Page 74 - KNJIGA SAŽETAKA
P. 74

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA



               mr. sc. Andreja Marcetić
               Centar za potporu i inkluziju u zajednici
               Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora

               Zorica Gregurić
               Centar za potporu i inkluziju u zajednici

               Utjecaj mobinga na radnom mjestu na mentalno zdravlje,

               radnu učinkovitost i opću dobrobit zaposlenika i društva


               Mobing,  sustavno  psihičko  zlostavljanje  na  radnom  mjestu,  ima  značajne  i  dugotrajne
               posljedice  na  mentalno  zdravlje  zaposlenika.  Žrtve  mobinga  često  su  pogođene  visokim
               razinama stresa, anksioznosti,  depresije i  posttraumatskog stresnog  poremećaja (PTSP), što
               ozbiljno  narušava  njihovu  radnu  sposobnost  i  smanjuje  produktivnost.  Posljedice  mobinga
               dovode do povećanih izostanaka, dodatnog opterećenja za kolege i dugoročnih zdravstvenih
               problema.  Ti  efekti  rezultiraju  višim  socijalnim  troškovima  zbog  potrebe  za  medicinskim
               liječenjem  i  opterećenja  zdravstvenog  sustava.  Također,  neadekvatne  reakcije  organizacija
               mogu  smanjiti  povjerenje  i  koheziju  unutar  zajednice.  Mobing  se  definira  kao  dugotrajno
               psihičko,  emocionalno  ili  fizičko  zlostavljanje,  uključujući  izrugivanje,  omalovažavanje,
               ignoriranje i prijetnje, s ciljem destabilizacije i ponižavanja žrtve. Termin mobing potječe od
               engleskih  riječi  mob  i  to  mob,  označavajući  grupno  napadanje  i  neprijateljsko
               ponašanje.Pionirska istraživanja Heinza Leymanna značajno doprinose razumijevanju mobinga
               kao  sustavnog  zlostavljanja  koje  ozbiljno  ugrožava  dostojanstvo  i  integritet  žrtve.  Uzroci
               mobinga  u  suvremenom  društvu  uključuju  promjene  u  svijetu  rada,  disfunkcionalne
               organizacijske strukture i psihosocijalne faktore. Tehnološki napredak i tržišni izazovi mogu
               uzrokovati napetosti među zaposlenicima, dok loše radne metode i nedostatak komunikacije
               stvaraju toksična radna okruženja. Psihosocijalni faktori poput stresa i nesigurnosti također
               mogu  povećati  rizik  od  mobinga.  Mobing  se  može  klasificirati  u  nekoliko  oblika:  silazni
               mobing  (od  nadređenih  prema  podređenima),  uzlazni  mobing  (od  podređenih  prema
               nadređenima) i horizontalni mobing (među kolegama na istoj hijerarhijskoj razini). Svaki oblik
               mobinga koristi specifične taktike, napadajući različite aspekte života žrtve, uključujući njihovu
               sposobnost  izražavanja,  društvene  kontakte,  ugled,  mentalno  zdravlje  i  privatni  život.
               Posljedice  mobinga  su  ozbiljne  i  dalekosežne.  Mentalno  zdravlje  žrtava  često  je  ozbiljno
               pogođeno, što može dovesti do poremećaja kao što su anksioznost, depresija i PTSP. Fizičke
               posljedice uključuju glavobolje, probavne probleme i kardiovaskularne bolesti. Profesionalne
               posljedice  uključuju  smanjenu  produktivnost  i  motivaciju,  što  može  negativno  utjecati  na
               karijere onih koji su postali žrtave mobinga. Na razini organizacije mobing može uzrokovati
               smanjenje učinkovitosti, povećanje troškova bolovanja i smanjenje radne produktivnosti. Na
               društvenoj  razini  mobing  povećava  izdatke  za  zdravstvenu  zaštitu  i  utječe  na  ekonomsku
               stabilnost. Mobing na radnom mjestu predstavlja ozbiljan problem koji zahtijeva proaktivno
               djelovanje svih aktera. Organizacije trebaju implementirati preventivne mjere, pružiti podršku
               žrtvama i  razviti  politike koje osiguravaju  sigurnost i  dostojanstvo  svih zaposlenika. Samo
               zajedničkim  naporima  moguće  je  stvoriti  zdravije  radno  okruženje  i  poboljšati  društvenu
               dobrobit.

               Ključne riječi: mobing, mentalno zdravlje, radna učinkovitost, stres, organizacijska kultura







                                                                                                                74
   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79