Page 19 - 21.08.2016 Faktor 279

NEDJELJA I 19
21.8.2016. I

Kultura

HRVATSKI REDITELJ DALIBOR MATANIĆ U EKSKLUZIVNOM RAZGOVORU ZA FAKTOR

Fascinantno je da grad živi

za Sarajevo Film Festival

Najjača regionalna smotra sedme umjetnosti, epicentar susreta filmadžija. Predstavio
TV seriju “Novine”, koja govori o degradiranosti novinarskog poziva, a priprema

i projekat “Egzorcizam”, koji će, smatra, uzdrmati region i izazvati brojne reakcije

utor i reditelj više- Edita Karađole, Zijad Gračić, njegovog prethodnika.
struko nagrađivanog Olga Pakalović, Zdenko Jelčić, - To je eksperimentalni pro-
filma „Zvizdan“ Da- Goran Marković, Alen Liverić, jekat koji nas je natjerao da se
A libor Matanić bio je Tihana Lazović, Mijo Jurišić i igramo. Zanimljivo je to kako
gost 22. Sarajevo Film Festiva- Dajana Čuljak. se prepliće energija autora u da-
la. Povod njegovog povratka na - Degradiran je novinarski našnjem svijetu, gdje je sve pro-
ovu prestižnu smotru je TV seri- poziv, ne samo ovdje nego i u računato - pojasnio je Matanić.
ja „Novine“ (The Paper), čije su cijelom svijetu. Kapital je po-
prve dvije epizode premijerno čeo diktirati tekstove. Tako da Analiza sotone
prikazane preksinoć u Narodnom se kroz ovu seriju bavimo ne- Otkrio nam je da priprema proje-
pozorištu Sarajevo, u okviru pro- moći novinarskog poziva i no- kat koji će uzdrmati cijelu regiju.
grama „Pretpremijere“. vinarstva u svijetu. Sve radim na - To će početi kao pozoriš-
žilet i kod mene nema skrivanja ni projekat, a možda bude i
Niko nije junak - istakao je Matanić. neki bezbudžetni film. Zove
“Novine” govore o utjecajnom Serija, navodi on, siva je, se „Egzorcizam“. Nešto vrlo
političkom i konzervativnom nema crno-bijelih varijanti. Niko uznemirujuće i jezovito. Bavit
građevinskom poduzetniku, nije junak, svi imaju određene ću se analizom sotone u da-
koji odluči kupiti lijevo-libe- probleme s kojima se nose na našnjem dobu. Mislim da će
ralni dnevni list „Novine“ iz sebi svojstven način. Na hrvat- biti mnogo priče o tom filmu
dva razloga: prvi je saobra- skim televizijama s emitiranjem - tvrdi Matanić.
ćajna nesreća koju je skrivila počinje u devetom mjesecu. Za Sarajevo Film Festival
njegova majka kako bi zataš- - Dogovorili smo i abnormal- imao je samo riječi hvale, isti-
kao istragu. Ali, problemi na- nu široku svjetsku distribuciju, MATANIĆ: Jedan od 15 reditelja koji su radili film “Transmania” FOTO: J. BRUTUS čući da je to najjača smotra sed-
staju kada reporter „Novina“ što će biti možda i najveći isko- me umjetnosti u regionu, te da
ne odustaje od istraživanja... rak televizije iz ovih krajeva. Ali su oduševljeni i Amerikanci - dodao je Matanić. SFF-u. Kuriozitet tog projekta je epicentar susreta filmadžija.
Uloge su iznijeli Branka Ka- o tome ću moći reći nešto više i Evropljani, što nije ni čudo, On je i jedan od 15 reditelja je što je svaki reditelj sa svo- - Fascinantno je da grad živi
tić, Trpimir Jurkić, Aleksandar malo kasnije. Dešavaju se jako jer, očigledno je da je svugdje koji su uradili film „Transma- jih pet minuta nastavljao gra- za festival - zaključio je naš sa-
Cvjetković, Dragan Despot, lijepe stvari. Našim projektom isto kada je o novinarstvu riječ nia“, koji je također prikazan na diti priču na posljednjoj minuti govornik. M. ČUSTOVIĆ

U spomen-kući Svetozara Ćorovića okončana petodnevna likovna kolonija
Mladi mostarski umjetnici

predstavili svoje radove

Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” okupilo je 10 studenata likovne

akademije, od kojih su se neki prvi put predstavili mostarskoj publici

U prekrasnom ambijentu spo- KOSANIĆ i MASLO: Stvaranje likovne scene Mostara
men-kuće Svetozara Ćorovića
izloženi su svi radovi nastali na škole, obučavanje i doobuku okupila mlade ljude da se druže
petodnevnoj Likovnoj koloniji. mladih ljudi. Svečanost je pro- i šire pozitivnu energiju. I sama
Prisustvovali su ljubitelji umjet- tekla bez renomiranih likovnih je, veli, mnogo naučila tokom
nosti, prijatelji, te porodice uče- umjetnika, ali je Kosanić kazao ovih pet dana.
snika kolonije. Srpsko kulturno da su im vrata uvijek otvorena. - Razmijenili smo iskustva,
društvo „Prosvjeta“ okupilo je Ipak, fokus će biti na mladima razmišljanja o umjetnosti, slikar-
10 studenata likovne akademi- i oni treba da se udružuju, jer stvu, općenito o kulturi. Ovo je
je, od kojih su se neki svojim Mostar ima mnogo talentiranih već tradicija, a iz godine u go-
radovima prvi put predstavili mladih umjetnika. dinu nastojimo da budemo što
mostarskoj publici. Sabina Maslo je jedna od njih kvalitetniji. Iako je mali broj
Prosvjetina kolonija je umjet- i pred njom je svijetla buduć- umjetnika na koloniji, pokazali
nički događaj koji se već četi- nost. Završila je četverogodišnji su kvalitet, svako na svoj način.
ri godine održava u Mostaru, a studij na Univerzitetu “Džemal I ta brojka od 10 umjetnika jako
ove godine se odvija u saradnji Bijedić”, Odsjek likovnih um- je velika za Mostar. Nadamo se
s Centrom za kulturu Mostar i jetnosti – modul grafike. Tre- da će se mladi umjetnici u bu-
to u okviru manifestacije “Mo- nutno je na master studiju na dućnosti sve više prijavljivati
starsko ljeto”. Cilj kolonije je Pozitivne reakcije posjetilaca ovom fakultetu. Učestvovala je na koloniju - istakla je Maslo.
iz godine u godinu isti: okupiti na više grupnih izložbi, likov- Njeni radovi imaju poseb-
studente i mlade autore u zajed- projekta Prosvjete - pružanje više promovirati - rekao je Go- dva dana su im se pridružila još nih kolonija i projekata. Ma- nu priču. Jedan je autoportret u
ničkoj ideji stvaranja likovne i prilike mladima za dokazivanje. ran Kosanić, generalni sekretar dva umjetnika. slo je i organizatorica Likovne kombiniranoj tehnici na platnu
kulturne scene Mostara. Pošto je kultura u Mostaru na Srpskog kulturnog društva Pro- Tema je bila slobodna, a Kosa- kolonije mostarske Prosvjete. te videorad pod nazivom „De-
- Ova izložba je vrhunac likov- prilično niskom nivou, nadam se svjeta, dodavši kako je počelo nić je najavio i novu ideju - po- Predstavila se sa dva rada, ali je finiši“, koji govori o njenom vi-
ne kolonije, kao dijela velikog da ćemo je ovakvim događajima sa osam studenata, a posljednja kretanje Prosvjetine likovne na koloniji prvenstveno kako bi đenju umjetnosti. A. BEČIĆ ŠUTA