Page 197 - KNJIGA SAŽETAKA

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA

Ljerka Armano, mag. med. techn., mag. bio.
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb

Martina Trnčević, mag. med. techn.
Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb

Izv. prof. dr. sc. Aleksandar Racz, dr. med. spec.
Zdravstveno veleučilište Zagreb, Zagreb

Potencijalne dobrobiti Shinrin-yoku kod osoba s ADHD-om

Shinrin-yoku ili „šumska kupka“ japanska je praksa koja uključuje uranjanje u šumsko
okruženje kako bi se poboljšalo fizičko i mentalno zdravlje. Ta terapija naglašava važnost
prirodnog okruženja za ljudsko zdravlje, koristeći se senzornim iskustvima za smanjenje stresa,
poboljšanje raspoloženja i podršku mentalnom blagostanju. Istraživanja pokazuju da boravak u
prirodi može pozitivno utjecati na različite aspekte mentalnog zdravlja, uključujući smanjenje
stresa, anksioznosti i depresije.
Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) je neurološki razvojni poremećaj koji
karakteriziraju nepažnja, hiperaktivnost i impulzivnost. Osobe s ADHD-om, posebno djeca,
često se suočavaju s izazovima u školi i svakodnevnom životu zbog teškoća u održavanju pažnje
i kontrole ponašanja. Iako se ADHD najčešće liječi kombinacijom lijekova i bihevioralne
terapije, sve je veći interes za nekonvencionalne terapije, uključujući terapije temeljene na
prirodi, kao dopunu tradicionalnim metodama liječenja.
Radom se daje pregled najnovije literature o rezultatima istraživanja utjecaja Shinrin-yoku
prakse na osobe sa poremećajem pažnje kao i značenje intervencija u prirodi u ublažavanju
simptoma ADHD-a.
Istraživanja pokazuju da Shinrin-yoku može imati korisne učinke za osobe s poremećajem
pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Izlaganje intervencijama u prirodi poput Shinrin-yoku imaju
pozitivan učinak na smanjenje stresa i poboljšanju fokusa bez nuspojava. Istraživanja pokazuju
da provođenje vremena u prirodnim okruženjima može smanjiti razinu kortizola, sniziti krvni
tlak i poboljšati raspoloženje, što bi moglo biti posebno korisno za upravljanje simptomima
ADHD-a. Nadalje, izloženost prirodi poboljšava koncentraciju i smanjuje impulzivnost kod
djece s ADHD-om najvjerojatnije kao posljedica umirujućih učinaka zelenih površina i većih
mogućnosti za tjelesnu aktivnost. Štoviše, šumsko okruženje može promicati svjesnost i
poboljšati izvršnu funkciju, pomažući u regulaciji pažnje i ponašanja.
Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se Shinrin-yoku uspostavio kao standardizirani
tretman za ADHD, istraživanja sugeriraju da bi se integracija „kupanja u šumi“ u planove
upravljanja ADHD-om mogla ponuditi kao komplementaran i holistički pristup ublažavanju
simptoma.

Ključne riječi: ADHD, Shinrin-yoku, „šumska kupka“, intervencije u prirodi

197