Page 9 - 23.10.2016 Faktor 342
P. 9

23.10.2016. I         I 9
                                                                                                                             NEDJELJA

                                                                                                                                        Svijet



     Sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Kanade (CETA) na čekanju

     Kako je belgijski entitet






     blokirao Evropu i Kanadu








     Bilione dolara vrijedan transatlanski sporazum odobrilo je 27 zemalja EU-a, ali ne i Belgija
     koja mora tražiti saglasnost sedam parlamenata i vlada, a koju samo Valonija ne želi dati

            regovori između fran-                                                                             CENTRALIZIRANJE KAPITALA
            cuske ministrice trgo-
            vine Christie Freeland                                                                      Zašto su Flamanci za
    Pi Vlade belgijske re-
     gije Valonije oko Sporazuma                                                                          Belgijski izvoz u Kanadu u posljednjih je deset godina u
     o slobodnoj trgovini Evropske                                                                      prosjeku iznosio dvije milijarde eura godišnje. Oko polovi-
     unije i Kanade (CETA) zavr-                                                                        ce izvoza čine farmaceutski proizvodi, uglavnom proizve-
     šili su u petak s neuspjehom.                                                                      deni u flamanskim kompanijama. Dobar dio izvoza čine i
       To je dovelo u pitanje i pot-                                                                    “flamanski” dijamanti. Istovremeno je valonska industrija
     pisivanje sporazuma koje se                                                                        propadala, a korporativno rezanje troškova izazvalo je gu-
     trebalo održati krajem sljede-                                                                     bitak radnih mjesta zbog čega je Valonija i ranije dolazila u
     će sedmice.                                                                                        sukob s multinacionalnim kompanijama. U mehanizmima
                                                                                                        CETA-e su na to sve i oni koji omogućuju kompanijama da
     Flamanci sami sebi krivi                                                                           tuže vlade i Valonci traže uklanjanje te klauzule.
     Oko ratifikacije sporazuma
     s Kanadom, koji je podijelio
     javnost i u drugim državama                                                                       ali u ovoj situaciji, potpuno  – ponovno je došla do izra-
     članicama EU-a posebno, jer                                                                       su bespomoćni. Ironično, za  žaja. Stranka N-VA doživjela
     ga mnogi smatraju ulaskom na                                                                      to su sami krivi. Naime, fla-  je značajan rast popularno-
     mala vrata i sličnog sporazuma                                                                    manski su nacionalisti dece-  sti u posljednjih deset godi-
     sa SAD-om, moraju se složiti                                                                      nijama unosili razdor u Belgi-  na, prvenstveno zahvaljuju-
     sve članice EU-a. Uz to, bel-                                                                     ju, insistirajući na autonomiji  ći neumornom protivljenju
     gijska savezna Vlada mora do-                                                                     i jačanju regionalnih ovlasti.  ekonomskim subvencijama za
     biti saglasnost svih regionalnih                                                                  Sada su zaglavili s nedovoljno  Valoniju. Na federalnom nivou,
     vlada. Samo Valonija je uložila                                                                   snažnom saveznom vladom, a  vlast su preuzeli 2014. godi-
     veto. No, kako je moguće da                                                                       upravo ih regionalni politički  ne, stvarajući koaliciju desnog
     jedna regija može blokirati je-                                                                   centar, za kakav su se godina-  centra koja nije uključivala
     dan od najvećih međunarodnih                                                                      ma zalagali, blokira i dovodi  Socijaliste, najveću valonsku
     trgovinskih sporazuma vrijed-                                                                     u neugodnu situaciju.   stranku. Politička kriza pota-
     nog bilione eura godišnje.                                                                          - Okolnosti su prilično nez-  knula je ostale belgijske poli-
       Nekoć centralizirana mo-                                                                        godne. Ako zagovaraš veća  tičke stranke, među ostalima
     narhija s jakim nacionalnim                                                                       prava regija, ne možeš samo  i stranku Liberal Open VLD,
     institucijama, Belgija se se-                                                                     reći da se ta prava sada trebaju  da pozovu premijera Charlesa
     damdesetih godina 20. stoljeća                                                                    nakratko prekršiti - objasnio je  Michaela i njegovu vladu da
     polako pretvorila u decentrali-                                                                   za Politico Carl Devos, profe-  naprosto poništi veto koji je
     ziranu federaciju entiteta. To se                                                                 sor političkih nauka na Ghent  uložila Valonija.
     dogodilo pod silnim pritiskom                                                                     Univerzitetu.             - Jedini ko se treba obave-
     separatistički orijentiranih Fla-                                                                   Najveća politička stranka  zati na ovaj sporazum je mi-
     manca, zasićenih dominaci-                                                                        i glavna baza flamanskih na-  nistar vanjskih poslova Didier
     jom frankofonog stanovništva                                                                      cionalista Novi flamanski sa-  Reynders. Može li si Belgija
     od stvaranja moderne Belgije                                                                      vez (N-VA) je posebno bijesna  dozvoliti ucjene i blokade dok
     1830. Zemlja je pretvorena u                                                                      zbog opstrukcije CETA-e. Ta  cijela Evropska unija i ostatak
     savez regija i lingvističkih za-                                                                  stranka je na saveznom nivou  svijeta to gleda - izjavila je
     jednica, svake sa svojim parla-                                                                   izrazito utjecajna, ali svejedno  predsjednica te stranke Gwen-
     mentom i vladom i sa svakom                                                                       ne može natjerati južnu regiju  dolyn Ruttern za VRT.  Liberali
     ustavnom reformom sve više                                                                        Valoniju da se prikloni njiho-  imaju podršku tamošnjih bizni-
     izvršne vlasti u svojim rukama.                                                                   vim željama.            smena. Jedan od najmoćnijih
       Frankofona Valonija, Flan-                                                                                              poslovnih lobista flandrijske
     drija u kojoj se govori dijalekt                                                                  Opet o “razdruživanju”  privredne komore Voka, inače
     holandskog i glavni grad (dr-                                                                     - Fijasko s CETA-om sada  bliski politički saveznik stran-
     žave, NATO-a i EU-a) Brisel                                                                       je razotkrio bolni paradoks u  ke N-VA, pozvao je premijera
     čine tri belgijske regije. One                                                                    Belgiji. Valonska vlada koristi  da jednostavno potpiše CETA
     imaju ovlasti za donošenje od-                                                                    suverenitet koji je stekla zbog  sporazum.
     luka u području poljoprivrede,                                                                    flamanskih zahtjeva za auto-  - Ako to dovede do institu-
     okoliša i ekonomije. Uz to, ta-  MAGNETTE: Bez potvrde premijera Valonije EU i Kanada ne mogu ništa  nomiju - ističe Dave Sinardet,  cionalne krize ili do nekakvih
     kozvane lingvističke zajednice                                                                    profesor političkih nauka u Bri-  previranja, neka bude tako. Ra-
     (francuska, nizozemska i nje-  njezin premijer Paul Magnette  ništa. Sporazum će biti bloki-  u Brisel na potpisivanje. Veto  selu uz napomenu da se nacio-  dimo budale od sebe - ustvrdio
     mačka) kontroliraju obrazova-  ne predomisle, šefovi evrop-  ran i kanadski premijer Justin  Valonije, koja traži dodatne ga-  nalisti, kao na primjer N-VA,  je Hans Maertens, šef Voke za
     nje, kulturu i medije. Svaka od  skih država i vlada ne mogu  Trudeau neće doći 27. oktobra  rancije, izazvao je žestoke me-  tome zaista ne mogu protiviti.  list De Tijd.
     regija i jezičnih zajednica ima                                          đunarodne reakcije. Međutim   Iako je ova pat pozicija oko   Razmirice oko Kanade ponov-
     svoj parlament i vladu. To zna-                                          i Evropa i Kanada sada samo  trgovinskog sporazuma vrlo  no otkrivaju i duboke ekonom-
     či da Belgija ima sedam par-  Belgija ima sedam parlamenata i vlada      mogu čekati i vidjeti može li  frustrirajuća za saveznu vladu,  ske različitosti u Belgiji. Prema
     lamenata: geografskih regija   geografskih regija frankofone Valonije,   belgijska savezna vlada prevla-  u teoriji bi, dugoročno gledano,  podacima Centralne banke Bel-
     Valonije, Flandrije i Brisela,   “holandske” Flandrije i Brisela koje imaju   dati otpor koji je pružila Valo-  mogla ići na ruku flamanskim  gije, 83 posto ukupnog belgij-
     triju jezičnih zajednica i sa-                                           nija i koji prijeti potapanjem  nacionalistima. Flamanski po-  skog izvoza dolazi iz Flandrije,
     vezni parlament. Kada Belgi-  ovlasti u području poljoprivrede, okoliša   trgovinskog sporazuma između  kret se već decenijama pokuša-  14,6 posto iz Valonije i 2,4 posto
     ja potpisuje neki međunarodni   i ekonomije, te triju jezičnih zajednica   EU-a i Kanade, piše Politico.  va izboriti za još veću autono-  iz Brisela. U pogledu trgovanja
     ugovor, čak i one koje ispre-  (francuska, holandska i njemačka) koje      Za razliku od Valonaca, Fla-  miju. Polazišna tačka njihove  s Kanadom, sjeverna regija drži
     govara EU, svaki od sedam                                                manci i njihovi saveznici u fe-  politike – da je za Flandriju i  udjel od 90,2 posto izvoza, a
     izabranih tijela mora ga rati-  kontroliraju obrazovanje, kulturu i medije i uz   deralnoj vladi podržavaju spo-  Valoniju bolje razdruživanje  južni dio Belgije tek oko devet
     ficirati. Ukoliko se Valonija i   to savezni parlament i vladu.          razum o slobodnoj trgovini,  jer se ionako ne mogu složiti  posto.   P. Z.
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14