Page 70 - STAV broj 375

KULTURA

I osmansko i svoje
ISLAMSKA

ARHITEKTURA

U BOSNI I

HERCEGOVINI

S vremenom je tip džamije s kosim/četverovodnim krovom postao
izraz sveživotne vjerske percepcije bosanskih muslimana, konotacijom
kućnog praga ili, doslovno rečeno, derivatom stambene arhitekture. U
slučaju džamija s kosim krovom, estetika doma, ćilima i tepiha, oslikanih
zidova, drvenarije, mušebaka i krovova doslovno je prenijeta u sakralni
prostor. Takvo humaniziranje prostora jedinstveno je za islamsku
arhitekturu, a posebnu dimenziju dobilo je u Bosni i Hercegovini.

Medresa Počitelj
Piše: Kenan ŠURKOVIĆ Dolazak Osmanlija na naše prostore poduda-
rio se s početkom razvoja ranocarigradskog
stila, koji je baš u to vrijeme i s osvajanjem
irenje Osmanskog Carstva na Bal- Istanbula preuzeo primat u gradnji. Naša naj-
kanu imalo je svoje historijske eta- starija jednokupolna džamija bila je Sultan
pe, a započelo je još u periodu sul- Fatihova ili Careva džamija u Sarajevu iz
Štana Murata I, da bi se, u smislu 1457. godine, izgrađena od osnivača grada
rapidnog ekspanzionizma, završilo krajem Isa-bega Ishakovića. Međutim, originalan
16. stoljeća, konkretno, na području Bosne projekt nije sačuvan. Vjerovatno je svojim
osvajanjem Bihaća 1592. godine. Također, to izgledom ličila na rana istanbulska zdanja.
širenje imalo je i svoje kulturološke i gradi- Zbog toga su druge rane džamije, poput dža-
teljske etape. Mapa razvoja osmanske arhi- mija Mustafa-bega Skenderpašića – Skende-
tekture u Jugoistočnoj Evropi ima svoje stili- rije (1518), ili Čekrekčijine džamije (1526)
stičke zone. S obzirom na to da su Osmanlije najvjerovatnije svoj uzor našle u Carevoj.
zavladale Makedonijom u drugoj polovini Sve one imale su nizak molitveni kubus i
14. stoljeća, u ovoj zemlji očuvalo se dosta nisko postavljenu kupolu. Ovaj manir na-
primjera brusanske i ranocarigradske arhi- stavljen je i s Hadži Bali-begovom (Kuršu-
tektonske gradnje. U Skoplju, naprimjer, mlijom) džamijom u Kladnju (1544/45) i s
imamo dva važna spomenika ovih stilova: Hasan-aginom (Jeni) džamijom u Travniku
Isa-begovu (1475) i Mustafa-pašinu džamiju (1549). Određeni stilski pomak mogao se uo-
(1492). Ovo isto važi i za Grčku i Bugarsku. čiti kod Havadže Duraka džamije iz 1528.
Primjere ranocarigradske škole vidimo i na godine, koja je nagovještavala prelaz iz ra-
Kosovu, a Sultan Fatihova džamija u Prišti- nocarigradskog u klasični stil, težeći ver-
ni (1461) svakako je najpoznatiji. tikalizmu i jasno izdefiniranim konstruk-
I u Bosni je osmanska arhitektura imala tivnim elementima sugerirajući početak jedno od najvrednijih (ali i posljednjih)
svoj postupan razvoj, sukladan teritorijalnom nečeg novog i velikog u arhitekturi Bosne zdanja rađenih u tom maniru. Njen ar-
širenju s jedne i oblikovnom evoluiranju s 16. stoljeća, pa je njen značaj mnogo veći hitekta bio je glavni mimar Osmanskog
druge strane, sadržavajući kako osnovne kon- nego što se to do sada mislilo. Carstva Adžem Esir Ali, koji je zajedno
cepcijske i morfološke postulate osmanske Ne smijemo zaboraviti da je i Gazi s Mimarom Hajrudinom bio i rodonačel-
zvanične arhitekture, tako i brojne lokaliz- Husrev-begova džamija građena u ranoca- nik novih kretanja koja su nagovijestila
me koji su dali poseban doprinos ovoj temi. rigradskom stilu i da kao takva predstavlja klasični period.

70 13/5/2022 STAV