Page 3 - STAV broj 390
P. 3

UVODNA RIJEČ


            Almir Mehonić






                                               U jednom zakonu spojiti aparthejd i ljudska prava
                                                      ŠTA JE “HERR”


                                                          SCHMIDTOV


                                                           PROBLEM?






            Sve što se dogodilo, sve što smo gledali   bilo gledati izdaju Evrope. Kako nam je slu-  danas, u središtu evropskog kontinenta, želi
          i preživjeli, čuli u svjedočenjima, pročitali   šati moralne lekcije od onih koji su progla-  nametnuti sličan model? U jednoj evropskoj
          u knjigama, sve što je utvrđeno na među-  sili Srebrenicu EU zaštićenom zonom, pa   zemlji, po tom modelu, katolička manjina
          narodnim sudovima, a u vezi sa zadnjom   je predali Mladićevim koljačima, uz čašicu   od 7 posto sprovodila bi politiku segrega-
          Agresijom na BiH, može da bude, ali ne   šljivovice? Kako je bilo kada je evropsko   cije prema evropskim muslimanima kojih
          mora da znači. Sve je pod znakom pitanja   političko smeće uvelo embargo na oružje   ima preko 55 posto. Možda je nervno ra-
          i podložno sumnji i tumačenjima raznih   golorukom narodu kako bi horde ubica i   strojstvo visokog predstavnika prouzroko-
          palamuda u čijoj filozofiji nema aksioma i   koljača što prije završile s nama? Kako je   vano ovim teškim zadatkom. Nije lahko u
          sve je relativno. Naravno, Bošnjaci su na-  nama godinama s Miloševićem, Tuđma-  jednom zakonu spojiti aparthejd i ljudska
          vikli na takav pristup prije svega iz Beogra-  nom, Karadžićem, Mladićem, Bobanom,   prava. Zakonske norme iz Južnoafričke Re-
          da, tamošnje političke, kulturne, crkvene   Dodikom, Čovićem i onima koji žele oza-  publike i presude suda iz Strasbourga. To
          i intelektualne elite. Navikli smo i iz Za-  koniti aparthejd? Pored svega toga, niko   poništava jedno drugo.
          greba, posebice u posljednje vrijeme. S tim   od političkog vodstva Bošnjaka, od Alije   Selimović je napisao da Bošnjaci “ne
          pristupom živimo i u BiH, s onim politi-  pa nadalje, nije se ovako ponašao. Nikada   liče na junake, a najteže ih je uplašiti prijet-
          kama i medijima iz Banje Luke i zapadnog   se niko nije derao i uzvikivao: SMEĆE!   njom”, dodao bih i povišenim tonom. Boš-
          Mostara. Ipak, ono što je novum jeste da   A imali smo razloga, jer najveće političko   njaci i bh. patriote žele prisustvo OHR-a. Mi
          takav narativ počinje dolaziti iz određenih   smeće jesu oni koji su nijemo gledali kla-  poštujemo funkciju visokog predstavnika.
          ljevičarskih krugova u Sarajevu i stranaka   nicu u BiH, genocid, etnička čišćenja, si-  Mi baštinimo pozitivnu evropsku tradiciju
          tog ideološkog miljea. To se može uočiti,   lovanja, ratne zločine. To su Schmidtove   multikulturalnosti. Mi smo je branili svo-
          prije svih, u nastupima zvaničnika Naše   kolege i sunarodnjaci. To je taj milje odakle   jim životima. Ali mi osjećamo na svojoj
          stranke, ali ne zaostaju ni funkcioneri dru-  je došao, da nas sve izjednačava. I patrio-  koži često licemjernu i sebičnu Evropu. Nas
          gih stranaka srodnog ideološkog svjetona-  te i secesioniste i one koji brane državu i   se više ne može varati. Poslije Srebrenice
          zora. I to posebno boli i vrijeđa, jer, uvjetno   one koji je žele uništiti i žrtvu i agresora.  i “zaštićenih” zona mi više ne vjerujemo u
          rečeno, dolazi s naše strane, iz našeg rova.   Ali, zašto se Schmidt ovako nediplo-  obećanja i datu riječ. Zato smo supersenzi-
            Boli i ljuti kada dolazi i iz međunarodnih   matski ponio? Je li njegov nastup zapra-  bilni na pokušaje tih igara. Mi nećemo i ne
          krugova. Zamislite kada bismo mi visokog   vo priprema za odluke koji će ići u susret   pristajemo da budemo evropski pokusni re-
          predstavnika Schmidta počeli poistovjećiva-  HDZ-ovim zahtjevima? Možda je neurav-  zervat. Evropski Južnoafrikanci. Crna rupa
          ti s Hitlerom, jer i on je političar i on je iz   noteženi nastup Schmidta prouzrokovan   na evropskom ćilimu u kojoj važe posebne
          Njemačke. Uvrijedilo bi to herr Schmidta.   činjenicom da želi nametnuti model koji   mjere i zakoni. Ne želimo da nas se treti-
          Možda ga i razbjesnilo kao onomad u Go-  nema podršku ni 10 posto građana, koji je   ra drugačije jer smo muslimani. Jesmo li
          raždu. A, eto, on je baš u tom Goraždu nama   pritom antievropski i na tragu aparthejda.   zbog toga manje slobodni, manje građani,
          uradio to. Stavio sve u kantu za smeće. I to   Svaka odluka OHR-a i visokog predstav-  ljudi ? Ne postoji balkanski narod koji je
          s onim: “Smeće, potpuno smeće...”  nika morala bi imati podršku građana ako   više opredijeljen za EU i NATO od Bošnja-
            Dio je ovo već viđene relativizacije i   nema podršku političara. I to najmanje 50   ka. Toliko da kod nas to i nije tema. Nije,
          izjednačavanja politika, političara i odgo-  posto građana BiH. A postoje modeli izbor-  jer se podrazumijeva. Kod nas i ne postoje
          vornih u BiH od pojedinih međunarodnih   nog zakona koji su evropski i koji bi imali   političke partije i organizacije koje se pro-
          zvaničnika. I to na jedan vrlo prost i nepri-  i preko 70 posto podrške bh. društva. Zato   tive pristupanju EU i NATO. Mi želimo
          mjeren način. Ne mogu biti isti čelnici se-  je Schmidt u problemu kako objasniti da se   Evropu, evropske vrijednosti i modele. No
          paratističkih politika, oni koji blokiraju i   zanemaruje većinsko raspoloženje građana i   pitanje je da li Evropa želi nas.
          razbijaju državu na dnevnom nivou, i lideri   da se želi izaći u susret jednoj maloj skupi-  Ima ona priča kada je Churchillu nje-
          politika koji su na braniku suvereniteta dr-  ni i da su ti modeli zasnovani na vrijedno-  gov saradnik rekao da podrška Titu i nje-
          žave. Nisu iste politike kojima se presudilo   stima koji nisu evropski nego južnoafrički.  govim borcima Jugoslaviju gura u komu-
          za genocid i UZP i politike koje su branile   Aparthejd je bio uveden zvanično 1948.   nizam. Dobio je odgovor: “Šta nas briga.
          državu i narod od istrebljenja.   u Južnoafričkoj Republici. Bijela manjina   Nećemo mi živjeti tamo.” Ova priča pod-
            Trebao se, prije histeričnog nastupa u   u 20. stoljeću sprovodila je politiku rasne   sjeti na sadašnju međunarodnu politiku u
          Goraždu, herr Schmidt upitati kako je nama   segregacije. Zvanično i zakonski. Da li se   BiH. Šta ih briga. Neće živjeti u Bosni.   n


                                                                                                    STAV 26/8/2022 3
   1   2   3   4   5   6   7   8