Page 22 - STAV broj 286

POLITIKA

u Bosni i Hercegovini, a čije je sjedište
u Mostaru, poput Sveučilišta, Hrvatskog
narodnog kazališta, Kliničke bolnice itd.
Našoj je javnosti od ranije poznato ko-
liko izdašnu finansijsku pomoć na ime
tih institucija Republika Hrvatska šalje
u Mostar. Otud ostaje nejasno kako su i
ispod kojih ruševina Nikšić i Kojović u
Mostaru pronašli ideju da ih zanima samo
“građanski pogled na budućnost Mosta-
ra”. Imamo li sve ovo na umu, onda se
zaista trivijalnim čini predstojeće izbore
u Mostaru doživljavati kao lokalne, treti-
rati ih samo kroz teme bitne za prosperi-
tet mjesnih zajednica, kvartova i mahala.
Idejni pravac politike HDZ-a i stranaka
okupljenih oko HNS-a, o čemu dostatno
svjedoči njihov stav o potvrđenoj presu-
di Međunarodnog suda u Hagu u slučaju
“Prlić i ostali”, kao i oslikani mural pra-
vosnažno osuđenog ratnog zločinca Slo-
bodana Praljka u prostorijama navijača
“Zrinjskog”, od 1992. godine do danas
ni za dlaku se nije promijenio.

TRI MOSTARSKE REZOLUCIJE
Stoga, ponajprije Nikšića i Kojovića, ali Potpisnici Rezolucije muslimana Hercegovine 1992.
i sve bosanskohercegovačke patriote treba
podsjetiti na tri mostarske rezolucije, iz partizanskih jedinica. Suština protesta iska- UVJET ZA MIRAN RAZVOJ BOSNE I
2012, 1992. i 1941. godine. Prve dvije re- zana kroz ovu rezoluciju odnosila se na osu- HERCEGOVINE
zolucije inicirane su u krugovima bliskim du ustaškog ubijanja, pljačke, deportiranja Teško je odgonetnuti koliko su uče-
Islamskoj zajednici u BiH, dok je treća i uopće progona ljudi, prije svih srpske na- snici pregovora o formiranju jedinstvene
imala odrednicu građanske inicijative. Na- cionalnosti, a nasuprot tome istaknute su liste probosanskih stranaka za predstojeće
ime, nakon prestanka rada Gradskog vijeća ideje bratstva, jednakosti i dobrog susjed- izbore u Mostaru (predstavnici SDA, SBB,
Mostara, 15. marta 2012. godine formirana stva. Rezolucija je insistirala na pravičnom DF, S BiH i BPS) imali na umu principe
je Mostarska inicijativa za ravnopravnost imenovanju i kažnjavanju zločinaca. proklamirane u ovim rezolucijama, jer su
naroda i građana. Okupljala je široku plat- Druga rezolucija, objavljena u Mosta- na ključne pozicije došli mlađi stranački
formu političkih partija s bosanskohercego- ru 1992. godine, na tragu svoje prethodni- kadrovi, pa i njih, kao i sve iskrene patri-
vačkim opredjeljenjem, predstavnike Srp- ce proklamirala je jedinstvo, jednakost svih ote, iznova vrijedi podsjetiti na stavove
skog građanskog vijeća, Jevrejske / Židovske naroda i građana te očuvanje ljudskog do- usvojene prije osam godina, budući da su
općine, nevladinih udruženja i akademske stojanstva. Njom je osuđeno svako kršenje ti stavovi usvojeni u jednom od prelomnih
zajednice. Na sjednici 28. marta usvojila je međunarodnih ljudskih i humanitarnih historijskih trenutaka. U rezoluciji “Mo-
tekst pod nazivom Mostarska rezolucija 2012. prava, etničko čišćenje i svi vidovi dikta- starske inicijative”, usvojenoj 28. marta
Cilj ove Rezolucije jeste osiguranje jedna- ture i neofašizma. Na kraju rezolucije ak- 2012. godine, stoji:
kopravnosti i ravnopravnosti svih naroda centirana je nužnost pravičnog suđenja za “Pozivajući se na ciljeve i načela Po-
i građana u našem najvećem gradu na Ne- sve zločine. Ova rezolucija najznačajniji je velje Ujedinjenih naroda, posebno Opće
retvi. Njeni ciljevi definirani su u skladu dokument otpora Bošnjaka u Hercegovini deklaracije o ljudskim pravima, te Evrop-
s načelima dviju prethodnih mostarskih protiv djelovanja paradržavne tvorevine ske konvencije o zaštiti ljudskih prava i
rezolucija: Rezolucija Muslimana Mostara, Herceg-Bosne. Ovu rezoluciju potpisali su temeljnih sloboda,
usvojena 21. oktobra 1941. godine, i Rezo- najistaknutiji predstavnici bošnjačkog na- Poštujući Odluku Ustavnog suda Bo-
lucija muslimana Hercegovine, usvojena 8. roda, a javno ju je 1992. predstavio mostar- sne i Hercegovine U: 9/09 od 26.11.2010.
augusta 1992. godine. ski muftija Seid ef. Smajkić. godine,
Inicijator prve mostarske rezolucije bio Treća mostarska rezolucija usvojena je Svjesni ‘specijalnog statusa Grada
je Džemal Bijedić, po čijoj je direktivi i for- 28. marta 2012. godine i imala je drugačiji Mostara’ potvrđenog Washingtonskim i
miran aktiv Muslimana, a značajan dopri- društveno-politički ambijent. Donesena je Daytonskim sporazumom, prepoznatim u
nos u njenoj medijskoj prezentaciji dali su u mirnodopskim okolnostima. Njen je cilj Odluci Upravnog odbora Evropske Unije
upravo članovi njegove partije. Među pot- isti, zaštititi najdublja ljudska prava, pravo od 26.09.2003. godine kao grada od poseb-
pisnicima ove rezolucije našla su se imena na život pojedinaca i nacionalnih kolektiva, nog značaja za održiv i miran razvoj Bosne
muslimanskih vjerskih prvaka hafiza Omera slobodu i ravnopravnost ljudi i naroda. U i Hercegovine,
ef. Džabića, umirovljenog mostarskog muf- tekstu ovog dokumenta od svih relevantnih Posebno svjesni ratnog iskustva građa-
tije Husage Ćišića, reisul-uleme Ibrahima subjekata tražio se “puni doprinos u izgrad- na Mostara oličenim u projektima ‘borbe
ef. Fejića i drugih. Ovaj akt bio je dodatni nji Mostara bez dominacije i supremacije za prostor’ i ‘humanog preseljenja pučan-
motiv da se muslimani Mostara u značaj- bilo kojeg naroda, kao sigurne, stabilne i stva’, koji su rezultirali gubitkom nekoliko
nijem broju uključe u antifašističku borbu, prosperitetne zajednice jednakopravnih i hiljada ljudskih života, zatvaranjem preko
jer i Džabić i Ćišić i Fejić bili su pripadnici ravnopravnih naroda i građana”. 10.000 Bošnjaka i Srba u konclogorima tzv.

22 27/8/2020 STAV