Page 35 - STAV broj 286
P. 35
Dalila Dee Simon s knjigom
o historijatu BiH
STAV: Koliko vam je dosadašnji rad Cen- medijima više od 75 godina. Moj odgovor SIMON: Mislim da Centar “Simon Wie-
tra na polju pružanja boljeg razumijevanja bio je da su preživjeli iz holokausta ispriča- senthal” dobro djeluje na mnogim fronto-
holokausta prosječnoj publici u Seattleu li svoje priče. Pisali su knjige, razgovarali vima, ali ne slažem se uvijek s njihovom
uspješan, makar među mlađim ljudima? u školama i činili sve što su mogli kako bi politikom.
SIMON: Bili smo vrlo efikasni sudeći pre- podijelili svoje priče. Te su priče bile te-
ma brojevima. S našim resursima godišnje melj onoga što danas vidimo u popularnim STAV: Putovali ste Balkanom prošle go-
dosežemo oko 50.000 ljudi. Podučavamo medijima. Najvažnije što sada treba učini- dine. Kakvi su Vam utisci?
historiju holokausta, ali i priče o žrtvama ti jeste snimiti što više osobnih priča kako SIMON: Moje djelimično putovanje Bal-
i preživjelima holokausta. Ova vrsta obra- se ne bi izgubile. Jednom zarobljene, ove kanom otvorilo mi je oči. Zaprepastilo
zovanja potiče empatiju i privlači studente priče mogu zauvijek živjeti. Tada naporan me je koliko su pogrešno zapadni medi-
jer svi vole priče. Ključ je u dosezanju do posao izlazi na tržište i gura ove priče u for- ji prenosili priču o Genocidu u Bosni. U
učitelja. Imamo mnogo radionica i seminara mate poput dječijih knjiga i drugih načina Americi su nas u to vrijeme navodili da
za nastavnike. Oni na kraju određuju koje koji dopiru do velike publike i stvaraju an- mislimo kako je to više građanski rat i da
resurse koriste kad predaju. Upućujemo ih gažman kojim bi ljudi željeli naučiti više. se druge zemlje ne bi trebale miješati, iako
kako poučavati predmet povijesnim kontek- smo čuli izvještaje o zločinima. Danas naše
stom i srcem i saosjećanjem. Naš krajnji cilj STAV: Šta mislite o nedavnom izvještaju školske knjige ne pokrivaju ovaj dio histo-
nije da naučimo historijske činjenice holo- o poricanju Genocida u Srebrenici na en- rije na Balkanu.
kausta već da učenicima pružimo dovoljno gleskom jeziku autorice Monice Hanson
znanja kako bi shvatili posljedice mržnje. Green, koji je došao do Vas? STAV: Kako vidite nedavne ulične demon-
Time se stvara bolja budućnost i odaje po- SIMON: Poricanje je posljednja faza ge- stracije širom SAD-a koje su uzrokovale
čast onima koji su ubijeni u holokaustu. nocida. Možemo saznati za više od 10 faza uklanjanje ili uništavanje mnogih statua
genocida koje se završavaju poricanjem. i drugih spomenika iz američke historije,
STAV: Vaš centar otvorio je prostoriju po- Poricanje Genocida u Srebrenici oblik je uključujući one posvećene “kontrover-
svećenu žrtvama Genocida počinjenog u mržnje. znim” ličnostima koje su imale rasistič-
Bosni i Hercegovini, za preživjele Boš- Danas možete pronaći negaciju holokausta ku prošlost?
njake iz Srebrenice. Da li je to zasnova- na društvenim medijima, posebno na Fa- SIMON: Vjerujem da, ako doista želimo
no na saradnji s lokalnom bošnjačkom cebooku. Mislili smo da je nakon suđenja ukinuti rasizam, moramo se držati svojih
zajednicom? Lipstadtu u Londonu poricanje holokaus- principa, definirati ropstvo i posljedičnu
SIMON: U našem muzeju imamo zid po- ta gotovo stvar prošlosti. Sada se vraća jer dehumanizaciju Afroamerikanaca kao ne-
svećen drugim genocidima i na tom zidu mu društveni mediji daju novu platformu. što pogrešno i zlo. Ovaj dio naše historije
prikazan je Genocid u Bosni. S bošnjačkom ne treba pamtiti ili komemorirati. Ne vje-
zajednicom u Seattleu sreli smo se prije STAV: Efraim Zurof, direktor Centra “Si- rujem u historijske greške. Mislim da ovi
nekoliko godina. Pitanje koje su imali za mon Wiesenthal”, javno je negirao Ge- spomenici trebaju biti u muzejima i pru-
nas odnosilo se na želju da saznaju kako da nocid počinjen nad Bošnjacima u Bosni i žiti historijski kontekst.
sjećanje na Genocid u Bosni i Hercegovini Hercegovini, što su pohvalile srpske na- Znam kako bih se osjećala kao Jevrejka da
ne izblijedi u historiji. Željeli su znati kako cionalističke stranke, političari i mediji. je, naprimjer, moj lokalni park imao kip
hebrejski narod uspijeva održati sjećanje o Koliko znate o ovom slučaju od prije ne- Hitlera, a kip južnjačkog generala Roberta
holokaustu na prvom mjestu u središnjim koliko godina i kakvo je Vaše mišljenje? E. Leeja ne vidim ništa drugačije. n
STAV 27/8/2020 35