Page 9 - CITGO
P. 9
44 Djaluna 19 Febrüari 2018
na e lèsnan mes importante
Kontinuashon di pagina 9 Kontinuashon di pagina 41
Hürdónan di tènt a Interes grandísimo pa di Papiamentu i muzik tur
dos materianan ku ta ser
duná na Papiamentu.
mester wak kon ta sigui. OUT “, loke alumnonan
Prensa tambe tabat’ei
Ami ta kere ku nos komo a hasi i impreshonante e pa mira pa nan mes kiko
hürdónan mester manda un totalidat ku a asistí, a pasa i kon kosnan na SKAIH
señal kla i no aportá na Seú e kantidat di setenta i piku Pre-Universitario ta i lo
e aña aki, a ménos ku bin un bai ariba.
kana i nan a keda masha
sistema pa salvaguardá nos Nan a eksperimentá impreshoná pa loke nan a
produktonan”, asina un di e forma partisipativo i mira.
nan a komentá pa EXTRA. interaktivo di duna lès na
Riba e pregunta si e lo Ingles pa e materia di Ingles
E inskripshon a kuminsá
no pèrdè sèn ku e posishon i siensia i partisipá huntu 9.30 or i e aktividat a kaba
aki, el a kontestá ku ta mihó ku dosentenan entusiasmá algu pasá di 12 or di mèrdia.
pèrdè poko sèn awor aki pa
asina forsa tumamentu di e
medidanan nesesario den e
kaso aki.
“Sigui asina aki sigur
no ta un opshon. Ora bo
kere bo ta hasi negoshi pa
gana plaka, ta resultá ku bo
a pèrdè pa motibu di tur e
kosnan ku ta tuma lugá.
Niun hende no ta
asumí responsabilidat pa e
situashon.
Den futuro kisas lo
mester bai pidi depósitonan
riba e loke ta hür pero
esei tambe lo ta kontra-
produktivo”, asina el a
komentá.
Kontinuashon di pagina 37
Bahamas ku proyekto
kapasidat di e
proyektonan ta un poko
inkonsistente den sentido
ku ta papia di un refineria
di 50 mil barí i despues un
di 250 mil barí. Notabel ta
tambe, manera indiká ku
diferente di e aspektonan di
e akuerdo ta kasi mesun kos
ku Kòrsou a sera den promé
instansia ku GZE, entre
otro riba tereno laboral i
traspaso di konosementu.
Finalmente e mandatario
a bisa ku den e Heads of
Agreement a determiná ku
lo bin un fondo speshal di
100 mil dòler disponibel pa
desaroyo di proyektonan pa
komunidat.
Un entidat speshal lo
atendé kon lo bai usa e
fondonan aki.
Banda di esei lo bin den
kareda di 150 mil dòler
disponibel pa investigashon
marino. “Nos ambiente
marino ta di importansia pa
nos”, asina Minnis a bisa.
Punto importante ta
tambe ku e desaroyadó ta
komprometé su mes pa mas
tantu posibel usa material,
servisionan profeshonal i
rekurso humano di e pais.
Kaminda ta nesesario lo
pasa mas tantu posibel
speshalismonan pa yunan
di tera durante e proyekto.
“Ta un notisia importante
pa nos pais i den e próksimo
simannan nos lo duna mas
informashon”, asina dr.
Minnis a bisa.