Page 39 - STAV broj 186
P. 39
Dijana Hadžizukić Alen Kalajdžija
“Ako hrvatska politika ulaže u hrvatski jezik, i ako srpska politika
ulaže u srpski jezik, i to bez obzira na broj studenata, pa makar
se radilo o samo jednom studentu, i zalažu se da ti odsjeci
opstanu, moramo se zapitati šta stoji na strani bosanskog jezika.
Vidite, čim se postavi pitanje o bosanskom jeziku, odmah nekako
imate problem s finansiranjem. A istovremeno nam nije problem
finansirati brojne druge stvari”
jezika i kompletnog bošnjačkog identite- bosanskom jeziku i njegovoj važnosti”,
ta, mišljenja sam da Odsjek za bosanski naglašava Kalajdžija.
jezik mora opstati po svaku cijenu i bez Direktor Instituta za jezik prokomen-
obzira na broj upisanih studenata. Mi više tirao je i status bosanskog jezika u Mosta-
ne možemo očekivati grupe od dvadeset i ru i nedavna dešavanja u vezi s Odsjekom
više kandidata, kao što je to bilo nekada, za bosanski jezik i književnost Fakulte-
ali moramo prihvatiti svakog studenta i ta humanističkih nauka na Univerzitetu
maksimalno mu se posvetiti”, poručuje “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Hadžizukić. “To govori koliko naša bosanskoher-
cegovačka i probosanska akademska za-
Kada je riječ o bosanskom jeziku i nje- jednica ne vidi značaj bosanskog jezika u
govom statusu u Bosni i Hercegovini, kao reafirmaciji države Bosne i Hercegovine.
i u zemljama bivše Jugoslavije, direktor Bosanski jezik nešto je što ulazi u habitus
Nadam se da Univerzitet neće ostati sam u Instituta za jezik u Sarajevu dr. sc. Alen kulturnog, nacionalnog i etničkog identi-
ovim nastojanjima, te da će, u vezi s ovim Kalajdžija napominje da je, u vezi s ovim teta države, a naše akademske i političke
pitanjem, kompletna društveno-politička pitanjem, u junu u Banjoj Luci održana elite to ne prepoznaju. Oni se uglavnom
zajednica, kao i njene institucije, djelo- konferencija pod nazivom Jezik, sloboda povode za nekim jeftinijim političkim
vati u okviru svojih nadležnosti. Vidite, i tradicija – Društveno-politička stvarnost poenima, a ne vide priliku da zapravo
jasno je da Odsjek za bosanski/hrvatski/ bosanskog jezika u južnoslavenskoj jezičkoj bosanski jezik postane platforma na ko-
srpski jezik i književnost na Fakultetu zajednici. “Tu smo pozvali stručnjake iz joj će djelovati u budućem vremenu. Na
humanističkih nauka Univerziteta ‘Dže- zemalja bivše Jugoslavije da nas upozna- ovom se planu mora i treba raditi i dje-
mal Bijedić’ u Mostaru posljednjih godina ju sa situacijom o pravima upotrebe bo- lovati. Ljuljanje Odsjeka za bosanski je-
ima veliki problem s malim brojem pri- sanskog jezika u njihovim zemljama. Za- zik u Mostaru traje već godinama. Tu se
javljenih studenata, a onda, posljedično, ključak je bio da je bosanski jezik u svim ide za čistom pragmatikom. Smatram da
i s malim brojem diplomiranih profesora zemljama zastupljen, kao i da treba raditi političke elite moraju malo više povesti
bosanskog jezika i književnosti. Razlozi na poboljšanju uvjeta rada ljudi koji žive računa o bosanskom jeziku, a ne samo de-
su brojni – od sve manjeg broja novoro- u tim područjima. To bi podrazumijevalo klarativno. Ako hrvatska politika ulaže u
đene djece, velikog broja porodica koje institucionalnu podršku države Bosne i hrvatski jezik, i ako srpska politika ulaže
iseljavaju iz Bosne i Hercegovine, preko Hercegovine. Međutim, došlo se i do op- u srpski jezik, i to bez obzira na broj stu-
teških uvjeta zapošljavanja, pa do nedo- ćeg zaključka: što su govornici bosanskog denata, pa makar se radilo o samo jednom
statka kandidata zbog upisa maturanata jezika formalno-pravno u ravnopravnijoj studentu, i zalažu se da ti odsjeci opsta-
na fakultete čije su diplome prihvaćene poziciji u odnosu na druge narode, to je nu, moramo se zapitati šta stoji na strani
u zemljama Evropske unije, informatika status bosanskog jezika u slabijoj pozici- bosanskog jezika. Vidite, čim se postavi
naprimjer. S druge strane, o važnosti stu- ji. Ondje gdje je bosanski jezik manjin- pitanje o bosanskom jeziku, odmah ne-
dija bosanskog jezika na Univerzitetu u ski, on je poprilično priznat i ima svoja kako imate problem s finansiranjem. A
Mostaru suvišno je bilo šta reći”, napomi- prava, a ako je ravnopravan, prvenstveno istovremeno nam nije problem finansirati
nje Hadžizukić, te nastavlja: “U kantonu u slučaju Bosne i Hercegovine, tu je bo- brojne druge stvari. Ovo se mora promi-
u čijem Ustavu stoji ‘bošnjački jezik’, u sanski jezik i ugrožen. To je nekako pro- jeniti, jer, sudbina bosanskog jezika jeste
kojem se u većini škola bosanski jezik ne dukt svih naših paradoksa i on se uklapa sudbina države Bosne i Hercegovine. Ovo
može odabrati kao maternji, a unutar opće u sva društveno-politička dešavanja koja dvoje, po mom mišljenju, ne treba odva-
klime kontinuiranog negiranja bosanskog su naša svakodnevica. Mi institucional- jati”, konstatirao je Kalajdžija. n
no moramo raditi na podizanju svijesti o
STAV 27/9/2018 39
