Page 34 - 31.12.2015 Faktor 50
P. 34
34 I I 31.12.2015, 1. i 2.1.2016.
ČETVRTAK, PETAK I SUBOTA
2015- 2016.
Zadnju smrtnu kaznu u BiH izrekao Okružni vojni sud u Sarajevu
Ratni zločinci Damjanović i
Herak nikada nisu pogubljeni
Dvojici osuđenih ratnih zločinaca smrtna kazna prvo zamijenjena sa po 40 godina
zatvora, a kasnije sa po 20. Nail Ikanović, osuđen na smrtnu kaznu zbog ubistva supruge
i troje djece, nikada nije dočekao strijeljanje jer se objesio u centralnom zatvoru
PIŠE BERINA PEKMEZOVIĆ Mnogi Zeničani se i danas
sjećaju slučaja otmice i svire- Herak je prvi srpski
našoj državi smrtna pog ubistva jedanaestogodiš-
kazna je ukinuta 1998. njeg Brune Čalića. Zbog ovog vojnik osuđen za
godine, ali je prije toga ubistva pred streljačkim vodom genocid i na smrtnu
U zabilježeno nekoliko su 1972. godine završili Crno- kaznu. On je nakon
slučajeva u kojima su zločinci gorci Dragomir Bajčeta i Viš-
kažnjavani, uglavnom, strijelja- nja Pavlović. hapšenja priznao
njem. Jedno od strašnijih ubista- Za ovaj zločin ona se odlučila da je ubio više od
va koje se dogodilo na područ- kako bi osvetila svog pastorka 35 ljudi i silovao
ju BiH, a za koje je dosuđena koji je nastradao u saobraćaj-
smrtna kazna, desilo se 1970. noj nesreći, koju je nenamjer- desetine djevojaka,
godine. Tada je osuđen Nail no izazvao otac malog Brune. od kojih je neke
Ikanović iz Cazinske Krajine, Iako je sud dokazao da Brunin lično ubio, većinom
koji je, na nagovor ljubavnice, otac nije kriv za nesreću, Viš-
sjekirom ubio suprugu i svoje nji to nije bilo dovoljno. Ona je na području u to
troje djece. jednog dana otišla u kuću Ča- vrijeme okupirane
lića i predstavila se kao žena
Strijeljani otmičari koja traži stan za svog sina, te Vogošće
Ikanović je radio u Njemač- je tako upoznala Brunu i nje-
koj, a njegova supruga i djeca govu majku.
su bili u BiH. On se u Njemač- Kad je bila sigurna da je Bru-
koj zaljubio u ženu koja ga je no dječak kojeg traži, Pavloviće-
zbog novca nagovorila da ubije va je unajmila fizičkog radnika
svoju suprugu i djecu. Vrativši Bajčetu, kojem je platila 500 hi-
se kući, Ikanović ih je svih če- ljada tadašnjih dinara, kako bi ga
tvero ubio sjekirom i odmah se ubio. Dijete su na stepenicama,
vratio za Njemačku odakle je koje vode od škole prema kući,
izručen. Ujutro je Ikanovićev oboje sačekali i odveli na obli- Zadnja izrečena smrtna kazna nikada nije izvršena
punac ušao u kuću i zatekao žnje groblje. Tamo ga je Bajčeta
kćerku i unuke kako leže mrtvi. usmrtio s devet uboda nožem. vojni sud u Sarajevu, koji je 12. Sretko Damjanović ZABRANA SMRTNE KAZNE
Dobio je srčani udar i umro na Oni su uhapšeni u vozu prili- marta 1993. osudio Borislava pušten je kući u julu
mjestu. Međutim, smrtna kazna kom povratka u Crnu Goru, te Heraka i Sretka Damjanovića. Najviša kazna 40 godina
nad Ikanovićem nije izvršena jer su ubrzo osuđeni na smrt, nakon Oni su dobili jedinstvene smrt- 2002. godine
se ubio u Centralnom zatvoru čega su strijeljani i pokopani na ne kazne za krivična djela geno- Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, čiji je
dok je čekao odluku o pomi- neoznačenoj lokaciji. cid, ratni zločin protiv civilnog “dva-tri puta nedjeljno”. He- potpisnik BiH, i evropskoj pravnoj stečevini, smrtna kazna
lovanju. Objesio se za rešetke Posljednju smrtnu kaznu u stanovništva, a Herak je osuđen rak ga je opisivao kao “zatvor je u potpunosti zabranjena. Toga se pridržavaju sve evrop-
zatvorskog prozora. našoj državi izrekao je Okružni i za krivično djelo ratni zločin za žene i javnu kuću za srpske ske države osim Bjelorusije u kojoj je izricanje i izvršenje
protiv ratnih zarobljenika. borce”. On je potom priznao da smrtne kazne dopušteno. Ustavom BiH iz 1995. godine,
Međutim, njih dvojica su ipak je, pošto ih je prethodno silovao, onemogućeno je izricanje i izvršenje smrtne kazne u Bosni i
ostali u životu, jer je 16. de- ubio šest djevojaka Anisu, Fa- Hercegovini. U Federaciji je smrtna kazna ukinuta 1998. go-
cembra 1995. godine na prav- timu, Mairu, Sabinu, Senadu dine donošenjem Kaznenog zakona kojim je ona zamijenje-
nu snagu stupio Opšti okvirni i Šubulu. na kaznom zatvora u maksimalnom trajanju od 40 godina.
sporazum za mir u BiH. Time -Imali smo naređenje da silu- Međutim, Narodna skupština RS-a nikada nije izmijenila
je prestala mogućnost da sudovi jemo zatvorenice zbog jačanja Ustav tog entiteta. U RS-u nije izrečena nijedna smrtna ka-
izriču smrtnu kaznu ili da odrede morala srpskih vojnika - izjavio zna, a i da jest, svakako ne bi mogla biti izvršena zbog ono-
njeno izvršenje ukoliko postoji je tada na suđenju. ga što propisuje Evropska konvencija o ljudskim pravima.
pravomoćna presuda kojom je
izrečena takva kazna. Silovanja i ubistva -Zadnji put odlazi u „zatvor Heraka i Damjanovića.
U presudi se navodi da je He- Herak je prvi srpski vojnik osu- kod Sonje“ sa Savom Slagalom Nakon ponovne žalbe Vr-
rak, služeći u neprijateljskoj, đen za genocid i na smrtnu ka- gdje im Dragan Damjanović do- hovnom sudu Federacije BiH,
BORISLAV HERAK SRETKO DAMJANOVIĆ takozvanoj Vojsci Republike znu. On je nakon hapšenja pri- vodi djevojku po imenu Sabina sud je u martu 1999. odlučio da
Srpske, od 16. maja 1992. do znao da je ubio više od 35 ljudi staru 25 godina, odvode je na ranije određene kazne postanu
SLUČAJ IZ 1976. GODINE polovine oktobra 1993. godine, i silovao desetine djevojaka, od sprat i uvode u sobu u kojoj su kazne zatvora od po 20 godina.
Zbog druge žene ubio sina kao pripadnik „Biočke čete“, a kojih je neke lično ubio, veći- i ranije bili. Damjanović joj je Herak je iz zatvora na Igma-
nom na području u to vrijeme naredio da se skine, a zatim su nu izašao na slobodu krajem
kasnije i kao pripadnik „Kre-
meške čete“, izvršavao nared- okupirane Vogošće. U presudi je silovali. Djevojka je nakon augusta 2012, a poslije toga
Posljednja smrtna kazna, za zločin koji nije u vezi sa rat- be o etničkom čišćenju sela od su potanko opisani monstruo- toga odvedena na brdo Žuč, mu se gubi svaki trag. On će
nim dešavanjima u BiH, izvršena je 1976. godine. Strijeljan muslimanskog stanovništva, te zni zločini koje je Herak po- gdje je Herak ubio hicem iz ostati upisan u bh. historiji
je Dušan Prodić, pružni radnik iz okoline Doboja. Nakon što prinudno raseljavao i ubijao mu- činio tokom rata. Nakon silo- automatske puške - navodi se kao zločinac koji je, osim pred
je ostao udovac sa šestogodišnjim sinom, Prodić se ponovo slimane sa područja Vogošće. vanja „kod Sonje“, djevojke u presudi Vrhovnog suda BiH. sudom, hladnokrvno i detalj-
oženio. Sa novom suprugom, Leksijom, imao je dvoje djece. S Borislav Herak i Sretko Da- bi, zajedno sa saučesnicima, Na ovu presudu advoka- no skoro svaki zločin koji je
obzirom na to da je sin iz prvog braka naslijedio majčino ima- mjanović su tokom istražnog odvodio na brdo Žuč gdje bi ti osuđenih zločinaca su se počinio opisao u vojnom za-
nje, maćeha je na Prodića vršila pritisak da ga se riješi kako bi postupka i suđenja priznali da ih strijeljao, te njihova tijela nekoliko puta žalili, ali je te tvoru u Sarajevu pred grupom
njena djeca dobila dio imovine. Dušan je vremenom podle- su u motel “Kod Sonje” odlazili sakrivao u grmlje. žalbe Vrhovni sud BiH odbi- novinara među kojima je bio i
gao pritisku i sina je gurnuo u rijeku Ilovu. Držao mu je glavu jao, da bi drugostepeno vijeće John Barnes iz “New York Ti-
ispod vode sve dok se dječak nije ugušio. Istu kaznu dobila Borislav Herak je iz zatvora na Igmanu izašao na Kantonalnog suda u Sarajevu mesa”, koji je priču o zlikovcu
je i njegova supruga Leksija, ali je kasnije pomilovana i osu- slobodu krajem augusta 2012, a poslije toga mu krajem novembra 1998. prei- pronio širom svijeta. Sretko Da-
đena na 20 godina zatvora, dok su djeca data na usvajanje. načilo smrtnu kaznu u kazne mjanović pušten je kući u julu
se gubi svaki trag zatvora od po 40 godina za 2002. godine.