Page 9 - STAV broj 288
P. 9

a redovnom biračkom spisku za predstojeće lokalne   Jedan od razloga zbog čega su umrle
                 izbore, prema podacima OIK-a Srebrenica, na područ-
                 ju općine Srebrenica nalazi se 11.649 birača (prema  osobe na biračkim spiskovima jeste
         Npodacima iz jula 2020. godine) i taj broj vjerovatno će   zato što matični uredi u Srebrenici nisu
          se mijenjati kada se finaliziraju spiskovi. Koliko zapravo ljudi
          živi u Srebrenici, niko tačno ne zna niti ima tačne podatke.  dobili podatke o umrlima, a nisu ih
          Prema podacima iz Opštine Srebrenica (Strategija razvoja opštine
          Srebrenica 2018–2020. godine), na području općine Srebrenica   dobili zato što je većina osoba srpske
          2016. godine živjelo je 11.698 stanovnika. Kada usporedimo   nacionalnosti sa spiska živjela ili živi u
          podatke iz 2016. godine o ukupnom broju stanovnika s poda-
          cima s biračkog spiska iz 2020. godine, dobijemo gotovo isti  Srbiji i, kada umru, podaci ne dolaze u
          broj ljudi (iako birači/glasači ne mogu biti maloljetne osobe).   matične urede u Srebrenici
          Sve to pokazuje da zapravo niko ne zna koliko tačno osoba živi
          na području Srebrenice. Realna je pretpostavka da je to negdje
          između sedam i osam hiljada osoba.
            Određen broj osoba ima prijavljeno prebivalište i imovi-  Detaljnija analiza pokazuje da od 555 osoba, koliko je na
          nu u Srebrenici iako ne žive stalno u Srebrenici. S jedne stra-  spisku, njih 77 ima 90 i više godina (73 osobe srpske i četiri
          ne, veliki broj Bošnjaka rođenih u Srebrenici danas živi ši-  bošnjačke nacionalnosti). Među njima su i osobe koje imaju
          rom svijeta, ali mnogi od njih imaju dokumente i prebivalište   stotinu ili više od stotinu godina. Takvih je osoba osam (sedam
          u Srebrenici. S druge strane, veliki broj Srba živi, recimo, u   srpske i jedna bošnjačke nacionalnosti).
          Bajinoj Bašti (Srbija), a imaju dokumente u Srebrenici jer ne-  Slobodan Dragoljević rođen je 1920. godine i u aprilu je na-
          maju nikakvu prepreku da imaju srbijanske i bosanskoherce-  punio stotinu godina. Tihomir Rakić je ušao u stotu u julu ove
          govačke dokumente.                                  godine, a Jela Maksimović je u maju “uzela” 101. godinu. Mili-
            Poznato je da na području općine Srebrenica živi dosta   sav Janković je u aprilu ove godine napunio 102 godine, a Julka
          osoba starije životne dobi, ali da u Srebrenici ima osam osoba   Jašić u februaru također “proslavila” 102. rođendan. Jelka Hajder
          koje imaju stotinu (ili više) godina, to malo ko zna. Bar tako   i Mara Živković uskoro će napuniti po 105 godina. Cura Špiodić
          kažu birački spiskovi. O čemu se radi?              rođena je u decembru 1916. godine i uskoro će napuniti, prema
            Podaci s redovnog biračkog spiska kažu da u Srebrenici   biračkom spisku, 104 godine. Međutim, Cura, Slobodan, Tihomir,
          živi 555 osoba koje su starije od 80 godina. Kada je u pitanju   Jela, Milisav, Julka, Jelka i Mara osobe su koje više nisu među ži-
          nacionalni sastav, od 555 osoba starijih od 80 godina, njih 470   vima, ali se nalaze na biračkom spisku. Pored nabrojanih, posto-
          su osobe srpske, a 84 bošnjačke nacionalnosti.      ji opravdana sumnja da je na biračkom spisku mnogo veći broj
                                                              umrlih osoba. Vrlo je izvjesno da je minimum polovina od 555
                                                              osoba koje su starije od 80 godina zapravo mrtva. Postoje oprav-
                                                              dani razlozi da se sumnja u tačnost podataka biračkog spiska.
                                                                 Jedan od razloga zbog čega su umrle osobe na biračkim spi-
                                                              skovima jeste zato što matični uredi u Srebrenici nisu dobili
                                                              podatke o umrlima, a nisu ih dobili zato što je većina osoba
                                                              srpske nacionalnosti sa spiska živjela ili živi u Srbiji i, kada
                                                              umru, podaci ne dolaze u matične urede u Srebrenici. Naime,
                                                              Srbija ili nema obavezu ili ne šalje podatke o umrlima u nji-
                                                              hova mjesta rođenja. Zbog čega Srbija ne šalje podatke, razlog
                                                              može biti i taj što osobe srpske nacionalnosti bez ograničenja
                                                              i problema mogu da imaju državljanstvo i dokumente kako
                                                              Srbije, tako i Bosne i Hercegovine.
                                                                 Pored toga, vjerovatno postoje i oni koji ne žele da se s bi-
                                                              račkog spiska uklone osobe koje su umrle, jer “svaka osoba koja
                                                              je na biračkom spisku ima pravo glasa”. U prethodnim izbor-
                                                              nim ciklusima u našoj zemlji bilo je slučajeva gdje su “glasale”
                                                              mrtve osobe. Bilo je i drugih slučajeva malverzacija. Recimo,
                                                              na općim izborima 2018. godine građani Bosne i Hercegovine
                                                              koji žive u Srebrenici bili su registrirani u CIK-u da će glasati
                                                              iz nekog grada u Srbiji ili Hrvatskoj i na te adrese su odlazili i
                                                              glasački paketi. Tako da nije čudo da i mrtve osobe “glasaju”.
                                                              Na izborni dan sigurno će biti malverzacija ili pokušaja istih,
                                                              a koliko će biti “uspješne”, zavisi od biračkih odbora i članova
                                                              koji budu na biračkim mjestima.
                                                                 Centralna izborna komisija (CIK) svakako bi trebala obra-
                                                              titi pažnju na biračke spiskove te ih pravovremeno ažurirati i
                                                              provjeravati. Naime, nekoliko stotina mrtvih osoba na birač-
                                                              kim spiskovima u Srebrenici moglo bi presuditi izbore. Posto-
                                                              ji realna mogućnost da će neko pokušati glasati u ime osoba
                                                              koje su na biračkom spisku, a nisu više među živima. Radi se
                                                              o nekoliko stotina osoba, što može odlučiti ko će, recimo, biti
                                                              načelnik Opštine Srebrenica ili ko će imati više odbornika u
                                                              Skupštini opštine Srebrenica.                   n


                                                                                                     STAV 10/9/2020 9
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14