaoca nepri- sne dobila priliku da te nepravde ispravi, pra-
nja koje po dubini vlada društvenom zajednicom. kosnoveni su književni autoriteti i dalje neki znine popuni, a krivotvorine razobliči. I radilo
Narod nad kojim su stoljećima vršene pla- drugi jer za njihove vlastite nije bilo mjesta u se na tome, ima i rezultata, ali često bez pot-
nirane egzekucije, od kojih ova posljednja na nastavnim programima i školskim lektirama, punog učinka. Sve ide sporo i stidljivo i stva-
oči svekolike dunjalučke javnosti, i kojem i da- na literarnim smotrama i republičkim takmi- ra se dojam da se plašimo istinu reći glasno
lje, bez prestanka, nastoje osporiti postojanje i čenjima. Najkrupniji su događaji iz bošnjačke i dokraja, tako da ona ne dopire do običnog
ugroziti opstanak, morao bi imati više mudrosti, prošlosti ili potpuno zanemareni ili značajno bosanskog čovjeka i uglavnom se zadržava u
morao bi bolje i pametnije procjenjivati aktuel- iskrivljeni, nikako ne slučajno. Bosanski čovjek krugu onih kojima je to poziv i onih rijetkih koji
ne i nadolazeće tokove, političke i svake druge. ne zna gotovo ništa o vlastitim precima koji su sami po sebi željni znanja i istine.
Pored toga, što je još važnije, trebao bi ozbiljnije su bili državnici svjetskoga kalibra i upravljali Ukoliko naše društvo bitno ne promijeni
promišljati i mnogo snažnije doživljavati vlastite moćnim Osmanskim Carstvom, niti o heroj- odnos prema historijskim istinama i ukoliko se
vrijednosti i postignuća, kao što su, naprimjer, skom, gotovo četiri mjeseca dugom, otporu pojave i procesi u javnom prostoru ne budu ja-
sloboda, državotvornost, ali i politička, kulturo- koji su slabo naoružani i još slabije organizi- sno i glasno nazivali pravim imenom, dogodit
loška i svaka druga uloga u vremenu i prostoru rani Bošnjaci pružili austrougarskoj vojsci, u će nam se da će generacije koje dolaze iza nas
u kojem žive. Umjesto toga, Bošnjaci najčešće to vrijeme svjetskoj velesili. Ili o tome kako su učiti o „nesretnom sukobu na ovim prostorima“,
na sve pobrojano gledaju diletantski, površno, se bošnjački prvaci u bosanskim čaršijama „građanskom ratu“ koji su započele „usijane
s nevjericom, nelagodom, a ponekad i s pre- otvoreno suprotstavili nacističkom teroru nad glave na svim stranama“, iako su njihovi očevi
zirom. Nije lahko odgonetnuti zašto je to tako, Jevrejima, Srbima, Romima. Ne znamo mi kakvi i djedovi i živi svjedoci i žrtve oružane agresije,
ali bi se važni uzroci dali naslutiti iz prošlosti. su velikani bili Čaušević, Handžić, Dobrača, etničkog čišćenja i genocida. n

STAV 28/7/2023 3