Page 16 - STAV broj 204

POLITIKA

da vlasti HDZ-a nikada nisu primijenile
odluku o procentualnom upošljavanju
u javne službe pripadnika konstitutiv-
nih naroda u onim gradovima gdje oni
imaju apsolutnu vlast i političku premoć
poput Stoca, Čapljine, Duvna, Livna,
Ljubuškog...
Isključivost i negiranje prava drugih
konstitutivnih naroda, koju Čović, pa i
HNS na posljednjem zasjedanju, vješto
prikriva, pamtimo još iz perioda prvih
pokušaja povratka prognanih Bošnjaka
u Hercegovini. U tekstu objavljenom
1996. godine književnik i publicist Enes
Ratkušić citira izjavu Pere Markovića,
tadašnjeg zamjenika guvernera HN kan-
tona, u kojoj ovaj optužuje predsjednika
Izetbegovića da hoće unitarnu Federaci-
ju. “I tu je problem. Tako je unitarnost
sa Republike preseljena u Federaciju.
Na kraju će biti problem, jer, eto, Alija
hoće sam za sebe biti unitaran. Srbi su
se osigurali od muslimanske demografi-
je u budućnosti dobivanjem Republike
Srpske. Što bi se kod nas u Hercegovi-
ni reklo, odradili su svoje. A mi Hrva-
ti, eto, imamo čak i mješovite kantone”,
kazao je davne 1996. godine Marković.

GRANICE BANOVINE IZ 1939.
Zahtjevi HNS-a s posljednjeg za-
sjedanja o promjeni Ustava i izbornog
zakona u BiH i novu i racionalniju ad-
ministrativno-teritorijalnu organiza-
ciju zemlje, zapravo, nisu ništa drugo
do pokušaj implementacije sporazuma
Karadžić-Boban, čije se prve dvije tačke
odnose na Mostar i Hercegovinu. Pre-
ma tom dokumentu, za srpsku stranu
granicu predstavlja rijeka Neretva, dok
hrvatska strana smatra da je cijeli grad
Mostar u hrvatskoj nacionalnoj jedinici. u zakonskim rješenjima; u realnosti is- bosanskohercegovački Hrvati. Najveću
Južno od Mostara hrvatska strana smatra ključivo u geografskim?! To što se spo- smetnju kompaktnosti tog pojasa pravio
da u hrvatsku nacionalnu jedinicu spa- menute sintagme u javnom prostoru je Stolac, područje s izrazitom bošnjač-
da područje određeno 1939. godine, tj. poistovjećuju s Herceg-Bosnom pred- kom većinom, kao i svi projekti koji su
granica Hrvatske Banovine. Vratimo li stavlja tek mali segment paklenog pla- podrazumijevali oživljavanje bosansko-
se koju godinu unazad, vidjet ćemo da na ozakonjenog Uredbom o Banovini hercegovačkog teritorija vezanog za izlaz
je Čović i ranije hrabro i beskompromi- Hrvatskoj još 26. augusta 1939. godine, BiH na vlastiti dio mora. Malo je pozna-
sno štitio odredbe, navodno nevažećeg sedmicu prije početka Drugog svjetskog to kakvim se sve perfidnim metodama u
sporazuma iz Graza, što je kulminira- rata. Ma kako to anahrono djelovalo, san tom vremenu služilo da bi se obesnažio
lo na posljednjim lokalnim izborima o banovini i formalno i stvarno deter- Stolac, ‘kritična karika’ koja je otvarala
održanim u Stocu. Dakako, vrijedi se minira sve poteze, kako nekada Mače- opasnu mogućnost narušavanja naslije-
prisjetiti Ratkuševićevih primjedbi. U kove, tako i danas Čovićeve. Riječ je o đa banovine, pripremanog za planirane
tekstu Lomi li “hrvatska pustinjska olu- konceptu koji se žilavo održavao čak i teritorijalne preustroje, koje očigledno
ja” zube na Stocu Ratkušić je, između u vrijeme kada se to činilo nemogućim, Čović još uvijek nije realizirao.”
ostalog, napisao: u vrijeme gotovo polustoljetne vlasti
“Zatrpana morem informacija pre- komunista u bivšoj zajedničkoj državi. IMPERATIV BISKUPA PERIĆA
punih ideoloških maski, javnost danas Njegovi zagovornici involvirani u par- Deklaracija HNS-a nije ništa drugo
slabo poznaje stvarnu pozadinu cijelog tijske redove sračunato su taj pojas, koji do najbukvalniji preslik Promemorije
slučaja, pogotovo istinskog razumije- je u nekoj virtualnoj budućnosti trebalo mostarskog, navodno već odlazećeg bi-
vanja Čovićeve sintagme o hrvatskim pripojiti Hrvatskoj, pretvarali u pravu skupa Ratka Perića upućena 12. decem-
prostorima, još manje rješavanja hrvat- pustinju, egzistencijalno pasivno područ- bra 2014. godine Draganu Čoviću kao
skog pitanja, koji se deklarativno traži je za koji su najveći danak imali plaćati novoizabranom članu Predsjedništva

16 31/1/2019 STAV