Page 65 - STAV broj 206
P. 65
i Biskupskom ordinarijatu 15. septembra
1992. i 4. novembra 1992. godine, otvo-
reno izražavajući neslaganje s odlukom
HVO-a da se kuća Mujage Komadine
pretvori u Biskupsku rezidenciju. “Važno
je istaknuti činjenicu da se ne zna da li
je HVO Mostara, koji je kuću dodijelio
Biskupskom ordinarijatu, legalni organ
vlasti ili nije. Riječ je o ignoriranju i po-
tiranju osnovnih ljudskih, civilizacijskih,
kulturoloških, historijskih i tradicijskih
vrijednosti Bošnjaka i prava IZ. Tu se
prvenstveno radi o demonstraciji sile
HVO-a, nasilnog preuzimanja vlasti od
Kriznog štaba i namjernom ponižavanju
digniteta Bošnjaka i njihovom margina-
liziranju”, naveo je Smajkić u pismima.
Kuća je dodijeljena Biskupskom ordi-
narijatu i u njoj je djelovao “Caritas”, a
kako se da razumjeti iz izjava Jadranka
Topića, on nije imao izbora da drugači- je da i sam biskup Perić ne preseli u MUJAGIN DOPRINOS MOSTARU
je postupi. ovu zgradu. U ovu se prepisku kasnije Čini nam se da nema boljeg načina
Topić je na uporna Smajkićeva insi- uključio i reisul-ulema Islamske zajed- kojim bismo završili ovaj tekst od
stiranja odgovorio otvorenom prijetnjom nice u BiH. Jadranko Topić, predsjednik doslovnog citiranja zaključaka iz teksta
11. novembra 1992. godine, u kojoj ga je HVO-a Mostar, te 1992. godine izvršio rahmetli Hivzije Hasandedića o Mujagi
upozorio da se “odredbe Odluke o zabrani je i potrebnu popravku Mujagine kuće. Komadini: “Mujaga je posebno zadužio
političkog rada u gospodarskim, društve- U jednom razgovoru sa Smajkićem ka- Bošnjake-muslimane jer je vlastitim sred-
nim i vojnim organizacijama koje nisu zao je da ne može spavati jer mu dolaze stvima izgradio džamiju, mekteb i mu-
za to registrirane odnose i na Smajkića”, gosti iz Rima, a do tada mora biskupu slimanski konvikt i na taj način se uvr-
te da “odluke Ratne vlade HVO ne može napraviti dvore, i to u dvorima Muja- stio u red velikih legatora (vakifa). On
nazivati neovlaštenim, nezakonitim i ge Komadine. Kuća Mujage Komadine je dalje zadužio i sve sugrađane drugih
ništavnim, jer za to nije kvalificiran”. zapaljena je granatama HVO-a 9. maja vjeroispovijesti jer je za vrijeme njego-
Njihova međusobna prepiska utjecala 1993. godine i do danas nije obnovljena. vog načelnikovanja Mostar dobio elek-
trično svjetlo, most, banju i nekoliko im-
pozantnih građevina koji objekti preko
60 godina služe svojim namjenama i još
će, sigurno, dugo služiti generacijama
koje budu iza nas dolazile. Da nije bilo
Mujage, Mostar bi, sigurno, još najma-
nje deset godina bio u mraku, a kada bi
dobio most na Luci i banju, nemoguće
je prognozirati. Na temelju svega izlo-
ženog, može se zaključiti da je Mujaga
volio Mostar i sve njegove ljude i da je
bio veliki i istinski patriota. Do njego-
vog vremena Mostar je bio grad (šeher)
u klasičnom smislu te riječi. I samo za-
hvaljujući Mujagi i građevinama koje su
ovdje njegovim sredstvima ili njegovom
inicijativom sagrađene, Mostar je dobio
urbani izgled i postao grad u savremenom
smislu riječi. Cilj nam je da na temelju
činjenica i nepobitnih argumenata pre-
zentiramo javnosti djelić istine o zaista
grandioznom djelu velikog Mujage i da
u bezdan bacimo sva pisanja nekolicine
nepozvanih i neobjektivnih novinara
koja su zlonamjerna, uvredljiva i pot-
puno tendenciozna. Ujedno ističemo da
će onaj ko bude pisao kulturnu povijest
Mostara za vrijeme austrougarske uprave
ili monografiju Mostara morati sve ovo
konstatirati i, htio ili ne htio, dati Muja-
gi vidno i istaknuto mjesto kako on to
zaista i zaslužuje. n
STAV 14/2/2019 65