Page 17 - UTILITIES
P. 17

48                                                                           Djaweps 18 Yanüari 2018
      Kontinuashon di pagina 11  estado di derecho.    mihó riba nan eksistensia.  30 aña na trabou a kambio  tambe ku mester agregá
        Tin hopi lei ku ta na  Sra. Rozendal ta di  Sra. Rozendal a manda  di insentivonan fiskal. E  hende ku limitashon pa
                            opinion i basá riba su  karta pa ministernan  lei aki mester keda evaluá  nan tambe haña mas
        òf no ta semper konosí  áreanan di enfoke, ku  konserní pa atendé ku e  despues di 3 aña i segun  oportunidat laboral.
     serka komunidat di nan  tin tres lei importante pa  3 leinan aki. Un di nan  Rozendal, si ta nesesario,   E di dos ta ‘Lei di
     eksistensia.           desaroyo di un mucha  ta e ‘Lei di BION’. E lei  mester adapt’é pa e sirbi e  Maternidat’ ku ta duna e
        Leinan tei pa kumpli ku  i su derechinan. Segun  aki a drenta na vigor na  meta optimalmente p’asina  mama e derechi pa ‘kolf’
     nan i tambe pa protehá e  sra. Rozendal sea mester  2014 i mester stimulá  duna oportunidat real na  òf duna yu lechi na pechu
     mucha, trahadó i hendenan  evaluá, adaptá, ehekutá  dunadónan di trabou pa  hóbennan pa haña trabou.  bou di ora di trabou.
     en general i garantisá un  òf konsientisá komunidat  tuma hóbennan entre 18-  Sra. Rozendal ta di opinion  Mester konsientisá e mama
                                                                                               trahadó i dunadónan di
                                                                                               trabou mas riba eksistensia
                                                                                               di e lei aki i benefisiosonan
                                                                                               di lechi di pechu pa un
                                                                                               mucha su desaroyo.
                                                                                               Minister di Salubridat
                                                                                               Públiko, Medio Ambiente
                                                                                               i Naturalesa tambe ta
                                                                                               rekonosé e benefisiosonan
                                                                                               i importansia di e lei aki.
                                                                                               Minister di Desaroyo
                                                                                               Sosial, Labor i Bienestar
                                                                                               tambe ta rekonosé
                                                                                               ku mester duna mas
                                                                                               informashon tokante e lei
                                                                                               aki. Awor ta kuestion  ku
                                                                                               mester bini kampañanan di
                                                                                               konsientisashon.
                                                                                                 E último ta e ‘Lei di
                                                                                               Paternidat (“Aanwijzing
                                                                                               Vermoedelijke Verwekker”):
                                                                                               un lei pa responsabilisá
                                                                                               tatanan pa rekonosé
                                                                                               i kria nan yunan. Un
                                                                                               inisiativa di lei di SEDA
                                                                                               (Sentro di Dama) pero
                                                                                               ku tin 4 aña pegá den e
                                                                                               mulina gubernamental.
                                                                                               Durante e simposio di
                                                                                               djamars último,“20 jaar
                                                                                               Kinderrechten in Curaçao”,
                                                                                               tambe a toka e importansia
                                                                                               di e lei aki.
                                                                                                 Minister di Hustisia
                                                                                               mester pone e lei aki komo
                                                                                               un di su prioridatnan.
                                                                                               P’esei Parlamentario sra.
                                                                                               Rozendal a manda un
                                                                                               karta di apelashon pa e
                                                                                               minister di hustisia pa
                                                                                               kontestá preguntanan ku
                                                                                               e parlamentario a hasi
                                                                                               tokante e leinan aki.

                                                                                               Kontinuashon di pagina 12
                                                                                                    Awe lo deliberá

                                                                                                 enserá posishon hurídiko
                                                                                               di personal. Ta e akuerdonan
                                                                                               i areglonan legal aki ta
                                                                                               forma parti di diskushon
                                                                                               di CGOA i no e alokashon
                                                                                               di fondo pa gastunan di
                                                                                               personal riba presupuesto.
                                                                                                 Seis siman pasá Hunta
                                                                                               di Konseho a yega na
                                                                                               e konklushon pues ku
                                                                                               alokashon di fondo pa
                                                                                               kubri gastu di personal riba
                                                                                               presupuesto di gobièrnu
                                                                                               no ta un asuntu di interes
                                                                                               general pa posishon
                                                                                               hurídiko di empleadonan
                                                                                               públiko, ni maneho di
                                                                                               personal. E echo ku gobièrnu
                                                                                               a mara kondishonnan
                                                                                               finansiero na ehekushon
                                                                                               di e kombenionan ku a sera
                                                                                               ku e sindikatonan segun e
                                                                                               Hunta di Konseho ta posibel
                                                                                               i pèrmisibel.
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22