Page 35 - STAV broj 286
P. 35

Dalila Dee Simon s knjigom
                                                                                                    o historijatu BiH

          STAV: Koliko vam je dosadašnji rad Cen-  medijima više od 75 godina. Moj odgovor   SIMON: Mislim da Centar “Simon Wie-
          tra na polju pružanja boljeg razumijevanja   bio je da su preživjeli iz holokausta ispriča-  senthal” dobro djeluje na mnogim fronto-
          holokausta prosječnoj publici u Seattleu   li svoje priče. Pisali su knjige, razgovarali   vima, ali ne slažem se uvijek s njihovom
          uspješan, makar među mlađim ljudima?  u školama i činili sve što su mogli kako bi   politikom.
          SIMON: Bili smo vrlo efikasni sudeći pre-  podijelili svoje priče. Te su priče bile te-
          ma brojevima. S našim resursima godišnje   melj onoga što danas vidimo u popularnim   STAV: Putovali ste Balkanom prošle go-
          dosežemo oko 50.000 ljudi. Podučavamo   medijima. Najvažnije što sada treba učini-  dine. Kakvi su Vam utisci?
          historiju holokausta, ali i priče o žrtvama   ti jeste snimiti što više osobnih priča kako   SIMON: Moje djelimično putovanje Bal-
          i preživjelima holokausta. Ova vrsta obra-  se ne bi izgubile. Jednom zarobljene, ove   kanom otvorilo mi je oči. Zaprepastilo
          zovanja potiče empatiju i privlači studente   priče mogu zauvijek živjeti. Tada naporan   me je koliko su pogrešno zapadni medi-
          jer svi vole priče. Ključ je u dosezanju do   posao izlazi na tržište i gura ove priče u for-  ji prenosili priču o Genocidu u Bosni. U
          učitelja. Imamo mnogo radionica i seminara   mate poput dječijih knjiga i drugih načina   Americi su nas u to vrijeme navodili da
          za nastavnike. Oni na kraju određuju koje   koji dopiru do velike publike i stvaraju an-  mislimo kako je to više građanski rat i da
          resurse koriste kad predaju. Upućujemo ih   gažman kojim bi ljudi željeli naučiti više.  se druge zemlje ne bi trebale miješati, iako
          kako poučavati predmet povijesnim kontek-                            smo čuli izvještaje o zločinima. Danas naše
          stom i srcem i saosjećanjem. Naš krajnji cilj   STAV: Šta mislite o nedavnom izvještaju   školske knjige ne pokrivaju ovaj dio histo-
          nije da naučimo historijske činjenice holo-  o poricanju Genocida u Srebrenici na en-  rije na Balkanu.
          kausta već da učenicima pružimo dovoljno   gleskom jeziku autorice Monice Hanson
          znanja kako bi shvatili posljedice mržnje.   Green, koji je došao do Vas?  STAV: Kako vidite nedavne ulične demon-
          Time se stvara bolja budućnost i odaje po-  SIMON: Poricanje je posljednja faza ge-  stracije širom SAD-a koje su uzrokovale
          čast onima koji su ubijeni u holokaustu.  nocida. Možemo saznati za više od 10 faza   uklanjanje ili uništavanje mnogih statua
                                            genocida koje se završavaju poricanjem.   i drugih spomenika iz američke historije,
          STAV: Vaš centar otvorio je prostoriju po-  Poricanje Genocida u Srebrenici oblik je   uključujući one posvećene “kontrover-
          svećenu žrtvama Genocida počinjenog u   mržnje.                      znim” ličnostima koje su imale rasistič-
          Bosni i Hercegovini, za preživjele Boš-  Danas možete pronaći negaciju holokausta   ku prošlost?
          njake iz Srebrenice. Da li je to zasnova-  na društvenim medijima, posebno na Fa-  SIMON: Vjerujem da, ako doista želimo
          no na saradnji s lokalnom bošnjačkom   cebooku. Mislili smo da je nakon suđenja   ukinuti rasizam, moramo se držati svojih
          zajednicom?                       Lipstadtu u Londonu poricanje holokaus-  principa, definirati ropstvo i posljedičnu
          SIMON: U našem muzeju imamo zid po-  ta gotovo stvar prošlosti. Sada se vraća jer   dehumanizaciju Afroamerikanaca kao ne-
          svećen drugim genocidima i na tom zidu   mu društveni mediji daju novu platformu.  što pogrešno i zlo. Ovaj dio naše historije
          prikazan je Genocid u Bosni. S bošnjačkom                            ne treba pamtiti ili komemorirati. Ne vje-
          zajednicom u Seattleu sreli smo se prije   STAV: Efraim Zurof, direktor Centra “Si-  rujem u historijske greške. Mislim da ovi
          nekoliko godina. Pitanje koje su imali za   mon Wiesenthal”, javno je negirao Ge-  spomenici trebaju biti u muzejima i pru-
          nas odnosilo se na želju da saznaju kako da   nocid počinjen nad Bošnjacima u Bosni i   žiti historijski kontekst.
          sjećanje na Genocid u Bosni i Hercegovini   Hercegovini, što su pohvalile srpske na-  Znam kako bih se osjećala kao Jevrejka da
          ne izblijedi u historiji. Željeli su znati kako   cionalističke stranke, političari i mediji.   je, naprimjer, moj lokalni park imao kip
          hebrejski narod uspijeva održati sjećanje o   Koliko znate o ovom slučaju od prije ne-  Hitlera, a kip južnjačkog generala Roberta
          holokaustu na prvom mjestu u središnjim   koliko godina i kakvo je Vaše mišljenje?  E. Leeja ne vidim ništa drugačije.    n


                                                                                                    STAV 27/8/2020 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40