Page 36 - awe2106_merged
P. 36
10 Djaluna 20 yüni 2022
TRADISHON DI DERA GAI NA ARUBA (2)
Aruba tin un manera hopi spesial pa selebrá fiesta di San Juan.
Miéntras ku na Boneiru ta toka, kanta i bula kandela, un tradishon
ku a eksistí ántes tambe na Kòrsou, na Aruba nan tin e kustumber
di dera gai. Hubert (Juby) Naar, konosido periodista di Aruba i per-
sona ku hopi interes den folklor di e isla ei, a dokumentá hopi di e
aktividat di ‘Dera Gai’. Den un seri di algun artíkulo Juby Naar ta
kompartí su eksperensia i investigashon di ‘Dera Gai’.
Pa: Hubert (Juby) Naar
Fiesta pagano logra i ta p’esei mes, klero e tempu
Asina ta ku San Juan a kuminsá ei a kombin'é ku un fiesta esklesiás-
komo un fiesta pagano, markando tiko pa keda ku e kustumber òf trad-
fin di un aña agrikultural i prinsipio di ishon pagano i na mes momentu
otro. E eskritura di Julio Maduro ta dun'é un forma religioso.
splika ku indjannan i tur otro pueblo Di su lugá di origen, e sele-
indígeno ku ta biba den estado liber brashon a plama. Asina ta ku ta
natural, tabatin e temor inmenso pa selebr’é na Méksiko, na Guatemala,
hamber òf falta di alimento en gen- pero na restu di Amérika Sentral Mishoneronan katóliko a purba di kaba ku e ekspreshonnan pagano,
eral. El a basa su mes riba e indjan tambe ta selebr’é ku vários kambio pero no a logra.
den e region aki i asta ta suponé i desaroyo ku a bini despues, mes-
ku esaki lo tabata asina na Aruba kos ku na Aruba a bin kambio. diosnan. Mishoneronan no por a banderita di papel kòrtá, di katibu
tambe. Parti di Sur Amérika a adap'é, te kambia e selebrashon pagano pa nan a risibí e kustumber afrikano di
Pertenesiendo na e kulto ani- ku finalmente el a yega Aruba den hasi esaki unu religioso, kristian bula kandela i kana riba kandela i
mista, o sea mirando den tur opheto un époka basta remoto. Sigur ta ku òf konmemorá morto di un santu, di e fransesnan a heredá e baile ku
ku ta straño òf grandi, un deidat, un na fin di añanan 1800 pa kuminsa- manera norma tabata. muzik di akordeon (sinfonia).
Dios, ta lógiko ku nan tabata hasi mentu di añanan 1900, gobièrnu a E fiestanan di solo tabata tambe Aki e fiesta di San Juan ta un
ofrenda na un Dios spesífiko òf dekretá un ordenansa (òf lei), pro- kuminsamentu di verano i a kambia invitashon na kada kristian pa hasi
vários Dios den kombinashon, na hibiendo uso di kandela riba dia di esakinan pa nasementu di un santu, manera San Juan Bautista. Habri
e mes tempu. Esaki a impulsá e in- San Juan. pero mesklando paganismo ku kris- kaminda i lusa wowo di otronan pa
djan pa hasi ofrenda na su dios di Di lokual mi a saka for di archivo, tianismo. San Juan ku su boutismo presensia di Hesus meimei di nos.
abundansia i di áwaseru. Ta p’esei entre 1850 i 1900 na vários okashon tabata lusa bida pa e kaminda se-
ku e preparashon pa e fiesta, ku ta tabata prohibí pa kima sushi den sa- lestial. San Juan ku a nase yená ku Orígen indio
parti integral di e selebrashon, lo a bana, tereno habrí i mondi. Pa hasi Spiritu Santu. Julio Maduro, den su relato a
kuminsá hopi promé. kontròl tabatin ‘boswachter’. Si bo djis saka e fecha di San menshoná ku e orígen di fiesta di
Ta kuminsá ku e purifikashon, ku Juan for di bo mente i pon’é un San Juan ta Indio, algu ku den tur e
ta basá riba e echo ku kandela ta e Kambio di nòmber banda, bo ta ripará ku no ta e rel- añanan ku a pasa kasi ningun hen-
elemento mas apropiá. Nan ta hasi Un di e fundamentonan di balor evansia di e personahe históriko, ku de a menshoná mas na Aruba. Nos
nan kunuku, hòfi òf nan sabana lim- di hopi nòmber, no ta e nòmber mes, ta meskos ku hopi otro personahe a keda para muchu riba e prinsipio
pi i ta kima e sushi di kunuku. E pre- ni sikiera loke e ta representá, sino históriko, ta loke a dispará e pres- di e region fronteriso di Méksiko i
parashon tabata kaba e dia promé i e fiesta ku selebrá relashoná ku e tigio di e santu aki i di su nòmber, Guatemala i ku via Venezuela el a
mihó bisa ainda, e víspera, e anochi nòmber. Mas grandi e fiesta ta, mas sino e fiesta ku a dediká n’e. yega Aruba. Te ku ta menshoná ku
promé, na unda tur miembro di tribu grandi e nòmber ta. Si mira bon tambe, kristianismo e fiesta a originá na Méksiko i Gua-
ta bini huntu. E orígen di fiesta di San Juan no tin su gran divinidat femenino (e ter- temala.
tabata su nòmber, pasobra tabata minologia ku mayoria di religion ta Si bai bèk den Beibel i den his-
Katolisismo selebrá e fiesta pagano kaba i no usa), pero no a skohe mama di Dios toria, ta menshoná ku apòstel San
E dia di fiesta tabata un dia ku por a kambia e selebrashon, paso- pa presidí e fiesta di verano (okupá Tomas a yega te India predikando
ningun hende ta traha i tabata topa bra su ritonan tabata vinkulá ku e den wenter, den invierno, pa su yu Evangelio, tambe ku griegonan i
den su kunuku, sabana òf tereno poblashon kaba. A opta pa kambia Hesukristu), pasobra tabata mira romanonan den nan konkistanan, a
habrí pa efektuá wega òf otro evento e nòmber, e titular. solo den e kultura komo ‘un divinidat sigui e asina yamá ‘ruta di seda’, e
festivo. Ora ku katolisismo a yega, e E komunidatnan indígeno tabatin maskulino’. mésun ruta di e hudiu i kristiannan.
mishoneronan a purba di kaba ku e fiesta di solo ku su personifikashon San Tomas a yega te China, pero
ekspreshonnan pagano, pero no a ku tabata fiesta di bida di un di nan Oropeo a biba mas tantu tempu na India,
Aki por bisa ku e fiesta di San unda a mat’é tambe durante su mis-
Juan a yega kontinente amerikano hon di konberti paganonan na kris-
for di Oropa ku mishoneronan spaño tianismo i ku su disípelnan a sigui
i portugues. Si mira bon, na Brasil ku su trabou.
sinembargo ta menshoná ku e sele- Mi a yega di lesa un dokumento
brashon a bin di Macao, na China di logia, di masonnan, den kua nan
i ku e portuguesnan, kolonisadónan ta menshoná tambe e prosedensia
di Brasil, a trese esaki. Tambe ta di fiesta di San Juan, komo fiesta
menshoná na Brasil ku ta e katibu- di orígen indio i ku tin relashon ku
nan afrikano (afrikano sklabisá) a e dios Ganesa, ‘Señor di kamind-
bin ku e kustumber di bula kandela. anan’, den tradukshon Indio.
Esaki no ta straño, pasobra mishon- Fuera di e orígen, importante ta
eronan spaño i portugues tabata ku San Juan a bira e titular nobo di
rònt di mundu, segun por lesa den e gran fiesta solar i su splendornan.
historia. Kompletá ku liturgia, e nòmber di
Ta bisa ku e adornonan di e fi- Juan a krese te na límitenan inso-
esta di San Juan a yega Brasil, spechabel.
tresé for di otro kulturanan i ku e (Ta sigui den edishon di djaluna
San Juan Bautista. kolonisadónan portugues a bini ku 20 di yüni)