Page 23 - STAV broj 390
P. 23
iz političke kulture svim akterima, te doka- svetosavsko-nacionalsocijalistička ideolo- šovinizam, ali i ističu važnost kolektivnog
zala da je kapacitirana suočiti se s najkom- gija. Bošnjaci nikada nisu bili ni dobri ko- identiteta: ljudi su podijeljeni na narode
pleksnijim problemima i ponuditi racional- munisti, komunisti su bili onoliko koliko su kako bi se bolje upoznavali.
na rješenja za njih. morali biti, egzistencijalnog opstanka radi. Razumijevajući islam i kao sistem vri-
Uzmemo li u obzir dijahronijski i sin- Zato i ne treba čuditi što su Bošnjaci jedi- jednosti koji ne živi samo u zabranima meta-
hronijski kulturni, ideološko-politički, psi- ni narod koji je, nakon raspada Jugoslavi- fizičko-teoloških sistema nego i u ovosvjet-
hosocijalni kontekst unutar kojeg Bošnjaci je, vodila partija koju je osnovao protivnik skim, praktičnim okvirima, Alija Izetbegović
artikuliraju politička stajališta i, što je još komunizma, Alija Izetbegović. U vraćanje je temeljne islamske principe nastojao im-
važnije, način na koji ih artikuliraju, teško državnih suvereniteta sve narode bivše Jugo- plementirati u političku praksu. Možda bi
ćemo se oteti dojmu da bi politički narodi slavije vodili su komunisti, osim Bošnjaka. mu se i moglo prigovoriti što je Islamskom
brojnijih naroda s dužom demokratskom tra- deklaracijom fokus stavio na ummet, ne na
dicijom mogli isposlovati ono što su uspjeli POLITIČKA FILOZOFIJA ALIJE partikularnu zajednicu (nacionalnu, bošnjač-
SDA i BS. Kako god, i jedna i druga uspi- IZETBEGOVIĆA ku) kojoj pripada, ali takva vrsta prigovora
jevaju postići rezultate koji su za Bošnjake Dvije su diskurzivne paradigme iz kojih i nije bitna, jer je, u presudnom trenutku,
u postojećoj konstelaciji odnosa na balkan- je emanirala politička fizionomija Bošnjaka: svoj dotadašnji politički prosede transfor-
skom i evropskom prostoru više nego dobri. islamski monoteizam i politička filozofija mirao u nacionalni i formirao Stranku de-
Općenito, bošnjačka politika u cijelosti, Alije Izetbegovića nikla na njemu, a čija je mokratske akcije.
u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, suština potpuno korespondentna temeljnim Politička filozofija Alije Izetbegovića vi-
Kosovu, na prostorima koje mahom naselja- vrijednostima liberalne demokratije Zapada. talna je, i takva će s Božijom pomoći ostati
vaju Bošnjaci, uvijek je bila faktor stabilno- Islam, kao filozofija života koja svojim dugo poslije nas. Jedno od njenih temelj-
sti, partner za rješavanje problema, nipošto sljedbenicima daje precizna uputstva za nih načela jeste sljedeće: “Stepen demo-
faktor nestabilnosti. Narod koji je u socijali- ovosvjetski život, ne prepoznaje, čak i zabra- kratije jednoga društva mjeri se odnosom
stičkoj Jugoslaviji priznat tek 1974. godine njuje isključivost. Od uzvišenih kur’anskih većine prema manjini.” Sličnu izjavu, a u
pod imenom koji označava pripadnike religije poruka o zabrani prisiljavanja u vjeru, preko kontekstu recentnih događaja vezanih za
(Muslimani), nad kojim je izvršen genocid uputstava kako se ponašati u ratu, ekono- promjene Izbornog zakona u Bosni i Her-
i koji se od završetka ratova iz devedesetih miji, s onima s kojima se potpisuje ugovor, cegovini, dao je njegov biološki i politički
godina prošlog stoljeća do danas nalazi pod dogovor, sve do ajeta koji isključuju rasizam, nasljednik Bakir Izetbegović. Komentirajući
drugim oblicima agresije uspijeva iznjedriti
političke partije koje konstruktivno partici-
piraju u političkom životu Zapadnog Bal-
kana, braneći vlastite nacionalne interese,
baštineći vrijednosti liberalne demokratije
kao da im je ona u tradiciji stoljećima, a ne
svega nekoliko decenija. U čemu je tajna?
Od pada Bosne 1463. godine Bošnja-
ci su pripadali državnoj zajednici nadna-
cionalnog karaktera. Preko Osmanskog i
Austrougarskog Carstva, obje Jugoslavije,
a danas na putu ka još jednoj nadnacional-
noj zajednici – Evropskoj uniji. U njihovoj
političkoj genetici kao da je ugrađen kod
koji im omogućava da, s jedne strane, inte-
resno grade odnose s drugim narodima, a
da pritom ne pređu crvenu liniju vlastitih Kenana Strujić-Harbić poslanica je Bošnjačke stranke u Crnoj Gori. Poznata je po svojim diskusijama
kojima beskompromisno brani bošnjačke nacionalne i crnogorske državne interese. Uoči zasjedanja
nacionalnih interesa. Dijeljenje političkog Skupštine na svom Twitteru napisala je: “Odluke ćemo donositi hrabro i isključivo u interesu naroda koji
prostora s drugim narodima njima je nešto predstavljamo, građanki, građana i cijele Crne Gore van svih uskostranačkih i ličnih interesa. Da je vječna!”
sasvim prirodno, čak i kada su prinuđeni di-
jeliti ga s narodima koji su nad njima izvršili
genocid. Nacionalni romantizam Bošnjake
je zahvatio vrlo kratko i to samo u književ-
nosti, kad i ostale narode. Ali za razliku od
ostalih naroda, taj oblik isključivosti (naci-
onalromantičarski) ostavili su ondje gdje je
i formiran, u zasebnom književnom svijetu,
dok je Srbima, recimo, svijet fikcije poslu-
žio da grade iracionalne političke narative,
od čijih posljedica Balkan ni dan-danas ne
može živjeti u miru.
U političkom smislu, dakle, Bošnja-
ci nikada nisu baštinili vrijednosti ide-
ologija isključivosti, pa je otuda sasvim
razumljivo zašto, za razliku od svojih su-
sjeda, nikada nisu iznjedrili neke veliko- Bakir Izetbegović - Politika utemeljena na liberalno-demokratskim načelima temeljni je kurs koji slijedi SDA.
projekte i bili sljedbenici zločinačkih ide- Nije je lahko voditi jer Agresija na Bosnu i Hercegovinu iz Srbije promijenila je oblik, a u borbi za očuvanje
ologija kao što su ustaška i velikosrpska bošnjačkog identiteta SDA se mora braniti i od moralističko-populističkih napada tzv. sarajevske “Trojke”.
STAV 26/8/2022 23