Page 9 - STAV broj 288
P. 9
a redovnom biračkom spisku za predstojeće lokalne Jedan od razloga zbog čega su umrle
izbore, prema podacima OIK-a Srebrenica, na područ-
ju općine Srebrenica nalazi se 11.649 birača (prema osobe na biračkim spiskovima jeste
Npodacima iz jula 2020. godine) i taj broj vjerovatno će zato što matični uredi u Srebrenici nisu
se mijenjati kada se finaliziraju spiskovi. Koliko zapravo ljudi
živi u Srebrenici, niko tačno ne zna niti ima tačne podatke. dobili podatke o umrlima, a nisu ih
Prema podacima iz Opštine Srebrenica (Strategija razvoja opštine
Srebrenica 2018–2020. godine), na području općine Srebrenica dobili zato što je većina osoba srpske
2016. godine živjelo je 11.698 stanovnika. Kada usporedimo nacionalnosti sa spiska živjela ili živi u
podatke iz 2016. godine o ukupnom broju stanovnika s poda-
cima s biračkog spiska iz 2020. godine, dobijemo gotovo isti Srbiji i, kada umru, podaci ne dolaze u
broj ljudi (iako birači/glasači ne mogu biti maloljetne osobe). matične urede u Srebrenici
Sve to pokazuje da zapravo niko ne zna koliko tačno osoba živi
na području Srebrenice. Realna je pretpostavka da je to negdje
između sedam i osam hiljada osoba.
Određen broj osoba ima prijavljeno prebivalište i imovi- Detaljnija analiza pokazuje da od 555 osoba, koliko je na
nu u Srebrenici iako ne žive stalno u Srebrenici. S jedne stra- spisku, njih 77 ima 90 i više godina (73 osobe srpske i četiri
ne, veliki broj Bošnjaka rođenih u Srebrenici danas živi ši- bošnjačke nacionalnosti). Među njima su i osobe koje imaju
rom svijeta, ali mnogi od njih imaju dokumente i prebivalište stotinu ili više od stotinu godina. Takvih je osoba osam (sedam
u Srebrenici. S druge strane, veliki broj Srba živi, recimo, u srpske i jedna bošnjačke nacionalnosti).
Bajinoj Bašti (Srbija), a imaju dokumente u Srebrenici jer ne- Slobodan Dragoljević rođen je 1920. godine i u aprilu je na-
maju nikakvu prepreku da imaju srbijanske i bosanskoherce- punio stotinu godina. Tihomir Rakić je ušao u stotu u julu ove
govačke dokumente. godine, a Jela Maksimović je u maju “uzela” 101. godinu. Mili-
Poznato je da na području općine Srebrenica živi dosta sav Janković je u aprilu ove godine napunio 102 godine, a Julka
osoba starije životne dobi, ali da u Srebrenici ima osam osoba Jašić u februaru također “proslavila” 102. rođendan. Jelka Hajder
koje imaju stotinu (ili više) godina, to malo ko zna. Bar tako i Mara Živković uskoro će napuniti po 105 godina. Cura Špiodić
kažu birački spiskovi. O čemu se radi? rođena je u decembru 1916. godine i uskoro će napuniti, prema
Podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici biračkom spisku, 104 godine. Međutim, Cura, Slobodan, Tihomir,
živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju Jela, Milisav, Julka, Jelka i Mara osobe su koje više nisu među ži-
nacionalni sastav, od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470 vima, ali se nalaze na biračkom spisku. Pored nabrojanih, posto-
su osobe srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti. ji opravdana sumnja da je na biračkom spisku mnogo veći broj
umrlih osoba. Vrlo je izvjesno da je minimum polovina od 555
osoba koje su starije od 80 godina zapravo mrtva. Postoje oprav-
dani razlozi da se sumnja u tačnost podataka biračkog spiska.
Jedan od razloga zbog čega su umrle osobe na biračkim spi-
skovima jeste zato što matični uredi u Srebrenici nisu dobili
podatke o umrlima, a nisu ih dobili zato što je većina osoba
srpske nacionalnosti sa spiska živjela ili živi u Srbiji i, kada
umru, podaci ne dolaze u matične urede u Srebrenici. Naime,
Srbija ili nema obavezu ili ne šalje podatke o umrlima u nji-
hova mjesta rođenja. Zbog čega Srbija ne šalje podatke, razlog
može biti i taj što osobe srpske nacionalnosti bez ograničenja
i problema mogu da imaju državljanstvo i dokumente kako
Srbije, tako i Bosne i Hercegovine.
Pored toga, vjerovatno postoje i oni koji ne žele da se s bi-
račkog spiska uklone osobe koje su umrle, jer “svaka osoba koja
je na biračkom spisku ima pravo glasa”. U prethodnim izbor-
nim ciklusima u našoj zemlji bilo je slučajeva gdje su “glasale”
mrtve osobe. Bilo je i drugih slučajeva malverzacija. Recimo,
na općim izborima 2018. godine građani Bosne i Hercegovine
koji žive u Srebrenici bili su registrirani u CIK-u da će glasati
iz nekog grada u Srbiji ili Hrvatskoj i na te adrese su odlazili i
glasački paketi. Tako da nije čudo da i mrtve osobe “glasaju”.
Na izborni dan sigurno će biti malverzacija ili pokušaja istih,
a koliko će biti “uspješne”, zavisi od biračkih odbora i članova
koji budu na biračkim mjestima.
Centralna izborna komisija (CIK) svakako bi trebala obra-
titi pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i
provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na birač-
kim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore. Posto-
ji realna mogućnost da će neko pokušati glasati u ime osoba
koje su na biračkom spisku, a nisu više među živima. Radi se
o nekoliko stotina osoba, što može odlučiti ko će, recimo, biti
načelnik Opštine Srebrenica ili ko će imati više odbornika u
Skupštini opštine Srebrenica. n
STAV 10/9/2020 9