Page 43 - Djabierne 15 yuni 2018.pdf
P. 43

Djabièrnè 15 Yüni 2018                                                                         45

       Diálogo ABVO: ‘Rason i Resultado


                  di Medidanan di Supsidio’


        WILLEMSTAD.- Na  pa kuida interesnan di  posishon hurídiko i kultural,  gastunan di enfermedat i   institushonnan aki ta basá
     momentu di ehekushon di su  su miembronan, tantu di  komo tambe esun di e  e adaptashon di e sistema   riba e dekreto di supsidio di
     trabounan, ku e intenshon  índole ekonómiko, sosial,  klase trahadó en general,  di impuesto riba volúmen   2007 (“subsidieverordening
                                                  ABVO ta trata di yega na  di benta (Omzetbelating),   2007”) i  pa korto tempu
                                                  solushonnan struktural pa  tabatin influensia riba e   e “Landsbesluit subsidie
                                                  medio di diálogo. ABVO ta  entrada ku por ser gastá.   PB2016/81.Gobièrnu a
                                                  representá 34 institushon  E medidanan ku ta baha   ekspresá su preferensia pa
                                                  supsidiá. E institushonnan  gastu tabatin influensia riba   den e próksimo añanan  sigui
                                                  supsidiá en kuestion ta   e dunamentu di servisio di   kumpra e mes un nivel di
                                                  enkontrá diariamente  gobièrnu na e siudadano. E   servisionan, pero na preisnan
                                                  desafionan finansiero hopi  esfuersonan riba tereno di   mas abou. Pero esaki ta nifiká
                                                  serio, na momento ku nan  bahamentu di gastu den e   si ku e konsekuensianan
                                                  ta ehersé nan labor. Esaki  organisashon di gobièrnu ta   di e ekonomisashon lo
                                                  komo konsekuensia di e  dirigí nan mes riba tres área:  kai prinsipalmente riba
                                                  tantísimo medidanan ku   1.  E  gastunan di   e institushonnan. Hopi
                                                  gobièrnu a tuma pa purba  pèrsonal           institushon a ekonomisá
                                                  será e défisitnan den su   2. E   gastunan   kaba den e último añanan
                                                  presupuesto.  E medidanan  alohamentu        i nan ta puntra nan mes si
                                                  ya menshoná tin di aber  (Huisvestingskosten)  tin mas espasio pa sigui
                                                  ku tantu e medidanan ku   3.  E  institushonnan   ekonomisá, miéntras ku
                                                  por subi entradanan, komo  supsidiá.         nan  mester sigui garantisá
                                                  esnan ku por baha gastu nan.   E institushonnan supsidiá   kalidat.
                                                  E medidanan aki a afektá  ta sòru pa produkto- i   Algun informashon
                                                  hinter nos komunidat.  servisionan na nòmber di   konforme e rapòrt
                                                    E medidanan ku por subi  gobièrnu. Kada ministerio   “Eindrapport sub werkgroep
                                                  entrada, manera por ehèmpel  ta determiná, a base di e   subsidie non-profit instel-
                                                  subida di edat ku ta duna e  maneho riba su tereno di   lingen” d.d. 30 di sèptèmber
                                                  trahadó derecho pa kobra  maneho, kiko i kuantu ta   2014, van MolienConsult.
                                                  penshun, introdukshon di  ser kumprá serka tersera.   E persepshon ta ku
                                                  un seguro general kontra  E relashon finansiero ku e   institushonnan supsidiá tin
                                                                                               gastunan general hopi haltu.
                                                                                                 Nan    ta    referí
                                                                                               spesífikamente na salarionan
                                                                                               di esnan na kabes. E stafnan
                                                                                               ku ta stipulá maneho pa e
                                                                                               diferente ministerionan ta
                                                                                               duna forma i kontenido na
                                                                                               e relashon di supsidio entre
                                                                                               gobièrnu i e institushon;
                                                                                               nan ta determinante den
                                                                                               e dunamentu di supsidio.
                                                                                               Tambe esnan ku ta stipulá
                                                                                               maneho ta determiná si
                                                                                               gobièrnu ta duna supsidio
                                                                                               si òf nò, na ki preis, na ki
                                                                                               volúmen  i pa ken. Ora ta
                                                                                               stipulá e maneho e relashon
                                                                                               entre e problema i e solushon
                                                                                               ta di gran importansia.
                                                                                                 Pa por yega na un solushon
                                                                                               struktural pa e problemátika,
                                                                                               unda e plakanan di supsidio
                                                                                               por keda usá efektivamente i
                                                                                               efisientemente pa garantisá
                                                                                               kalidat di e produkto ku
                                                                                               gobièrnu ta kumpra, un
                                                                                               diálogo entre gobièrnu i
                                                                                               e institushonnan ku ta
                                                                                               ser supsidiá ta di vital
                                                                                               importansia. Tambe
                                                                                               ta nesesario un aporte
                                                                                               di organisashonnan
                                                                                               ku  ta direktamente
                                                                                               envolví, institushonnan i
                                                                                               agrupashonnan sosial.
                                                                                                 Ku diálogo ABVO ta
                                                                                               aspirá un partisipashon mas
                                                                                               amplio posibel di tur esnan
                                                                                               ku ta direktamente i tambe
                                                                                               indirektamente envolví. Meta
                                                                                               di e diálogo ta pa uni tur
                                                                                               esnan envolví di un manera
                                                                                               struktural, pa asina por duna
                                                                                               un kontenido strukturá na e
                                                                                               kolaborashon.
   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48