Page 224 - Inovacije i izazovi u obrazovanju i sestrinskoj skrbi - KNJIGA SAŽETAKA
P. 224

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA



               Nikolina Matić, univ. mag. med. techn.
               Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb
               Filozofski fakulte Osijek, Osijek

               Branka Lujić, univ. mag. med. techn.
               Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb
               Filozofski fakulte Osijek, Osijek

               Doc. dr. sc. Ivica Matić
               Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb


               Istraživanje školske klime u Školi za medicinske sestre
               Vrapče


               Školska je klima relativno trajna kvaliteta školske okoline koja utječe na ponašanje njezinih
               članova, a temelji se na zajedničkoj percepciji ponašanja u školi. Tako se utjecaj školske klime
               ogleda  u  različitim  aspektima  školskog  života.  Povezana  je  s  boljim  školskim  uspjehom,
               manjim bihevioralnim i emocionalnim problemima učenika, većim zadovoljstvom poslom kod
               školskog  osoblja,  nižom  razinom  stresa  nastavnika  te  smanjenjem  sagorijevanja  na  poslu.
               Također, negativna školska klima povezana je s pojačanim stresom nastavnika, izostankom
               socijalne podrške nastavnicima te većim stupnjem nasilja i viktimizacije. Taj fenomen slabije
               je istraživan u hrvatskim školama te je cilj istraživanja bio utvrditi razinu školske klime u Školi
               za medicinske sestre Vrapče.
               U  istraživanju  je  sudjelovalo  35  sudionika  nastavnika  Škole  koji  su  tijekom  travnja  2024.
               godine ispunili Hrvatski upitnik školske klime za nastavnike (HUŠK-N). Prikupljeni podaci
               obrađeni su metodama deskriptivne i inferencijalne statistike. Upitnik je pokazao visoku razinu
               pouzdanosti (α = 0,859).
               Rezultati su potvrdili hipotezu da većina nastavnika pozitivno percipira školsku klimu budući
               da je prosječni skor na skali bio 3,50 ±0,45 (raspon 1 – 5). Nije bilo statistički značajne razlike
               između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika (t=-0,0839, p=0,934) u ocjeni školske klime.
               Nije  utvrđena  statistički  značajna  povezanost  između  procijenjene  školske  klime  i  duljine
               radnoga staža (r=.08).
               Pozitivno ocijenjena školska klima u Školi za medicinske sestre Vrapče pokazuje potencijal
               koji može imati utjecaja na školsko okruženje te pridonijeti razvoju strategija koje mogu više
               uključiti  roditelje,  i  stvoriti  inkluzivnije  i  sigurnije  okruženje  za  učenje.  Stoga  je  potrebno
               daljnje kontinuirano praćenje te unaprjeđenje školske klime.

               Ključne riječi: školska klima, Škola za medicinske sestre Vrapče, školsko okružje

















                                                                                                               224
   219   220   221   222   223   224   225   226   227   228   229