Page 17 - 27.02.2016 Faktor 106
P. 17

27.2.2016. I         I 17
                                                                                                                             SUBOTA

                                                                                                                           Ekonomija



      UKRATKO                KOJI SU EFEKTI PRIVATIZACIJE TELEKOMA SRPSKE


      Japan

      Inflacija              OTPUŠTENI RADNICI,
      na nuli

       Stopa inflacije u Japanu
      pala je na nulu u januaru,   POTROŠEN NOVAC I
      pokazali su vladini poda-
      ci, što je, kako ocjenjuje
      agencija AFP, novi udarac
      trogodišnjim naporima pre-
      mijera Šinza Abea da “sta-  POVEĆAN PROFIT
      ne na kraj” padu potrošač-
      kih cijena.
       Vladino Ministarstvo unu-
      trašnjih poslova je saopćilo
      da je japanska bazna infla-  Ono gdje se analitičari slažu jeste da je samo trošenje oko 1,2 milijarde KM
      cija, koja ne obuhvata pro-
      mjenljive cijene svježe hra- dobijene od privatizacije moglo biti, blago rečeno, kvalitetnije odrađeno
      ne, ostala nepromijenjena
      u januaru u odnosu na isti    rivatizacija Teleko-                                                                       Telekoma Srpske je predat In-
      mjesec prošle godine, posli-  ma Srpske (Mtel) od                                                                        vesticiono-razvojnoj banci RS-
      je dva mjeseca mlakog rasta   strane Telekoma Sr-                                                                        a, a drugi dio je uplaćen Mini-
      od po 0,1 posto. Pbije 2007. godine je                                                                                   starstvu finansija RS-a, odnosno
                             manjem bh. entitetu donijela                                                                      Vladi RS-a koja je s tim nov-
      EVROPSKA UNIJA         1,29 milijardi maraka, odno-                                                                      cem davala poklone, grantove
                             sno novac veći od cjelokupnog
                                                                                                                               i donacije za općine. Ta sred-
      Ekonomija              budžeta RS-a za tu godinu. U                                                                      stva su trošena na loš način i
                                                                                                                               na infrastrukturne projekte koji
                             narednom periodu trošenje tog
      se pretvara            novca bilo je predmet kontro-                                                                     ne donose nova radna mjesta –
                             verzi, ali poslovanje Mtela je
                                                                                                                               objašanjava Pavlović.
      u zombija              zabilježilo uzlaznu putanju.                                                                        S njim se slaže i Grabovac,
                             Cijena uspjeha je bio gubitak                                                                     koji kaže da je novac investi-
       Njemački ministar finan-  oko 400 radnih mjesta.                                                                        ran u domove kultura i slične
      sija Wolfgang Schaeuble                                                                                                  stvari neopravdan, ali da je no-
      izjavio je da ekspanzivne   Profit preči od radnika                                                                      vac plasiran kroz banke firma-
      fiskalne i monetarne politi-  Nakon nešto više od osam go-                                                               ma dobar potez i da je amor-
      ke koje provode vlade s ci-  dina poslije ove privatizacije,                                                             tizovao negativna ekonomska
      ljem podsticanja privrednog   stručnjaci ocjenjuju da je po-                                                             kretanja u periodu od 2008. do
      rasta mogu postaviti temelje   slovanje Mtela odraz širenja                                                              2010. godine.
      za novu ekonomsku krizu.   poslovnih aktivnosti i dobrih
       Model rasta finansiran du-  performansi. Tome u prilog idu   Telekom Srbija je kupio Telekom Srpske za 1,29 milijardi maraka  Tržišna bitka
      gom dostigao je svoje limi-  i podaci o neto dobiti koja je sa                                                           Pavlović objašnjava da bi pri-
      te, ponovio je Schaeuble,   71 milion KM u 2007. godini  što je prirodno i normalno.  Zoran Pavlović. Saša Grabo-  neminovnost, i da bi to uradio  vatizacija Telekoma Srpske tre-
      ukazujući da taj model čak   narasla na 106 miliona KM u  Politika zapošljavanja veli-  vac, izvršni direktor Udruže-  ko god da je privatizirao firmu.  bala poslužiti kao lekcija za sve
      “izaziva nove probleme, na-  2014. godini. Došlo je i do ra-  kog broja stranačkih kadrova  nja ekonomista RS-a SWOT,   - Novi vlasnik iz Srbije je bio  one koji bi privatizirali druge
      rastanje mjehura duga i pre-  sta prihoda sa 391 milion KM  poslije privatizacije od strane  za Faktor kaže da se ne radi o  komotniji pri otpuštanju i nije  telekom operatere u BiH, te
      komjerno preuzimanje rizi-  u 2007. na 488 miliona KM u  Telekoma Srbije značajnim je  klasičnoj privatizaciji jer je Te-  imao političku štetu od toga, i  da se mogu izvući i pozitivni i
      ka, što ekonomiju pretvara   2014. godini.      dijelom napuštena – tvrdi za  lekom Srpske kupio Telekom  mogao se rukovoditi čisto eko-  negativni efekti takvog poteza.
      u zombija”.              - Broj radnika je smanjen  Faktor ekonomski analitičar  Srbije koji je u većinskom vla-  nomskim principima. Broj ot-  Grabovac za kraj zaključuje da
       Schaeuble je govorio na                                                sništvu države Srbije.   puštenih za RS nije bio dobra  sam Telekom Srpske ipak ima
      konferenciji u Institutu za      FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ                    - U biti, ova privatizacija  vijest, ali je bio neminovnost  dosta toga da i popravi u svom
      međunarodne finansije u                                                 može dobiti neku prolaznu  – objašnjava Grabovac.  radu. Ovoj firmi je prema nje-
      Šangaju uoči sastanka gu-  Gubitak radnih mjesta                        ocjenu, firma je i dalje poslo-  Ono gdje se analitičari slažu  govom stavu izazov i kako se
      vernera centralnih banaka                                               vala pozitivno i ostvarivala  jeste da je samo trošenje oko  nositi s konkurencijom pogoto-
      i ministara finansija G20,   Telekom Srpske je u 2007. godini zapošljavao 2.515 rad-  nešto bolje poslovne rezultate  1,2 milijarde KM dobijene od  vo ukoliko bi, naprimjer, došlo
      navodi Reuters.          nika, a taj broj u 2014. je opao na 2.155, podaci su iz finan-  – kazao je Grabovac.  privatizacije moglo biti, blago  do privatizacije ostalih telekom
                               sijskih izvještaja ove kompanije.                On, međutim, tvrdi da su ot-  rečeno, kvalitetnije odrađeno.  operatera u BiH, a time i zaoš-
      Albanija                                                                puštanja koja su se desila bila   - Dio novca od prodaje  travanja tržišne bitke. A.PERČO
      Triglav                 OPĆINA KAKANJ POMAŽE KOMPANIJAMA KOJE SU PODIGLE KREDITE                                          DELOITTE

      preuzima                                                                                                                  Nesigurnost
      Insig?                  Firmama će regresirati kamate                                                                     u domaću

       Slovenski osiguravatelj   Općina Kakanj namijenila                                             ili maksimalni iznos od 30.000   privredu
      Triglav zainteresovan je za   je budžetska sredstva u visi-                                     KM, s tim da je period otplate
      preuzimanje albanskog osi-  ni od 35.000 KM za regresi-                                         kredita do pet godina.    Prema rezultatima istra-
      guravajućeg društva Insig,   ranje kamata po kreditima                                            Prema uslovima regresira-  živanja kompanije “De-
      nezvanično je objavio po-  odobrenim u komercijalnim                                            nja kamata kredita navedeno   loitte”, čak tri četvrtine fi-
      slovni dnevnik Finance.   bankama u 2016. godini za                                             je da se Općina Kakanj oba-  nansijskih direktora iz BiH
       U Triglavu ovu infor-  poduzetnike i obrtnike s po-                                            vezuje da će korisniku pod-  očekuje da će nivo vanjske
      maciju nisu ni potvrdili ni   dručja ove općine.                                                sticaja refundirati kamate za   finansijske i privredne ne-
      negirali.                 Ovu pogodnost neće moći                                               cijeli otplatni period, poje-  sigurnosti u 2016. biti izra-
       Već neko vrijeme se inače   koristiti poduzetnici koji se                                      dinačno za svaku godinu na   zito visok, što je više nego
      zna da su ciljna tržišta Tri-  bave trgovinskom i ugosti-                                       kraju kalendarske godine, po   u bilo kojoj drugoj zemlji
      glava jugoistočna Evropa,   teljskom djelatnošću, a ostali                                      dostavljanju potvrde od ban-  Srednje Evrope.
      gdje je osiguravajuće druš-  poduzetnici će moći aplicirati                                     ke o uplaćenim kamatama.   U saopćenju kompanije
      tvo sada među vodećim osi-  na javni poziv općine ukoliko                                       Pravo prijave na javni poziv   “Deloitte” navodi se da
      guravajućim grupama.    su kredite iskoristili za ulaga-                                        za ovu vrstu podsticaja ima-  su finansijski direktori iz
       U Albaniji djeluje 10 osi-  nja u registrovanu djelatnost   Nova administrativna zgrada Općine Kakanj     FOTO: V. HASANBEGOVIĆ  ju poduzetnici i obrtnici koji   Bosne i Hercegovine, njih
      guravatelja, među kojima In-  korisnika kredita.                                                imaju registrovanu djelatnost   16,7 posto, rekli da će nivo
      sig, Interalbania, Sigal Uniqa   Ovom vrstom podsticaja  odobrenim u komercijalnim  stopa do osam posto, koja  na području općine Kakanj sa   spoljne finansijske i pri-
      Group, Austria i Sigma.  Općina Kakanj će regresirati  bankama, a regresira se mak-  je plaćena na minimalan  izuzetkom biznisa u oblasti tr-  vredne nesigurnosti biti
                              uplaćene kamate po kreditima  simalna nominalna kamatna  iznos kredita od 5.000 KM  govine i ugostiteljstva.  izrazito visoka.
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22