Page 11 - 23.07.2016 Faktor 250

23.7.2016. I I 11
SUBOTA

Regija

UKRATKO VRHOVNI SUD NR HRVATSKE 1946. PROGLASIO GA KRIVIM

MAKEDONIJA
Fotografije

u biračkom
spisku

Birački spisak na narednim
izborima u Makedoniji, bez
obzira na to kada će oni biti
održani, pored imena birača
sadržavat će i fotografiju,
ovjerenu od nadležnih službi,
prenio je portal MKD.mk. U
toku je, naime, izrada softve-
ra za ubacivanje slike birača
s ličnih karata. Cilj objavlji-
vanja fotografije birača u bi-
račkom spisku je da se spri-
ječe moguće malverzacije
sa stranim ličnim kartama.
To je i dio dogovora koji su
postigli lideri četiri najutje-
cajnije stranke.

SRBIJA
Presuda Stepincu IVAN

TURUDIĆ
poništena u cijelosti

DAČIĆ: To nije normalno Temeljni krimen koji se Stepincu stavlja na teret je činjenica da je u vrijeme
Zagreb NDH bio zagrebački nadbiskup, obrazložio je sudija Ivan Turudić

opterećen agrebački Županijski na pošteno suđenje, žalbu i pravne države”. u odluci o krivnji niti u odluci u NDH, za nasilno katoličenje
Beogradom je u cijelosti poništio obrazloženu sudsku odluku, - Presuda jedino u odnosu na o kazni. Samo su ponovljeni i pravoslavaca, za pomaganje
presudu pokojnom kao i načela zabrane prisil- optuženog Stepinca nije obra- onako općeniti navodi optuž- ustaškom režimu, ali i nepri-
Tehnički ministar vanjskih Znadbiskupu Alojziju nog rada, vladavine prava i zložena niti u odluci o krivnji ni nice. Temeljni krimen koji se jateljsku propagandu nakon
poslova Srbije Ivica Dačić Stepincu kojega su komuni- Stepincu stavlja na teret je či- kraja rata, prenijela je Hina.
rekao je u saopćenju da je stičke vlasti 1946. osudile na STEPINČEVA ULOGA U RATU njenica da je u vrijeme NDH Presudu je 11. oktobra 1946.
ponašanje odlazeće hrvatske 16 godina zatvora i prisilnog bio zagrebački nadbiskup. Sam donio Vrhovni sud koji ga je
vlade “premašilo sve granice rada te petogodišnji gubitak Spor sa Srbijom se zapitao tokom suđenja – pa proglasio krivim po svim tač-
normalnog”. političkih i građanskih prava. šta sam trebao učiniti? Otići kama optužnice. U februaru
- Retorika, rječnik i neskri- Reviziju presude zatražio Katolička crkva je Alojzija Stepinca 1998. proglasila bla- u šumu ili pobjeći u London. 1992. Sabor Republike Hr-
vena mržnja koja zrači iz sva- je nadbiskupov nećak Boris ženim, a zatim je Vatikan pokrenuo njegovu kanonizaciju, On se odlučio ostati sa svo- vatske donio je “Deklaraciju
ke njihove izjave i nastupa, Stepinac. odnosno proglašenje svetim čemu se, međutim, usprotivila jim narodom s kojim je bio o osudi političkog procesa i
više nije samo potreba prediz- država Srbija i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Taj postu- i za vrijeme jugoslavenske presude kardinalu dr. Aloj-
borne kampanje u Hrvatskoj, “Montirani proces” pak je privremeno obustavljen, a istovremeno je formira- monarhističke diktature i za ziju Stepincu” u kojoj stoji
već izraz patološke optere- - Presuda nadbiskupu Alojziju na komisija SPC-a i Katoličke crkve u Hrvatskoj, koja bi uz vrijeme Titove komunističke da je “na montiranom poli-
ćenosti Srbijom i antisrpske Stepincu iz 1946. poništena posredovanje Vatikana trebala utvrditi činjenice o životu i diktature – kazao je Turudić. tičkom sudskom procesu ne-
histerije u Hrvatskoj, čiji je je jer grubo krši sadašnja i djelu Stepinca, kojeg u Srbiji smatraju odgovornim za mnoge vino osuđen stoga što je od-
predvodnik hrvatska vlada - tadašnja temeljna načela ma- žrtve Srba, Jevreja i Roma u Drugom svjetskom ratu. Postoji Presuda i Deklaracija bio po nalogu komunističkih
napisao je Dačić. terijalnog i procesnog kazne- tvrdnja da je, nakon osamostaljenja Hrvatske, obdukcijom Stepinca je u septembru 1946. vlastodržaca provesti crkve-
nog prava civiliziranog dijela Stepinčevih kostiju utvrđeno da sadrže neke štetne radioak- tadašnje Javno tužilaštvo Na- ni raskol i odvojiti Katoličku
CRNA GORA čovječanstva – obrazložio je tivne spojeve, iz čega se zaključuje, da su ga komunističke rodne Republike Hrvatske, crkvu Hrvata od Rima i Vati-
sudija Ivan Turudić, prenijela
temeljem Zakona o krivičnim kana, s dalekosežnim ciljem
vlasti godinama trovale. Godine 1953. dr. Ludwig Heilmeyer,
Napredak na je Hina. Turudić je kazao da poznati hematolog iz Freiburga, dijagnosticirao mu je po- djelima protiv naroda i drža- uništenja Katoličke crkve kao
ve, optužilo da je sarađivao s vjekovnog čuvara i zaštitnika
“presuda montiranog politič-
licitemiju, rijetku bolest krvi, koja nastaje zbog stvaranja
putu u NATO kog suđenja Stepincu, među prevelikog broja crvenih krvnih zrnaca. italijanskim i njemačkim oku- očuvanja identiteta i slobode
ostalim, krši načelo prava patorom te ustaškim režimom hrvatskog naroda”.
Senat poljskog parlamenta
jednoglasno je usvojio zakon o
ratifikaciji članstva Crne Gore UTRKA ZA NOVOG GENERALNOG SEKRETARA UN-a
u NATO-u, s obrazloženjem da
članstvo Crne Gore ima veliki
značaj u ograničavanju utjecaja TÜRK IMA NAJVEĆE ŠANSE
Rusije na Balkanu, a također
šalje Moskvi signal da nema
prava veta na proširenje zapad- Slovenski kandidat za gene- je samo bivši komesar UN-a rezultatu. Ostali kandidati su: zauzela je treće mjesto po broju Susana Malcorra i njezin slo-
nog vojnog saveza. Pristupni ralnog sekretara UN-a Da- za izbjeglice António Guterres. Irina Bokova (Bugarska), Helen ohrabrujućih glasova - devet, vački kolega Miroslav Lajčak
protokol o učlanjenju Crne nilo Türk nezvanično je iz- Konačna odluka o novom sekre- Clark (Novi Zeland), Christiana kao i bivši srbijanski ministar zaostaju za njima. Na začelju
Gore u NATO mora ratifici- bio na drugo mjesto, nakon taru ne očekuje se prije oktobra Figueres (Kostarika), Natalia vanjskih poslova Vuk Jeremić su crnogorski ministar vanj-
rati još 20 zemalja članica, a završenog prvog kruga taj- ili novembra. Vesna Pusić, biv- Gherman (Moldavija), Vuk Jere- i bivši makedonski ministar skih poslova Igor Lukšić i biv-
sljedeće zemlje koja bi treba- nog glasanja u Vijeću sigur- ša šefica hrvatske diplomatije, mić (Srbija), Srđan Kerim (Ma- vanjskih poslova Srđan Kerim ša moldavska ministrica vanj-
le okončati proces ratifikacije nosti UN-a, pošto je dobio dobila je tek dva “ohrabruju- kedonija), Miroslav Lajčak (Slo- - tik ispred bivše novozelandske skih poslova Natalija German,
su Rumunija, Italija i Grčka. 11 “ohrabrujućih” glasova, ća” i 11 “obeshrabrujućih” mi- vačka), Igor Lukšić (Crna Gora) premijerke Helen Clark s osam bivša šefica UN-a za klimu iz
prenosi agencija STA. šljenja, uz dva glasa “bez mi- i Susana Malcorra (Argentina). ohrabrujućih glasova. Argentin- Kostarike Christiana Figueres
Više glasova od njega dobio šljenja”. Riječ je o najgorem Direktorica UNESCO-a Bokova ska ministrica vanjskih poslova te Vesna Pusić.