Page 4 - 17.04.2016 Faktor 156

4 I I 17.4.2016.
NEDJELJA

Teme

Nekadašnji velikani danas su na koljenima, a radnici obespravljeni

KAKO SU UNIŠTENE BH.

GRAĐEVINSKE FIRME

FOTO: I. ŠEBALJ
Sve počne tako što politika u upravne odbore dovede svoje ljude, menadžere. I onda oni
počnu izbjegavati javljanje na tendere, pa se provuče priča da je preduzeće u krizi, krene

otpuštanje radnika. A onda je prema njima jedini spas u tome da to preduzeće neko kupi

rađevinske firme po- -Preduga je to priča i nije ve- CEMENTARA OTETA 2002. GODINE načina je, smatra, moglo biti i spas u tome da to preduzeće
put Vranice, GP Bo- zana samo za građevinarstvo već spajanje preduzeća. neko kupi – objašnjava.
sne, Hidrogradnje, u i ostale grane u našoj zemlji. Evo
-Tu su i nekretnine. Samo GP
Gsvijetu su nekada bile i Energoinvest je na granici. Od Hidrogradnja u kolapsu Bosna ima 30 hiljada kvadrata Rasprodaja imovine
poznate po svojoj kvaliteti rada, UNIS-a nema ništa. Također, i zemlje u Sarajevu. To je blago. Dodaje i kada taj neko kupi pre-
a danas su na koljenima, u ste- GP Bosna je u likvidaciji, Vra- Miralem Terzo, predstavnik Vijeća uposlenika radnika Ali, preduzeće je opet u likvi- duzeće za male novce, obeća
čaju, likvidaciji, ili nekima tek nica u stečaju, Hidrogradnja je Hidrogradnje, ističe da je 2002. Hidrogradnji u privatizaciji daciji – govori Kisić. da će uložiti određena sredstva
predstoji takav scenario. u teškoj situaciji. Puno je nago- oteta tvornica cementa Kakanj za 11 miliona KM, a u čiju je Prof. dr. Manojlo Babić, eko- u firmu, povećati proizvodnju,
milanih problema, viška radnika. izgradnju ovo preduzeće uložilo 80 miliona dolara. nomski ekspert za korporativno ali to ne uradi.
Nagomilani problemi A neuplaćeni doprinosi, porezi -Od tada, do 2016. godine, kroz Hidrogradnju je prošla upravljanje, tvrdi da je kod nas -Zapravo, nakon određenog
Da bi se takve firme izvukle iz su problem koji ne dozvoljava realizacija veća od milijarde KM. Od tog iznosa samo je 300 privatizacija zapravo proces uni- vremena počne sa rasprodajom
krize bili su im potrebni poslovi, izlazak na tendere. Tačno je da miliona KM došlo u kešu od naplate iračkog duga. I nakon štavanja, obezvređivanja javnih imovine. Prvo otpusti radnike, pa
projekti, ali i tu su im ruke bile se ne može konkurisati na me- svog tog novca došlo je do kolapsa kompanije. Nisu izmi- preduzeća. skupo proda nekretnine i deset
vezane. Nijedna bh. firma ne đunarodnim i domaćim tende- rene obaveze prema državi 13 godina, niti isplaćene plaće -Sve počne tako što politi- puta više zaradi, a najgore je što
može konkurisati na domaćim rima za posao ako niste izmirili 27 mjeseci. A deset godina radnici ne mogu da se liječe. ka u upravne odbore dovede to niko ne provjerava, ne spriječi.
ni međunarodnim tenderima, obaveze prema državi – govori Hidrogradnja je opljačkana. Ne možemo učestvovati na svoje ljude, menadžere. I onda To je jedno vrzino kolo. Samo
ukoliko prethodno nije izmi- nam Uglješa Kisić, likvidator u tenderima jer nam nisu uplaćeni doprinosi. Sudbina nam oni počnu izbjegavati javlja- da se tajkuni obogate, a ko šlji-
rila sve obaveze prema državi, preduzeću GP Bosna. je zapečaćena. Tako su kroz privatizaciju uništene i druge nje na tendere, pa se provuče vi radnike. Na ulicama hiljade
platila poreze, a radnicima do- Naglašava kako se moralo domaće korporacije, ali neko će za to jednog dana morati priča da je preduzeće u krizi, radnika traži svoja prava, velika
prinose. I zato ih danas nema nešto učiniti na spašavanju do- odgovarati – smatra Terzo. krene otpuštanje radnika. A preduzeća su uništena – zaklju-
niti u jednom projektu u BiH. maćih kompanija, a jedan od onda je prema njima jedini čuje Babić. E. DUVNJAK-ŠALAKA

Bosna International Forum u Austriji BOSANSKA GRADIŠKA Graditi suživot
Dolaze privrednici iz dijaspore

U gradu Linzu na sjeveru bi se otvorila radna mjesta, a ORGANIZATOR DŽEMAT U LINZU
Austrije održano je drugo po investitorima omogućile šted-
redu okupljanje privredni- nja i dobit. Istraživanje tržišta
ka iz BiH i iz bh. dijaspore. Prisustvovao je i gradonačel-
Bosna International Forum nik Linza koji je izrazio zado- U novembru 2015. održano je prvo okupljanje i forum u
(BIF) je projekat koji su po- voljstvo zbog ovog okupljanja Linzu u organizaciji džemata Linz, te uz podršku i sarad-
krenuli mladi privrednici koji i poželio sreću u radu. Prisut- nju više od 100 učesnika iz šest zemalja: BiH, Austrija, Švi-
imaju za cilj jačanje bh. eko- nima se obratio i ministar fi- carska, Njemačka, Slovenija i Turska. Tad se rodila ideja o
nomije, organizaciju i ulaga- nansija Unsko-sanskog kantona registraciji udruženja te se počelo s istraživanjem tržišta i
nje u projekte u BiH, kojim Zikrija Duraković, kazavši da potencijalnih ulaganja. Zasađeno cvijeće i drveće
je fokus Vlade USK pobolj- i kroz otvaranje biznisa. Poruke tolerancije
šanje privrednog ambijenta i Načelnik općine Velika Kla-
omogućavanje što boljih uslo- duša Edin Behrić je izjavio da Načelnik općine Bosanska Ističući da su narodi na pro-
va poslovanja. Predsjedavajuči u toj lokalnoj zajednici ima Gradiška Zoran Latinović storu BiH postali taoci tragične
Skupštine USK Nijaz Hušić je mnogo pozitivnih primjera, i predstavnici pravoslavne, prošlosti, Latinović je nagla-
naglasio da je ljudima u BiH gdje ljudi iz dijaspore otvara- islamske i katoličke vjer- sio da svi zbog djece i budu-
danas najpotrebnije otvaranje ju kompanije i radna mjesta, ske zajednice u toj lokalnoj ćih naraštaja moramo gledati
radnih mjesta. Govorio je i na- te je otvoren i ured za dijas- zajednici, te djeca iz sva tri u budućnost i stvarati pretpo-
čelnik općine Novi Grad Sara- poru. Na forumu su predstav- konstitutivna naroda jučer stavke za ljepši i bolji život,
jevo Semir Efendić koji je ista- ljeni projekti iz BiH koji su su simbolično zasadili crveni piše Fena. Vjerski službenici
kao da je bh. dijaspora jedan otvoreni za ulaganja stranim javor i cvijeće u parku pored su naglasili da treba vjerovati
od naših najvećih resursa. On investitorima, te su prisutni Kulturnog centra i time po- kako će naša djeca imati dobre
je dodao da je došlo vrijeme da pozvani da predstave svoje slali poruku mira, tolerancije međuljudske odnose, te graditi
Cilj je jačanje bh. ekonomije se naši ljudi vrate u domovinu ideje za projekte. i suživota. suživot na toleranciji.