Page 42 - STAV broj 309

DRUŠTVO

je rješenjem Vrhovnog suda FBiH od 21.
juna 2018. postupak protiv njega obustavljen.
Optužnicom potvrđenom od Suda BiH 29.
decembra 2015. terećen je da je, kao pripad-
nik VRS-a, u oktobru 1992. došao pred jed-
nu kuću u kojoj se nalazilo četvero bošnjač-
kih civila i zapucao kroz prozor, usmrtivši
stariju ženu, te da je na putu između sela
Kamen i Jakir, skupa s drugim pripadnici-
ma VRS-a, zaustavio stariju ženu bošnjačke
nacionalnosti i nasmrt su je premlatili. Sud
BiH je 18. februara 2016. prebacio ovaj slu- Nedugo nakon izlaska iz zatvora Okružni zvani Drot, koji je osuđen na 6 godina za-
čaj Kantonalnom sudu u Livnu. sud u Banjoj Luci opet ga je osudio na 15 tvora. Sve kazne su mu izrečene godinama
Jedno je suđenje u toku. Pred Sudom godina zbog ubistva, pokušaja ubistva i više nakon što su djela počinjena tako da je sve
BiH sudi se Dušku Suvari. Optužnica Tuži- pljački koje su 90-tih počinjene u Glamoču. odležao u 15 godina, koliko je glasila svaka
laštva BiH od 5. decembra 2019. tereti ga da Tada je, s još desetoricom, osuđen da je to- od kazni pojedinačno.
je 1992. počinio ratni zločin protiv civilnog kom 1993. i 1994. učestvovao u pljačkanju Jedna osumnjičena osoba za zločin u Gla-
stanovništva, odnosno da je kao pripadnik pet bošnjačkih porodica u Glamoču; prije- moču nalazi se u bjekstvu. Za Petra Vrakelu
VRS-a na području općine Glamoč naoru- teći im oružjem, oduzeli su od njih 5.700 zvanog Pelja, pripadnika VRS-a, a po nekim
žan, prijetnjama po život žrtava i njihovih njemačkih maraka. Među osuđenim raz- mišljenjima i MUP-a RS-a, mnogi svjedoci
obitelji, pucajući iz vatrenog oružja, nasilno bojnicima bio je i njegov brat Goran Suvara kažu da je 24. februara 1992. na centralnom
odvodio žrtve iz njihovih kuća te počinio trgu ubio ljekara hrvatske nacionalnosti
višestruka silovanja i seksualna zlostavljanja Alojzija Kelavu. Federalna uprava policije
žena bošnjačke nacionalnosti, te mučenja, raspisala je po nalogu Kantonalnog suda u
zastrašivanja i nečovječna postupanja prema Livnu 19. juna 2006. za Perom Vrakelom
civilima bošnjačke nacionalnosti. Peljom, rođenim 1958. u Halepićima kod
Duško Suvara zvani Hans (Livno, 1971) Glamoča, međunarodnu potjernicu zbog
uhapšen je od strane SIPA-e u Banjoj Luci krivičnog djela – ubistvo. To je pismeno
20. marta 2019. Više je puta osuđivan. Pred potvrdio i Danko Rimac, stručni saradnik
Okružnim sudom u Banjoj Luci osuđen je za pravne poslove Kantonalnog tužilaštva
1997. na 14 godina zatvora zbog razbojništva u Livnu: “U vezi s predmetom Pere Vra-
u kojem je opljačkan i ubijen portir predu- kele, obavještavamo vas da je osumnjičeni
zeća “Panonka” u Banjoj Luci. Isti sud ga nedostupan organima kaznenog gonjenja
je 2008. osudio na 15 godina zbog ubistva u BiH i da do današnjeg dana nije prona-
Anice Mijatović (57) iz Banje Luke, koje je đen. U predmetu je raspisana potjernica.”
izvršeno 1995. Kazna mu je objedinjena s Neki svjedoci tvrde da živi u Banjoj Luci.
prethodnom i u zatvoru je proveo 15 godina. Dragan Rodić Za ratne zločine u Glamoču suđeno je
još dvojici pripadnika VRS-a. Obojica su
oslobođena pred Kantonalnim sudom u
Dragan Rodić je bio stražar u OŠ “Slavko Rodić” u Drvaru i Livnu. Ranko Trivunović oslobođen je op-
vođa stražarske smjene u logoru “Kamenica”, bivšem Domu tužbe da je 11. aprila 1992. u mjestu Dolac
pucao u glavu ratnog zarobljenika, pripad-
kulture. Nakon priznanja krivice, osuđen je na 8 godina zatvora. nika HVO-a, koji je preminuo od zadobije-
U presudi piše da je, sa stražarima zatočeničkih objekata i nih ozljeda. Prvostepenom presudom od 1.
decembra 2011. bio je osuđen na 5 godina,
logora, kao i pripadnicima bezbjednosti, te Vojnom policijom ali je oslobođen drugostepenom od 20. juna
2012. Odgovornosti za isti zločin oslobođen
2. krajiškog korpusa VRS-a i njihovim komandantima, svjesno je i Pero Radić. Prvostepenom presudom od
učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu, te tako 28. marta 2006. bio je osuđen na 8 godina, a
oslobođen je drugostepenom od 3. oktobra
potpomogao i podržao plan progona nesrpskog stanovništva. 2006. n

ISPRIKA PORODICI MISKIN

U tekstu Planski zločini snaga RS-a i pomagača iz Srbije, objavljenom u magazinu Stav broj 298, od 19. novembra 2020. go-
dine, nalazi se, između ostalog, spisak od 16 osoba koje se, pod sumnjom da su počinile ratni zločin na području Mostara, nalaze
na “haškoj listi”. Tu je listu Tužilaštvo Haškog tribunala 2016. dostavilo Tužilaštvu BiH i ona je trebala biti prioritet u radu tužioca
Odjela za ratne zločine. Na spisku se nalazi i ime Dragana Miskina, sina Savinog, rođenog 26. maja 1938. Autoru teksta javila se
gospođa Halima Miskin, supruga Dragoljuba Miskina, s tvrdnjom da je riječ o njenom mužu kojeg su svi poznavali pod imenom
Dragan, te da se datum rođenja kao i ime oca poklapaju s datumom rođenja i imenom oca njenog supruga. Dragoljub Miskin
preminuo je godine 2004, obavijestila nas je gospođa Halima, dakle, prije nego što je “haška lista” dostavljena Tužilaštvu BiH.
Stoga se autor teksta i ispričava gospođi Miskin, koja je, između ostalog, kazala da niko nije saslušavao njenog muža Dragoljuba,
prijeratnog direktora Željezare u Stocu, niti da je bio pripadnik neke vojske, niti član vlasti, niti nacionalističke stranke, niti postoje,
kako tvrdi, bilo kakvi izgledi da je počinio ili učestvovao u ratnom zločinu. Izet Perviz

42 4/2/2021 STAV