Page 23 - AM200914
P. 23
4 Djasabra 12 sèptèmber 2020
MISTERIONAN
BONERIANO
Lus misterioso Helder a bira burachi. No burachi ku bo ta bisa Shon Pe, Domito, Helder, tin un hende mas a Blanku pa baha, tata di: “Yon, e lus ta bin den
Leon (Yon) Goeloe ta un persona ku a skirbi for di tinu, nò, na kontrol. subi patras den trùk den baki. Weikander, wak e bira.”
basta di storia di spiritu. Kos ku tin bes e mes a Esta dushi, luna ta skur sí, pero e brisa di E lus a bin di nos tras, el a pasa nos tras, el
eksperensiá tambe. El a hasi su anotashon den Kaminda peligroso Boneiru anochi tabata manera aire kondishoná. a sende su brait. E trùk su sombra a keda kore
un manuskrito titulá: "Asina bida ta." Mama ta bisa: “Yon, solo ta bai drenta, kòr- Kuantu mi por ta kore, kuarenta kilometer. E ka- nos dilanti. E lus a manda un kayente den e trùk
Leon a skirbi di e lus (saltá) ku por a mira na da bon nos no tin lus, no keda lat anochi, pasó e minda no ta di asfalt, kaminda ta tera. ku nos no por a wanta. E trùk a kue un velosidat,
vários partido di Boneiru. Un storia interesante. kaminda di Rincon pa Playa ta peligroso.” Promé ku yega na Piedra Krus, Shon Pe di: e sombra ta bai nos dilanti.
Aki ta sigui su storia tokante e 'lus misterioso'. E no ta bisa peligroso di ke men den birada “Lala wak panort den laman aya, militarnan ta Tata ta bisa: “Yon wanta brek no?”
Tabatin un klase di lus ku tabata kore rònt den nada, pero pa kos nan malu, ku bo ta kontra hasi warda. Yon para e trùk un ratu pa nos por Mi di: “Tata, e brek no ta wanta.”
Boneiru. Niun hende no sa kiko e lus ei ta. den kaminda. Peligroso pa kosnan ku bo no ta mira.” Primi brek; e pedal ta keda duru. Stürwil no
E lus ta kore por ehèmpel na Playa Pabou kere. Kosnan ku ta duna hende su kurpa rel. Mi a para e trùk mi a paga e lus. ta lora, stürwil ta keda duru. Stür ta bai pa su
ku un velosidat di ochenta pa shen kilometer No tin outo ta pasa, no tin outo ta kore, no E di: “Wak riba laman, pariba ya.” kuenta.
asina lihé. Tin biaha mas lihé, tin biaha e ta kore tin nada. E lugánan ei tabata manera lugánan di Tabatin manera un bapor, pero bo no ta mira Ni brek ni stürwil ni klùch, nada. E trùk a
ku un velosidat di un oroplanu ku t’ei subi. vudu. Un parti mas ku otro. e bapor, bo ta mira e lusnan duna señal. keda bai te ku el a yega abou na Subí Blanku.
E lus ta chikitu, pero di gòlpi e ta bira grandi. Por ehèmpel pariba di Mangasina di Rei, ta E di: “Lala,” -- e ta fèltwagtu i e ta yu di Kòr- Aya e la keda kore pa parti banda di tata riba
E ta lusa, ku tur palunan ta keda ku nan sombra un lugá peligroso. Ora bisa peligroso ta pa alma sou – “wak nan ta duna señal na tera ku e otro- dos wil. Ei el a bai bòltu ku nos. El a bòltu, e lus
ta keda kore. Ora ku e manda e lus, bo wowo ta malu, spiritu malu. nan. Kuidou ku ta aleman nan ta. Ban para pa a paga.
bira skur. Ke men e ta bira grandi i bira chikitu. E Fòntein i Piedra Krus, ei ta e lugá di mas nos mira.” Mi a bin tende hende ta grita: “Ai m'è muri, ai
ta un lus ku tur hende tabatin miedu di dje. Niun peligroso ku tin. Porta Spañó, baha Subí Blanku Despues di ei e lus a paga. m'è muri. Yon saka mi.”
hende no sa kiko e ta. Bo ta hañ'é na kaminda. ta un lugá peligroso. E lus a dal sende ku un brait grandi den Awor mi ta grita: “Tata, tata, tata t'ei? Tata
Mathilda nunka no a mir'é, pasobra nan ta- Na Mèntòr, asina por sigui ku lugánan peli- Bolivia, pasó nos a para den Porta Spañó ei na t'ei?”
bata drumi trempan. E lus ei ta kore den saliña, groso. Piedra Krus. Mi no ta tende niun hende, mi di: “Aki ta mi
saliña pasùit, e ta bini kore playa pabou. No ta- Mama di: “Laga nos bai.” Shon Pe di: “Sí, awor nan a sende den Bo- so a keda bibu.”
batin hotèl ei banda. Mi di kuné: “Sí, nos ta bai mama,” pasobra livia.” Pero tata di: “Yon bo t'ei?”
Bo ta mir'é riba Klein Bonaire, den un mi tambe sa ku kasi mi no tin lus. Tata di kuné: “Shon Pe e lus aki ta e lus ku Mi di: “Sí,” lugá Shon Pe a keda hinká bou
sekònde el a yega Rincon. E ta chikitu e ta bira Shon Pe di: “Ai ki purá tin.” ta kore rònt Boneiru.” di e baki.
brait, e ta brait e ta bira chikitu. Te ainda e lus Mama di: “Shon Pe ta birando lat.” “Ai nò Lala, ami konosé e kosnan aki.” Domito a kore baha, el a kuminsá kore.
misterioso t'ei nan. Awor e asuntu di e lus ei ta Ènihou nan a keda papia, te ku tata di: E lus a paga na kosta ei bai den laman. Helder ta bis'é: “Domito warda, warda mi, no
bin aden kiko e lus a hasi ku mi. “Tende 'ki Yon, hiba Frederika, Chichi, Lin, Bin ku el a bin for di laman el a bin manera bai. Warda mi Domito!”
Mathilda nan, bolbe bin buska nos.” un lantèrno den Porta di Bolivia pegá ku nos. Helder a kore su tras. El a kore bai na e
Blèkout Helder di: “Yon, mi ta bai ku bo, despues nos Tata di: “Shon Pe, Yon, laga nos bai. E lus pos di kunuku. Ora el a yega na e pos pa tira su
Dor ku tabata den tempu di guera, anochi ta bolbe bin buska nan. Laga nan gosa.” aki ta e lus ku ta kore rònt.” kurpa den pos, Helder a gar'é.
tabatin blèkout. Si bo ta kore outo anochi e lei Mi a baha Mathilda ku Lin, ku Chita na Tera Shon Pe di: “Yon, kita bo papel pretu for di Helder di kuné: “Domito, tene bo kalmu.”
tabata mustra ku e lusnan di dilanti, e lusnan Kòrá. Nos a pasa un dushi dia, esei ta keda ku dilanti e lus, pone bo brait.”
brait, mester ta blòkiá. Ke men bo mester pone rekuerdo tambe, dushi dia, ku Mathilda nan a Mi di: “Shon Pe, mi no por hasié.” Polis
un papel pretu òf papel di semènt, fèrf e komple- konosé mas famianan di Rincon. El a kore den “Ta polis mi ta Yon.” Helder a kore ku tata te na Mèntòr. Na
tamente pretu òf bo tin ku fèrf e glas. trùk, mi a bah'é na su kas. Mi di: “Shon Pe, pero ami ta shofùr.” Mi ta sa Mèntòr el a bin fi a telefòn.
Mi tabata kòrta un papel di tres centimeter di Mi ta kalkulá, dia ku e kos ei a pasa mester hopi regla di Boneiru. Telefòn ta manera mulina di mula kòfi , tin
largura i un centimeter di anchura, poné riba tur tabata djadumingu, 18 di yüli. Mi a pasa baha “Ami ta responsabel pa mi outo, mi no ta ku drei. Drei pa yama sentral, pa pidi sentral pa
dos lus, pa nan no lusa den laira, pa enemigu- mama ku Chichi. Ami ku Helder a keda den outo. kit'é Shon Pe.” gezaghebber. Helder a bisa nan ku e trùk a bòltu
nan no mir'é. Ke men bo ta kore práktikamente Mama di: “Mi yu, bai ku kuidou, mi ta resa na Subí Blanku i ku Shon Pe Davelaar, ta bou di
sin lus, pasobra e lus ta mustra abou. pa boso, bai ku kuidou.” E no ke a laga mi bai. Pokopoko e trùk i pa manda un ambulans.
No ta tur outo tabatin e, pasobra no ta tur Mi di ku mama: “Nos no ta keda lat no.” Nos tabata bai pokopoko. Ora nos a yega Ambulans ta kual ke outo, Nos no por a hisa
outo tabata kore nochi. Tin outo tabatin e, por si banda di kunuku di Ilario, e lus a bin di pariba e trùk pa saka Shon Pe tampoko.
akaso ku nan tin ku kore nochi. Rincon den mondi. A bini gezaghebber van Leeuwen, L.D. Ger-
Awor nos a bai ku e fonograf i ku e bateri- Nos a yega Rincon. Ai, fonograf ta toka, in- Manera un lantèrno el a keda kore ku nos harts, Luitenant van Beek, a bini un dòkter, a bin
anan. A bai Johan Helder, tata, mama, Chichi, vitadonan ta bebe, nan ta balia, nan ta kome. Te kant'i kaminda. un polis mas, mi no sa ta ken e ta. Lugá nan
Mathilda, Lin, Chita i Domito Martijn. Domito a ku a bira banda di nueb'or di anochi mi ta bisa Tata di: “Shon Pe, kuidou ku e lus aki ta tabata na un fi esta.
muri riba bapor di guera. Tambe a bai Shon Pe nan: “Laga nos bai.” buska un problema.” Promé kos ku gezaghebber di: “Ahan e
Davelaar fèltwagtu, e tabata bai bira mi padrino Mi a kuminsá rabia sí, e ora mi di: “Nò, mi no Kita ku el a kita, el a bai pariba. Bo ta mira shofùr ta burachi, e ta burachi.”
di kasamentu. por keda mas, ta bira lat.” kon el a manda un brait. Shon Pe ta drumi ei bou.
Ora nos a yega Rincon, nos a bai na kas Nan a subi. Tata a subi dilanti, huntu ku mi. Ora ku nos a yega na kunuku di Toni pabou Gezaghebber di: “Shon Pe, kiko a pasa bo?”
di Shon Tan ku yùfrou Cristina. Yùfrou Cristina di Chandi di Shon Ka na Tra’i Montaña, el a bin “Mener, e shofùr ei no ta burachi. E no a
ta biba na Lago Heights pariba nan aki, nan a di pariba. Bin ku e lus a bin di pariba, el a lusa bebe ni un bibida. El a bebe òrèndjus mener, e
bai biba na Aruba. Nan tabatin e panaderia di nos ku bo ta sinti kayente di e lus. no ta burachi, ta e lus.”
Papa's Cake Shop na Aruba. E tambe a bira nos Tata di: “Ta kiko esaki ta, mi sa di e kos aki, Nos a bin hisa Shon Pe. E no por lanta e no
komader, el a bira madrina di un di e muchanan pero nunka mi a sintié asina. por para.
di nos. Nos a keda kore pokopoko, el a bai ariba. Shon Pe di: “Ai Dios, kumindá mi hendenan
Nos a bai bisa nan di kasamentu, ei tabatin Pariba di Chandi, tin un kunuku ku yama Wei- pa mi, yama nan ayó, pasobra ami ta bai muri.”
fi esta, nan a balia, nos a hiba un bòter di ròm, kander. E ora ei nos ta baha Subí Blanku. Awor gezaghebber di: “Ami no ta kere den
likùr i orèndjus, nan tur a gusta. Subí Blanku no tabata manera e ta awor aki. lokura, ki lus.”
Shon Pe ta keda: “Yon, dal un beter no?” Subí Blanku tabata un bahada hopi, hopi pelig- Luitenant di: “Wat gek hè, van die lus. Ki
Mi ta bis'é: “Shon Pe, mi no sa bebe.” roso. Ora bo ta subi Subí Blanku na pia, bo tin ku sort'i lus.”
Anto tata bisa: “Yon, no bebe.” dobla lomba. Manera nan ta bisa dobla lomba di Shon Pe Davelaar a kibra tres repchi, e no
E tempu ei ta ròm na bòter tabatin, ku nan ta morkoi pa bo kana subi, pasobra ta un subí steil por a bira padrino di nos mas, mester a pidi
bende na bòn, manera mi ta bisa bo ta kumpra e ta, awor aki nan a bah'é. Mingo Sjors pa Mingo ser padrino di nos. E ora
na pinchi òf na kana òf loke seya. Ta pone pre- nos a bin kasa.
imu, rasenchi i kaska di apelsina aden. E ta duna Aksidente
un holó masha dushi. Shon Pe a bira burachi, Piedra Krus Ora nos a yega nèt riba e kabes di Subí

