Page 37 - 20_di_april_di_2022
P. 37
Diaranson, 20 di April 2022 |37
Djaweps 14 di Mart 2022 9
14 Djamars 19 aprel 2022
Djadumingu di Pasku di Resurekshon di Señor
Promé Lektura : Echonan di Apòstelnan 10, 34a. 37-43 Salmo : Salmo 118, 1-2. 16-17. 22-23
Di dos Lektura : Kolose 3, 1-4 Evangelio : Huan 20, 1-9
E dia aki di Pasku pueblo liberá dor di nos destino: ku nos tur hende
ta e dia mas importante Dios a keda igual- ta yamá na otro mihó bida. E
y glorioso di tur festivi- mente den e kristian, ora ei nos por komprendé ku
datnan di Iglesia. Awe pero ku un sentido ya nos no ta katibu sino yunan
nos ta selebrá yen di nobo. Kristu a ko- di Dios.
alegria Resurekshon di mpartí ku nos, nos E misa di awe nos reuní
Señor: El a muri riba bida normal di doló, siguidónan di Hesus resusitá.
un Krus, pero a resus- di limitashon, di Den e sakramentu di pan i di
itá, e ta bibu, e ta pre- lucha; El a mira di biña nos ta konmemorá den
sente meimei di nos, pa serka kon nos ta forma visibel Señor ku ta pre-
no muri mas. Esaki ta kana sklavisá dor di sente te na fin di tempu, mei
testimonio di e graf piká i egoismo. E mei di nos. Ya nos no ta ban-
bashí ku Maria tabatin ku krusa e doná na nos suerte, den un
Magdalena i e apòstel- angustia i tormento di mundu di odio i di morto, sino
nan a topa. Esaki ta tes- Bièrnè Santu, pa ku nos ta sinti nos mes testigu
timonio di e Angel: Pa- yega na e djadum- di un speransa nobo. Si nos
kiko boso ta buska ingu glorioso di partisipá ku fe den nos sele-
Esun ku ta na bida, resurekshon. Ku es- brashon di djadumingu nos lo
meimei di mortonan. aki, Kristu ta grita por bisa otronan: “Nos a mira
Riba e dia aki hinter nos for di e otro ko- Señor: E ta bibu”. Ku e Pasku
Iglesia, e komunidat di sta ku esaki tambe ta aki ta trese alegria na nos fe.
kreyentenan, ta sinti re-
nasé den nan mes e
speransa den e promesanan di símbolo di rekonosementu. E Loke mas ta importá ta ku E 3 máskaranan di e “bon personan-
Kristu riba un mundu nobo i muhé aki a deskubrí den He- Hesus ta bibu, ku El a vense an”. Importante reflekshon
salbá. Asina manera Hesus, sus e Salbador i tabata sem- morto, ku su mensahe i su
nos tur ser humano tin un des- per serka di djE. Algun imá- promesanan ta kontinuá riba “Ora nos ta deskuidá, nos ta kuminsá krea algun máskara
tino di bida, nos a ser kreá pa gen di e krusifikashon ta pre- pia, ku salbashon di hende no pa evitá kambionan mas profundo, òf pasobra nos no ta
un felisidat, despues di un ka- sentá nos Magdalena na rudia sea solo un soño sino un real- tribi di ser nos mes. Kua ta e posibel máskaranan ku
minda di doló. na pianan di esun Krusifiká. idat. Míles di hudiu i stranher- nos mester entregá na Spiritu Santu di manera ku E
E pasashi di Huan ta bisa Seguramente, e tabata un di e onan despues a kere den He- ta destruí nan?
nos di e “promé dia di siman”; personanan ku a sufri ma pro- sus i a batisá; no tantu pa e
tabata trata di djadumingu. E fundamente e tragedia di poder di Kristu dor di resus-
hecho di ku Hesus lo a resus- Bièrnè Santu. Den mardugá di itá, sino pasobra nan tabata sa Por ta e máskara di forsa, ku nos ta krea pa skonde
itá riba djadumingu a hasi di e djadumingu, el a kore deses- ku E tabata bibu i presente. nos debilidat, na lugá di trata di fortalesé nos mes di paden
dia sentral aki di siman, e dia perá na e graf buskando Esaki tabata lo maravioso: E ku poder di e Spiritu. E máskara aki ta pone ku nos ta
di e kulto na Dios. A eliminá e Señor. I Señor a yam’é na su tabata un religion bibu, ku a mustra nos mes agresivo, rebelde, outoritario, ambisioso;
djasabra di e práktikanan hu- nòmber: “Maria”. E palabra a trese speransa na mundu. Ta pero den realidat, di e manera aki únikamente nos ta skon-
diu pa indiká ku ya e Aliansa yena su alma ku alegria: p’esei nos no ta mira Resurek- diendo nos miedu i inseguridatnan, ku ta sigui hasi nos daño
Nobo a yega. Ta p’esei kris- despues di a busk’é ku amor, shon únikamente komo bunita paden.
tiannan a kuminsá na reuní riba El a bolbe topa ku Hesus. konklushon di un kuenta di
djadumingu, pa selebrashon di Maria Magdalena ta un imá- mucha. “ Resurekshon ta tam- Otro máskara por ta esun di bondat, pasobra nos
eukaristia, pa parti pan i pa gen bunita di humanidat ku ta be un realidat pa nos tur ku ta gusta pa nan bisa ku nos ta bon i humilde, nos no ta tolerá
resa na Dios. A konserva e bai desesperá en buska di kere den Señor. No nos im- pa nan pensa ku nos ta egoista òf orguyoso. E ora ei, pa
kustumber aki te na nos i den Dios. Si nos ta sinti nesesidat preshoná tantu di ku Dios sea aparentá bondat, nunka nos ta bisa nò, semper nos ta hasi
tur iglesia di mundu, personan- de Dios, si nos ta busk’é, has- poderoso, loke ta konmové loke otronan ta pidi nos, nunka nos ta diskutí. Pero den
an di tur rasa i idioma, ta bini ta mei mei di doló o morto, di nos i kombertí nos na Dios nos profundidat di kurason nos ta sufri un violensha grandi,
huntu komo ruman pa rebibá soledat o desgrasia, nos lo ta di pensa ku E ta interesá su pasobra tur esaki no ta outéntiko.
presensia di Kristu vensedó di hañ’é. Dios ta na alkanse di e mes pa nos i trese sentido na
morto. Kada djadumingu ta pa man ora nos ta yam’é ku sin- nos bida. En kambio, Spiritu Santu ta duna nos forsa di manera
kristiannan un prolongashon seridat di kurason. ku nos ta haña kurashi pa ta respetuoso i amabel, pero out-
semanal di Pasku. Algu ku ta yuda nos na ko- éntiko i sinsero, sin pretendé di duna mas di loke nos por ni
Nos por puntra nos mes mprendé mihó nifikashon di skonde nos konvikshonnan berdadero.
Ta masha signifikativo ku ta dikon Resurekshon di Hesus Resurekshon, ya e palabra
un muhé, Maria Magdalena, e ta importante? Hopi ta hudiu “Pasku”. Den historia di Otro máskara masha komun ta esun di serenidat,
promé pa mira Señor Resus- konsider’é komo e milager di e pueblo di Dios, Pasku a manera ku si nos lo tabata hende ku nada ta steru nos, ku
itá. Nos tur a skucha algu aser- mas grandi di Hesus, e milag- nifiká un paso di sklabitut pa nada ta molestiá nos ni ku nos ta rabia pornada. Pero e
ka di dje a lo largu di e evan- er ku kua E ta proba su ene- libertat, krusando e awanan di proseso ta move paden, i e rabia dominá ei ta kaba ki-
gelio. E tabata ruman muhé di migunan ku E tabata Dios. E Laman Kòrá. Nan a laga e mando nos di paden i hasi nos malu.
Lázaro, e hòmber kua Hesus ta seya algu asina komo un kosta ku tabata representá
saka for di graf despues di prueba di su poder, mas gran- morto. Nan a krusa e laman Spiritu Santu ta siña nos pa ekspresá loke nos ta sinti,,
kuater dia di su entiero. E taba- di ku di a kalma e olanan di konfiando den Dios ku lo a bai sin agredí otronan ni keha kontinuamente, pero sin e bèrg-
ta e muhé kua Señor a por- laman o el a kura un siegu di salba nan. I finalmente nan a wensa di ekspresa loke nos ta karga paden”.
doná hopi, pasobra e tabata nasementu. Ta bèrdat ku e ta yega na e otro kosta ku a habri
stima hopi. E tabata e mesun un hecho maravioso den his- pa nan e kaminda pa e tera pri-
persona ku, ku skandal di e toria. Pero lo mas importante mintí. E símbolo di liberashon Ta pesei, dilanti di loke sea ku sosode ku nos, i pa evitá
enemigunan i algun amigu di pa e evangelistanan i pa tur aki ta dominá hinter historia i e tres máskaranan, ta bon pa kòrda e pasashi ei di Lk 17,10:
Señor, a huntu su pianan ku kreyente no ta e hecho marav- destino di e pueblo hudiu. E “Nos ta kriá inútil; nos ta djis kumpli ku nos deber-
perfume fini i kostoso, komo ioso, e milager riba su mes. palabra “Pasku” i e idea di un nan”.