Page 28 - AM220303
P. 28

7
                        Djárason 2 mart 2022

                                                                 Pa falta di maneho


        Diskushon ku ta resultá den






                                                  agresividat









          KRALENDIJK  -- Pa  kumpli ku nos leinan.”             su mes, pero semper su de- krese, pero nos ta konsiente  kariño  i  amabilidat,  pero
       falta  di  un vishon kla,  un                            saroyo i su kresementu, su  tambe ku nos lo no koperá  nos ta  pidi  sí rèspèt  pa e
       direkshon ku ta  kargá pa           Agreshon verbal      meta ta pa sirbi e hende den  pa nos pèrdè loke a hasi  boneriano i su manera di ta.
       pueblo,  kombiná  ku un        Den e kaso di turismo  tur sektor.                     Boneiru atra  ves di siglonan  I pa nos tumá  bo ku brasa
       falta  di maneho  den kua  krusero versus turismo           I ekspreshonnan ku mes-   úniko, esta nos lo hasi tur  habrí, hasi abo tambe komo
       henter pueblo, sin laga nin- duradero, di akuerdo ku  ter eliminá turismo krusero  nos esfuerso pa nos kon-        nos bishitante tur esfuerso
       gun sektor afó, ta kondusí  Coffie, por tuma nota ku e  di  masa,  mustrando  sola- servá  nos na tu ralesa,  kul-  pa integrá den nos komuni-
       den komunidat na disku- diskushon a bai asina leu  mente  riba  su punto  nan  tura ku a hasi di Boneiru  dat, siña apresiá nos kultura
       shonnan i ku asta ta resultá  ku el a bira hasta agreshon  nega tivo  pa ku nos isla  ta  e atrakshon turístiko ku ta  i no usa nos lugá solamente
       den agresividat innesesario.  verbal  ku menasa  i  ofensa  representá direktamente un  rekonosé pa su dushi hen-  pa  benefisio  personal,  siña
       E loke a sosodé den siman  na esnan ku no ta di mesun  menasa  pa eksistensia  di  denan, pa su hendenan am- nos idioma i de monstrá ku
       pasá den Parke  Wilhelmi- opinion ku otro. Esaki nun- hopi di nos hendenan ku ta  abel i servisial i ku Boneiru  bo tambe ke ta parti integral
       na,  pero  tambe  na  Waf  ka por ta e intenshon. Tur  dependé di e tipo di turismo  ta keda di Bone  riano  .     di nos komunidat  i ku bo
       Nello Craane, ta djis un di  hende ku ta biba i traha riba  aki, Coffie ta trese dilanti.  Coffie: “Nos lo trata tur  tambe  ke bisa orguyo sa m-
       e insidentenan ku a sali na  nos isla i ku tin un vínkulo   Coffie:  “Komo  repre- ku bin serka nos ku e mesun  ente ‘mi ta un boneriano’.”
       kla, pero ku sí tuma tempu  estrecho ku nos isla, sin de- sentante di e pueblo aki mi
       i skucha pueblo, lo nota ku  pendé di su orígen, desen- ta desaprobá e loke a pasa,
       ta  riba  diferente  tema  den  densia, koló polítiko,  sta- pero na e mesun momento
       komunidat nos hendenan ta  tus ekonómiko o sosial, tin  mi ta bisa ku ta deber di nos
       ekspresando nan malkon- derecho  di tin  un opinion.  gobernante, en partikular di
       tentu grandi ku e direkshon  Antó e arte di trata na kon- nos diputado di turismo, pa
       ku e aktual gobernashon ta  vensé otro di e benefisio nan  organisá seshonnan públi-
       hibando, segun miembro di  di bo opinion,, ta sintá den  ko, kaminda ta trese ku
       Konseho  Insular di Frak- e echo ku semper bo mester  luho i detaye kua direkshon
       shon Coffie, Daisy Coffie.   trata na argumentá bo opin- nos ke bai ku sosten di un
                                    ion di tal  forma ku esun  i tur.”
             Arogansia di poder     otro ta komprondé bo opi-      Grita so ku terminolo-
          Coffie  ta  skirbi,  djis  nion na promé lugá i ku e ta  gianan di palabranan gran-
       skucha reunionnan di Kon- sinti ku bo opinion ta nifiká  di no ta yuda i sigur no ta
       seho Insular  kaminda  no  benefisio pe tambe.           yuda  ora  ku  den  práktika
       tin debate riba kontenido      Coffie ta sigui: “Tin un  tin  gruponan ta  sinti  nan
       di maneho, pero ta reina un  grupo grandi ta dependé to- mes menasá den nan eksis-
       arogansia di poder, den kua  talmente di turismo krusero  tensia pa e direkshon ku ta
       mandatarionan  ta  praktiká  i ora bo papia ku nan tokan-  bayendo, Coffie ta skirbi. E
       arbitrariedat,  ta nenga re- te  turismo di kalidat,  etc.,  no ta yuda ora ku gruponan
       dondamente  di duna kon- bo mester laga nan mira i  ta sinti ku pa Tili sí tur kos
       testa riba preguntanan ku ta  sinti ku e direkshon otro ei  por, pero pa Tala sí ta pone
       hasi, ta kana sali for di sala  tin  benefisio  pa  nan. Antó  tur sorto di opstákulo.
       di reunion sin ku ningun  benefisio  ta  nifiká  ku  nan    E no ta yuda ora ku pa
       hende, esta e propio koalis- por gana nan pan di kada dia  sierto  akshonnan ta  tolerá
       hon òf gezaghèber, ta korigí  den un forma konsistente  ku ta violá lei i reglanan i
       e aktuashon aki ku de fakto  henter aña pa asina por kria  otro akshonnan ta ser san-
       ta kontra e lei ku ta obligá  nan mes i nan famia, paga  shoná severamente.
       diputado nan, inkluso geza- un estudio pa nan mes òf
       ghèber, pa duna kuenta i ra- nan yunan, en korto hiba un            Realisá
       son di nan maneho.           kalidat di bida desente ku ta   Coffie ta sigui, laga loke
          Coffie:  “En  bes  di  ehe- hasi nan mas independiente  a  sosodé  den  Parke  Wil-
       kutá lei i regla ku nos mes  posibel.”                   helmina ta un lès pa nos tur
       a traha pa nos tin un komu-                              i ku e lo sirbi pa nos realisá
       nidat  organisá ta  introdusí         Desaprobá          ku nos tur  ke  traha  i  kon-
       maneho di toleransia,  ka-     Turismo  en  general  tin  tribuí  pa e mihó Boneiru
       minda ta trata na tur manera  un refleho grandi riba dife- pa nos di awe i ku awe nos
       di komplasé e violadónan di  rente aspekto di nos ekono- ta pone huntu un fundeshi
       nos lei i reglanan i kumpli  mia i sem per, segun Coffie  fuerte, sólido i duradero pa
       ku nan deseo en bes di  el a bisa i lo sigui bisa, ku  esnan di mañan.
       mustra nan ku nan mester  ekonomia no ta e meta riba        Nos tur lo yuda Boneiru
   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33