Page 37 - 20_di_april_di_2022
P. 37

Diaranson, 20 di April 2022 |37


         Djaweps 14 di Mart 2022                                                                                                            9
         14                                                                                Djamars 19 aprel 2022


                   Djadumingu di Pasku di Resurekshon di Señor



             Promé Lektura     : Echonan di Apòstelnan 10, 34a. 37-43          Salmo                : Salmo 118, 1-2. 16-17. 22-23

             Di dos Lektura    : Kolose 3, 1-4                                 Evangelio            : Huan 20, 1-9


            E dia aki di Pasku                                                                      pueblo liberá dor di nos destino: ku nos tur hende
         ta e dia mas importante                                                                    Dios a keda igual- ta yamá na otro mihó bida. E
         y glorioso di tur festivi-                                                                 mente den e kristian, ora ei nos por komprendé ku
         datnan di Iglesia. Awe                                                                     pero ku un sentido ya nos no ta katibu sino yunan
         nos ta selebrá yen di                                                                      nobo. Kristu a ko- di Dios.
         alegria Resurekshon di                                                                     mpartí ku nos, nos     E misa di awe nos reuní
         Señor: El  a muri riba                                                                     bida normal di doló, siguidónan di Hesus resusitá.
         un Krus, pero a resus-                                                                     di  limitashon,  di Den e sakramentu di pan i di
         itá, e ta bibu, e ta pre-                                                                  lucha; El a mira di biña nos ta konmemorá den
         sente meimei di nos, pa                                                                    serka  kon  nos  ta forma visibel Señor ku ta pre-
         no muri mas. Esaki ta                                                                      kana sklavisá dor di sente te na fin di tempu, mei
         testimonio di e graf                                                                       piká i egoismo. E mei di nos. Ya nos no ta ban-
         bashí  ku  Maria                                                                           tabatin ku krusa e doná na nos suerte, den un
         Magdalena i e apòstel-                                                                     angustia i tormento di mundu di odio i di morto, sino
         nan a topa. Esaki ta tes-                                                                  Bièrnè  Santu,  pa ku nos ta sinti nos mes testigu
         timonio di e Angel: Pa-                                                                    yega na e djadum- di un speransa nobo. Si nos
         kiko  boso  ta  buska                                                                      ingu  glorioso  di partisipá ku fe den nos sele-
         Esun ku ta na bida,                                                                        resurekshon. Ku es- brashon di djadumingu nos lo
         meimei di mortonan.                                                                        aki, Kristu ta grita por bisa otronan: “Nos a mira
         Riba e dia aki hinter                                                                      nos for di e otro ko- Señor: E ta bibu”. Ku e Pasku
         Iglesia, e komunidat di                                                                    sta ku esaki tambe ta aki ta trese alegria na nos fe.
         kreyentenan, ta sinti re-
         nasé den nan mes e
         speransa den e promesanan di símbolo di rekonosementu. E Loke mas ta importá ta ku    E 3 máskaranan di e “bon personan-
         Kristu riba un mundu nobo i muhé aki a deskubrí den He- Hesus ta bibu, ku El a vense        an”. Importante reflekshon
         salbá. Asina manera Hesus, sus e Salbador i tabata sem- morto, ku su mensahe i su
         nos tur ser humano tin un des- per serka di djE. Algun imá- promesanan ta kontinuá riba  “Ora nos ta deskuidá, nos ta kuminsá krea algun máskara
         tino di bida, nos a ser kreá pa gen di e krusifikashon ta pre- pia, ku salbashon di hende no  pa evitá kambionan mas profundo, òf pasobra nos no ta
         un felisidat, despues di un ka- sentá nos Magdalena na rudia sea solo un soño sino un real-  tribi di ser nos mes. Kua ta e posibel máskaranan ku
         minda di doló.              na pianan di esun Krusifiká. idat. Míles di hudiu i stranher-  nos mester entregá na Spiritu Santu di manera  ku E
            E pasashi di Huan ta bisa Seguramente, e tabata un di e onan despues a kere den He-  ta destruí nan?
         nos di e “promé dia di siman”; personanan ku a sufri ma pro- sus i a batisá; no tantu pa e
         tabata trata di djadumingu. E fundamente  e  tragedia  di poder di Kristu dor di resus-
         hecho di ku Hesus lo a resus- Bièrnè Santu. Den mardugá di itá, sino pasobra nan tabata sa  Por ta e máskara di forsa, ku nos ta krea pa skonde
         itá riba djadumingu a hasi di e djadumingu, el a kore deses- ku E tabata bibu i presente.  nos debilidat, na lugá di trata di fortalesé nos mes di paden
         dia sentral aki di siman, e dia perá  na  e  graf  buskando Esaki tabata lo maravioso: E  ku  poder di e Spiritu. E máskara aki ta pone ku nos ta
         di e kulto na Dios. A eliminá e Señor. I Señor a yam’é na su tabata un religion bibu, ku a  mustra nos mes agresivo, rebelde, outoritario, ambisioso;
         djasabra di e práktikanan hu- nòmber: “Maria”. E palabra  a trese speransa na mundu. Ta  pero den realidat, di e manera aki únikamente nos ta skon-
         diu pa indiká ku ya e Aliansa yena  su  alma  ku  alegria: p’esei nos no ta mira Resurek-  diendo nos miedu i inseguridatnan, ku ta sigui hasi nos daño
         Nobo a yega. Ta p’esei kris- despues di a busk’é ku amor, shon únikamente komo bunita  paden.
         tiannan a kuminsá na reuní riba El a bolbe topa ku Hesus. konklushon di un kuenta di
         djadumingu, pa selebrashon di Maria Magdalena ta un imá- mucha. “ Resurekshon ta tam-  Otro máskara por ta esun di bondat, pasobra nos
         eukaristia, pa parti pan i pa gen bunita di humanidat ku ta be un realidat pa nos tur ku ta  gusta pa nan bisa ku nos ta bon i humilde, nos no ta tolerá
         resa na Dios. A konserva e bai desesperá en buska di kere den Señor. No nos im-      pa nan pensa ku nos ta egoista òf orguyoso. E ora ei, pa
         kustumber aki te na nos i den Dios. Si nos ta sinti nesesidat preshoná tantu di ku Dios sea  aparentá bondat, nunka nos ta bisa nò, semper nos ta hasi
         tur iglesia di mundu, personan- de Dios, si nos ta busk’é, has- poderoso, loke ta konmové  loke otronan ta pidi nos, nunka nos ta diskutí. Pero den
         an di tur rasa i idioma, ta bini ta mei mei di doló o morto, di nos i kombertí nos na Dios nos  profundidat di  kurason nos ta sufri un violensha grandi,
         huntu komo ruman pa rebibá soledat o desgrasia, nos lo ta di pensa ku E ta interesá su  pasobra tur esaki no ta outéntiko.
         presensia di Kristu vensedó di hañ’é. Dios ta na alkanse di e mes pa nos i trese sentido na
         morto. Kada djadumingu ta pa man ora nos ta yam’é ku sin- nos bida.                    En kambio, Spiritu Santu ta duna nos forsa di manera
         kristiannan un prolongashon seridat di kurason.                                      ku nos ta haña kurashi pa ta respetuoso i amabel, pero out-
         semanal di Pasku.                                         Algu ku ta yuda nos na ko-  éntiko i sinsero, sin pretendé di duna mas di loke nos por ni
                                        Nos por puntra nos mes mprendé mihó nifikashon di     skonde nos  konvikshonnan berdadero.
            Ta masha signifikativo ku ta dikon Resurekshon di Hesus Resurekshon, ya e palabra
         un muhé, Maria Magdalena, e ta  importante?  Hopi  ta hudiu “Pasku”. Den historia di   Otro máskara masha komun ta esun di serenidat,
         promé pa mira Señor Resus- konsider’é komo e milager di e pueblo di Dios, Pasku a    manera ku si nos lo tabata hende ku nada ta steru nos, ku
         itá. Nos tur a skucha algu aser- mas grandi di Hesus, e milag- nifiká un paso di sklabitut pa  nada ta molestiá nos ni ku nos ta rabia pornada. Pero e
         ka di dje a lo largu di e evan- er ku kua E ta proba su ene- libertat, krusando e awanan di  proseso ta move  paden, i e rabia  dominá  ei ta kaba  ki-
         gelio. E tabata ruman muhé di migunan ku E tabata Dios. E Laman Kòrá. Nan a laga e   mando nos di paden i hasi nos malu.
         Lázaro, e hòmber kua Hesus ta seya algu asina komo un kosta ku tabata representá
         saka for di graf despues di prueba di su poder, mas gran- morto. Nan a krusa e laman   Spiritu Santu ta siña nos pa ekspresá loke nos ta sinti,,
         kuater dia di su entiero. E taba- di ku di a kalma e olanan di konfiando den Dios ku lo a bai  sin agredí otronan ni keha kontinuamente, pero sin e bèrg-
         ta e muhé kua Señor a por- laman o el a kura un siegu di salba nan. I finalmente nan a  wensa di ekspresa  loke nos ta karga paden”.
         doná hopi, pasobra e tabata nasementu. Ta bèrdat ku e ta yega na e otro kosta ku a habri
         stima hopi. E tabata e mesun un hecho maravioso den his- pa nan e kaminda pa e tera pri-
         persona ku, ku skandal di e toria. Pero lo mas importante mintí. E símbolo di liberashon  Ta pesei, dilanti di loke sea ku sosode ku nos, i pa evitá
         enemigunan i algun amigu di pa e evangelistanan i pa tur aki ta dominá hinter historia i  e tres máskaranan, ta bon pa kòrda e pasashi ei di Lk 17,10:
         Señor, a huntu su pianan ku kreyente no ta e hecho marav- destino di e pueblo hudiu. E  “Nos ta kriá inútil; nos ta djis kumpli ku nos deber-
         perfume fini i kostoso, komo ioso, e milager riba su mes. palabra “Pasku” i e idea di un  nan”.
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42