Page 17 - 30.07.2016 Faktor 257
P. 17

30.7.2016. I         I 17
                                                                                                                             SUBOTA

                                                                                                                           Ekonomija



      POJAM DANA             Problem carinskih stopa muči tekstilnu i obućarsku industriju

      Likvidnost
      gotovinu dovoljnu za pokriće  Sirovine i materijal
       Likvidnost je svojstvo imo-
      vine ili njezinih pojedinih dije-
      lova koji se mogu pretvoriti u

      preuzetih obaveza. Likvidnost
      firmi nerijetko se definira kao
      sposobnost trgovačkog društva  skuplji od cijene rada
      da pravovremeno podmiruje
      svakodnevne aktivnosti bez fi-
      nansijskih poteškoća, odnosno
      mogućnost, tj. raspoloživost
      finansijskih sredstava da se is-
      pune povučeni depoziti i dru- Tekstilci smatraju da se mora sniziti carina na uvoz sirovina kako bi uopće
      ge finansijske obaveze prema
      dospijeću. U poslovnoj eko- opstali na tržištu i izdržali pritisak konkurencije sa Dalekog istoka
      nomiji je likvidnost, uz renta-
      bilnost, jedno od osnovnih na-  ekstilna i kožarska  Bosni i Hercegovini sa onima
      čela upravljanja korporacijom   industrija u Bosni i  u EU na uvezeni đon u konač-
      u robno-novčanoj privredi.    Hercegovini po vri-  nici poskupljuju cijenu final-
                             Tjednosti izvoza nala-   nog proizvoda.
      CIJENE NA              zi se odmah nakon drvoprera-  - Ako đon košta pet eura,
      SVJETSKIM      $       đivačke i metalske industrije.  Nijemac će platiti tri posto, a
      BERZAMA                Ona generira više od 30.000  mi 15 posto carine na taj iznos.
                             radnih mjesta i ima značajan  Kada se pravio Sporazum o sta-
                             udio u ukupnom BDP-u zemlje.  bilizaciji i pridruživanju vjero-
      ZLATO                  Ukupan izvoz ove industrijske  vatno je nekome promaklo da
                             grane u 2015. godini izno-  korigira carinske stope u BiH
                             sio je 650 miliona eura (1,27  sa onima u EU. Sada kao po-
                             milijardi KM). Osim što nije  sljedicu imamo da je tekstilna
                             prepoznata kao strateška indu-  i obućarska industrija nekon-
                             strijska grana, industrija kože,  kurentna u odnosu na fabrike
                             obuće i tekstila suočena je i sa  u Bugarskoj i Rumuniji, čija
                             visokim carinama na uvoz si-  je carinska stopa na uvoz si-
                             rovina. Zbog nedostatka bazne  rovina tri posto – kazao je naš
                             industrije, naše fabrike obuće  sagovornik.
                             prisiljene su uvoziti konac,   Direktor Sanina je rekao   SANINO DERVENTA: Prisiljeni uvoziti repromaterijal
                             ljepilo i đon.           da pored viših carinskih sto-
                                                      pa, problem ima i sa cijenom  očuvali proizvodnju – spome-  skuplji u konačnici nego cije-  - Teško je parirati najmno-
      $1,329/UNCA            Carinske stope           transporta i vremenskim ro-  nuo je Pazurević.   na rada da se izradi par obuće  goljudnijim zemljama poput
                             Ova grana privrede je nisko-  kom isporuke.        Prema njegovim riječima po-  – dodaje Pazurević.  Kine, Indije ili Vijetnama, jer je
      NAFTA                  akumulativna i izrazito rad-  - Đonove iz Azije ako po-  seban problem predstavlja ne-  Bespoštedna utrka  tamo cijena rada još uvijek niža
      BRENT                  no-intenzivna. Tekstilci sma-  ručimo da dođu brodom, onda  dostatak bazne industrije zbog        od naše. Zahvaljujući geograf-
                             traju da bi se smanjenje nameta  ih čekamo šest sedmica, dok  čega praktično sav repromate-  Podvukao je da nedostatak  skom položaju, kvalifikovanoj
                             ovoj grani odmah osjetilo.  transport avionom traje sedam  rijal i sirovine mora uvoziti.  strategije razvoja tekstilne in-  radnoj snazi i kvaliteti uspje-
                               Direktor Fabrike obuće Sa-  dana, ali je pet puta skuplja ci-  -  Konac, ljepilo, đon i kožu  dustrije kao i svih ostalih grana  vamo pridobiti neke inostrane
                             nino iz Dervente Radovan Pa-  jena prijevoza. Istovremeno,  uvozimo, čak i pomoćni po-  privrede dovodi do toga da se  partnere i kroz lohn poslove
                             zurević izjavio je za Faktor da  rokovi isporuke za klijente  trošni materijal poput igala  firme jedva snalaze u bespo-  osiguravamo opstanak – naveo
                             neujednačene carinske stope u  moramo poštovati kako bismo  za šivanje. Repromaterijal je  štednoj utrci.  je Pazurević.   K. SILAJDŽIJA

                             Ohrabrujući makroekonomski podaci                                          Rafinerija nafte Bosanski Brod

                             Unatoč problemima,

      $42,25/BAREL
                             BiH sve više izvozi
      GAS


                             Bosna i Hercegovina u pr-
                             vom polugodištu 2016. godine
                             ostvarila je izvoz u vrijedno-
                             sti od 4.694.369.000 KM, što
                             pokazuje da je izvoz uvećan
                             za 188.704 KM ili 4,19 posto
                             u odnosu na isti period prošle
                             godine, ocijenio je direktor                                               Rafinerija nafte Bosanski Brod: Smanjili broj zaposlenih
                             Sektora za makroekonomski
                             sistem Vanjskotrgovinske                                                   Polugodišnji gubitak
      $2.86 MMBTU            komore BiH Momir Tošić.
                               Rekao je da su pozitivni
                             efekti povećanja izvoza i ra-                                              31,3 miliona KM
      ALUMINIJ               zultirali blagim smanjenjem
                             vanjskotrgovinskog deficita                                                Rafinerija nafte Bosanski  za 3,3 miliona KM. Rafine-
                             za 0,54 posto u odnosu na isti                                             Brod zabilježila je neto gu-  rija povezanim pravnim
                             period prethodne godine, tako                                              bitak od 31,3 miliona KM u  subjektima duguje oko 534
                             da deficit za šest mjeseci 2016.   Otvaranje novih tržišta doprinijelo rastu izvoza  prvih šest mjeseci 2016. go-  miliona KM. U odnosu na
                             iznosi 2.990.203.000 KM.   razmjenu utjecale poboljšana  2015. godine.     dine, navedeno je u finansij-  prošlu godinu broj zapo-
                               - Bez obzira na složenu situ-  izvozna potražnja, pad svjet-  - Ovakve promjene rezul-  skom izvještaju o poslovanju  slenih smanjen je za 200 i
                             aciju na globalnom planu, BiH  skih cijena berzanske robe i  tirale su pokrivenošću uvoza   kompanije, koji je objavljen  na kraju prvog polugodi-
                             odolijeva negativnim trendovi-  bazni efekt od prošle godine, te  izvozom od 61,1 posto što je   na Banjalučkoj berzi. Tako  šta bile su zaposlene 1.002
                             ma i bilježi određeno poveća-  otvaranje novih tržišta. Prema  više za 0,54 posto u odnosu   je ukupni akumulirani gu-  osobe. Rafinerija nafte Bo-
                             nje izvoza – zaključio je Tošić.  njenim riječima, uvoz u BiH u  na drugi kvartal 2015, a uku-  bitak iz prethodnog perioda  sanski Brod u većinskom
                               Stručna saradnica u Sekto-  prvom polugodištu 2016. izno-  pan obim vanjskotrgovinske   premašio 550 miliona KM.   je vlasništvu ruskih kom-
                             ru za makroekonomski sistem  sio je 7.684.572.000 KM, što  razmjene je povećan za 3,84   Gubitak je u odnosu na  panija „NjeftegazInKor“
      $1,609/TONA            Belma Hasić ocijenila je da su  je više za 269.231 KM ili 3,63  posto i iznosi 12,3 milijarde   prethodnu godinu povećan  i „Zarubežnjeft“.
                             na povećanu vanjskotrgovinsku  posto u odnosu na isti period  KM – dodala je Hasić.
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22