Page 9 - 23.10.2016 Faktor 342
P. 9
23.10.2016. I I 9
NEDJELJA
Svijet
Sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Kanade (CETA) na čekanju
Kako je belgijski entitet
blokirao Evropu i Kanadu
Bilione dolara vrijedan transatlanski sporazum odobrilo je 27 zemalja EU-a, ali ne i Belgija
koja mora tražiti saglasnost sedam parlamenata i vlada, a koju samo Valonija ne želi dati
regovori između fran- CENTRALIZIRANJE KAPITALA
cuske ministrice trgo-
vine Christie Freeland Zašto su Flamanci za
Pi Vlade belgijske re-
gije Valonije oko Sporazuma Belgijski izvoz u Kanadu u posljednjih je deset godina u
o slobodnoj trgovini Evropske prosjeku iznosio dvije milijarde eura godišnje. Oko polovi-
unije i Kanade (CETA) zavr- ce izvoza čine farmaceutski proizvodi, uglavnom proizve-
šili su u petak s neuspjehom. deni u flamanskim kompanijama. Dobar dio izvoza čine i
To je dovelo u pitanje i pot- “flamanski” dijamanti. Istovremeno je valonska industrija
pisivanje sporazuma koje se propadala, a korporativno rezanje troškova izazvalo je gu-
trebalo održati krajem sljede- bitak radnih mjesta zbog čega je Valonija i ranije dolazila u
će sedmice. sukob s multinacionalnim kompanijama. U mehanizmima
CETA-e su na to sve i oni koji omogućuju kompanijama da
Flamanci sami sebi krivi tuže vlade i Valonci traže uklanjanje te klauzule.
Oko ratifikacije sporazuma
s Kanadom, koji je podijelio
javnost i u drugim državama ali u ovoj situaciji, potpuno – ponovno je došla do izra-
članicama EU-a posebno, jer su bespomoćni. Ironično, za žaja. Stranka N-VA doživjela
ga mnogi smatraju ulaskom na to su sami krivi. Naime, fla- je značajan rast popularno-
mala vrata i sličnog sporazuma manski su nacionalisti dece- sti u posljednjih deset godi-
sa SAD-om, moraju se složiti nijama unosili razdor u Belgi- na, prvenstveno zahvaljuju-
sve članice EU-a. Uz to, bel- ju, insistirajući na autonomiji ći neumornom protivljenju
gijska savezna Vlada mora do- i jačanju regionalnih ovlasti. ekonomskim subvencijama za
biti saglasnost svih regionalnih Sada su zaglavili s nedovoljno Valoniju. Na federalnom nivou,
vlada. Samo Valonija je uložila snažnom saveznom vladom, a vlast su preuzeli 2014. godi-
veto. No, kako je moguće da upravo ih regionalni politički ne, stvarajući koaliciju desnog
jedna regija može blokirati je- centar, za kakav su se godina- centra koja nije uključivala
dan od najvećih međunarodnih ma zalagali, blokira i dovodi Socijaliste, najveću valonsku
trgovinskih sporazuma vrijed- u neugodnu situaciju. stranku. Politička kriza pota-
nog bilione eura godišnje. - Okolnosti su prilično nez- knula je ostale belgijske poli-
Nekoć centralizirana mo- godne. Ako zagovaraš veća tičke stranke, među ostalima
narhija s jakim nacionalnim prava regija, ne možeš samo i stranku Liberal Open VLD,
institucijama, Belgija se se- reći da se ta prava sada trebaju da pozovu premijera Charlesa
damdesetih godina 20. stoljeća nakratko prekršiti - objasnio je Michaela i njegovu vladu da
polako pretvorila u decentrali- za Politico Carl Devos, profe- naprosto poništi veto koji je
ziranu federaciju entiteta. To se sor političkih nauka na Ghent uložila Valonija.
dogodilo pod silnim pritiskom Univerzitetu. - Jedini ko se treba obave-
separatistički orijentiranih Fla- Najveća politička stranka zati na ovaj sporazum je mi-
manca, zasićenih dominaci- i glavna baza flamanskih na- nistar vanjskih poslova Didier
jom frankofonog stanovništva cionalista Novi flamanski sa- Reynders. Može li si Belgija
od stvaranja moderne Belgije vez (N-VA) je posebno bijesna dozvoliti ucjene i blokade dok
1830. Zemlja je pretvorena u zbog opstrukcije CETA-e. Ta cijela Evropska unija i ostatak
savez regija i lingvističkih za- stranka je na saveznom nivou svijeta to gleda - izjavila je
jednica, svake sa svojim parla- izrazito utjecajna, ali svejedno predsjednica te stranke Gwen-
mentom i vladom i sa svakom ne može natjerati južnu regiju dolyn Ruttern za VRT. Liberali
ustavnom reformom sve više Valoniju da se prikloni njiho- imaju podršku tamošnjih bizni-
izvršne vlasti u svojim rukama. vim željama. smena. Jedan od najmoćnijih
Frankofona Valonija, Flan- poslovnih lobista flandrijske
drija u kojoj se govori dijalekt Opet o “razdruživanju” privredne komore Voka, inače
holandskog i glavni grad (dr- - Fijasko s CETA-om sada bliski politički saveznik stran-
žave, NATO-a i EU-a) Brisel je razotkrio bolni paradoks u ke N-VA, pozvao je premijera
čine tri belgijske regije. One Belgiji. Valonska vlada koristi da jednostavno potpiše CETA
imaju ovlasti za donošenje od- suverenitet koji je stekla zbog sporazum.
luka u području poljoprivrede, flamanskih zahtjeva za auto- - Ako to dovede do institu-
okoliša i ekonomije. Uz to, ta- MAGNETTE: Bez potvrde premijera Valonije EU i Kanada ne mogu ništa nomiju - ističe Dave Sinardet, cionalne krize ili do nekakvih
kozvane lingvističke zajednice profesor političkih nauka u Bri- previranja, neka bude tako. Ra-
(francuska, nizozemska i nje- njezin premijer Paul Magnette ništa. Sporazum će biti bloki- u Brisel na potpisivanje. Veto selu uz napomenu da se nacio- dimo budale od sebe - ustvrdio
mačka) kontroliraju obrazova- ne predomisle, šefovi evrop- ran i kanadski premijer Justin Valonije, koja traži dodatne ga- nalisti, kao na primjer N-VA, je Hans Maertens, šef Voke za
nje, kulturu i medije. Svaka od skih država i vlada ne mogu Trudeau neće doći 27. oktobra rancije, izazvao je žestoke me- tome zaista ne mogu protiviti. list De Tijd.
regija i jezičnih zajednica ima đunarodne reakcije. Međutim Iako je ova pat pozicija oko Razmirice oko Kanade ponov-
svoj parlament i vladu. To zna- i Evropa i Kanada sada samo trgovinskog sporazuma vrlo no otkrivaju i duboke ekonom-
či da Belgija ima sedam par- Belgija ima sedam parlamenata i vlada mogu čekati i vidjeti može li frustrirajuća za saveznu vladu, ske različitosti u Belgiji. Prema
lamenata: geografskih regija geografskih regija frankofone Valonije, belgijska savezna vlada prevla- u teoriji bi, dugoročno gledano, podacima Centralne banke Bel-
Valonije, Flandrije i Brisela, “holandske” Flandrije i Brisela koje imaju dati otpor koji je pružila Valo- mogla ići na ruku flamanskim gije, 83 posto ukupnog belgij-
triju jezičnih zajednica i sa- nija i koji prijeti potapanjem nacionalistima. Flamanski po- skog izvoza dolazi iz Flandrije,
vezni parlament. Kada Belgi- ovlasti u području poljoprivrede, okoliša trgovinskog sporazuma između kret se već decenijama pokuša- 14,6 posto iz Valonije i 2,4 posto
ja potpisuje neki međunarodni i ekonomije, te triju jezičnih zajednica EU-a i Kanade, piše Politico. va izboriti za još veću autono- iz Brisela. U pogledu trgovanja
ugovor, čak i one koje ispre- (francuska, holandska i njemačka) koje Za razliku od Valonaca, Fla- miju. Polazišna tačka njihove s Kanadom, sjeverna regija drži
govara EU, svaki od sedam manci i njihovi saveznici u fe- politike – da je za Flandriju i udjel od 90,2 posto izvoza, a
izabranih tijela mora ga rati- kontroliraju obrazovanje, kulturu i medije i uz deralnoj vladi podržavaju spo- Valoniju bolje razdruživanje južni dio Belgije tek oko devet
ficirati. Ukoliko se Valonija i to savezni parlament i vladu. razum o slobodnoj trgovini, jer se ionako ne mogu složiti posto. P. Z.