Page 11 - EXtra
P. 11
Djaluna 14 Mart 2016 11
MCB A HASI GANASHI DI 289 MION NA 2015
...i su balansa konsolidá a alkansá 7 miar...
WILLEMSTAD.- E kapital a demostrá un kresementu ta sigui di ta bon diversifiká. masha chikitu di gastunan komersial, spesialmente na
propio di MCB sin konta den tur merkado. Parti Na 2015 e Grupo su operashonal di 1% (ANG 2.6 Kòrsou i Aruba, kompensá
e interesnan minoritario, grandi di e kresementu entradanan operashonal mion), a sòru ku e resultado parsialmente pa un subida
a alkansá e marka di ANG di depósitonan di kliente a mustra un bahada leve operashonal neto a baha 3% di 2% (ANG 34 mion)
750 mion pa promé biaha a bai den invershonnan i di 0.6% òf ANG 2.7 mion te ANG 174 mion. Pa motibu na fiansa pa klientenan
i a wòrdu reforsá ku ANG depósito na bankonan, loke kompará ku 2014, loke di un belasting di ganashi partikular. IMPUESTO
33 mion. E ta representá e a resultá den un kresementu por atribuí na e kontinuo mas abou, e resultado neto
forsa klave di e Grupo i pa di ANG 69 mion (29%) den ambiente ekonómiko suak di nos Grupo no a baha Grupo MCB mester paga
kua Gerensia ta para p’e i ku Invershonnan i di ANG 238 ku e Grupo a operá aden. E kompará ku 2014 i parti ANG 33 mion na belasting
komunidat, ku klientenan i mion (11%) den depósito entradanan neto riba interes di e ganashi a bai pa e di ganashi basá riba e
personal por keda konfia i na bankonan. Pa motibu a baha ku ANG 10 mion òf Banko su kapital propio na resultadonan di e Grupo na
konta kuné. E aktivonan di un demanda mas abou 3%, un poko kompensá pa ingresonan retené. 2015, miéntras e Grupo a
total di Grupo MCB a pa krédito den sierto di su e subida di ANG 3.1 mion paga tambe ANG 6.2 mion
oumentá ku ANG 289 mion merkadonan su Fiansanan i (2.5%) na entrada neto di KREDITO na belasting di volúmen di
òf 4%, i ku su ANG 6.961 adelanto na kliente a keda kompensashon i komishon, E fiansanan den MCB benta (‘OB’). Empleadonan
mion kasi el a alkansá ANG igual na ANG 4 mil mion un subida di ANG 1.4 mion su portafolio di fiansa ta di MCB a paga ANG 29
7 mil mion. Asina MCB ta (0% kambio). GANASHI (2.7%) na entrada for di bon diversifiká pa tipo di mion na belasting di suèldu,
bisa di su relato anual 2015. I PERDIDAE entradanan transakshonnan di kambio kliente, tamaño, durashon miéntras a paga ANG 25
ta bini di e Grupo su di valuta, i ANG 2.9 mion na i sektor. E kresementu di mion na primanan sosial.
E rason prinsipal pa e aktividatnan tantu lokal otro ingresonan. E bahada 0% na fiansanan tin di Huntu, e belastingnan i
oumento aki ta e kresementu komo internashonal. E di entrada operashonal, aber prinsipalmente ku un primanan pagá, a kontribuí
di 5% (òf ANG 275.7 mion) di korientenan aki di entrada kombiná ku un oumento bahada di 2% (ANG 40 mion) ku ANG 151 mion na e kaha
depósitonan di kliente, loke na fiansa pa klientenan di Gobièrnu di nos paisnan.
...di akuerdo ku Minister Suzanne Camelia-Römer...
AINDA NO A ENKAMINA PROSESO
PA YEGA NA LEI RIBA USO “DRONE”
...na Kòrsou...
WILLEMSTAD.- Ainda saka potrèt. Pasobra mas di e tratado, ku Kòrsou por mal uso di esaki i tambe pa sali ku su arma di kandela i
no a enkaminá e proseso pa i mas negoshi ta usa nan, tradusí den nos leinan lokal. protekshon di privasidat a manda “drone” tera.
yega na lei, si tin un maneho i hende partikular tambe. Si gobièrnu ta pensando riba di hende. Na Ulanda
temporal pa medio di kua E pregunta ta surgi kon ta introdukshon di un artíkulo militarnan ta trein águila ku Sinembargo tin
Civil Aviation Authority para ku privasidat di e hende den lei di aviashon nobo ta kue e mashin, i mand’é aparatonan ku por dirigí
a tuma sierto paso pa den uso di e aparatonan aki den kua ta prohibí drone, a abou.Na Merka den sierto riba e “drone”, ku ta pone
garantisá seguridat aéreo. i tambe mal uso di nan pa ménos ku tin pèrmit di CAA, estado a aseptá un lei pa uso esaki kai, òf tambe ku ta
Esaki ta loke ku minister otro finnan. segun sra. Camelia-Römer. di “drone”. Resientemente tuma kòntròl kompleto di
enkargá ku aviashon sra. e “drone”, i dirigí esaki
Suzanne “Susy” Camelia- Minister Camelia-Römer R e s i e n t e m e n t e d e n na Merka tabatin un kaso ku kaminda nan ke. Ta di
Römer a duna di konosé na a indiká ku e pasonan di Tweede Kamer a debatí riba un bisiña a lanta su “drone” spera ku lo bini kambio den
EXTRA. enkaminá un lei ta basá uso di “drone” na Ulanda pa mira su bisiñanan landa lei pa ku uso di “drone” na
riba liñanan di maneho dor di hendenan ku ta hasi den pisina. Doño di kas a Kòrsou.
E kontesta aki ta basá internashonal stipulá dor
riba e pregunta di nos di di ICAO.
EXTRA si ta bini un maneho
di uso di “drone” e avionnan Internashonalmente ta
ku ta bula den laira pa diskutiendo riba e materia,
i ainda no tin ampliashon